BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Agresivnost djece

Agresivnost je razvojna karakteristika svakog djeteta, a pojavljuje se u repertoaru ponašanja već u prvoj godini života. Razdoblje od prve do četvrte godine života doba je “napada bijesa” koji svoj vrhunac dostižu oko treće ili četvrte godine.

Jeste li ikada vidjeli dijete mlađe od godinu dana dok plače, bacaka se, nasumično pokrećući cijelo tijelo, mlati rukama i nogama, izvija leđa? Ako jeste, vidjeli ste pravu srdžbu na dijelu.

Agresija u periodu od prve do četvrte manifestuje se najčešće kroz udaranje, griženje, bacakanje i vrištanje i još uvijek je mahom neusmjerena.

Mnogo usmjerenije izražavanje agresije postaje češće oko četvrte ili pete godine. Istovremeno se sve češće javljaju verbalni oblici agresije, kao što su davanje pogrdnih imena, svađanje i odbijanje poslušnosti.

Ovakva usmjerena agresija postaje moguća tek nakon što dijete shvati koncept objekta, koncept nezavisnog postojanja drugih osoba i nakon što shvati da napad zapravo dovodi do bola.

Ovakve epizode agresije kod predškolske djece uglavnom su kratkotrajne, a tiču se ometanja inicijative, bilo da roditelj (autoritet) ne dozvoli da se neka aktivnost provede, ili da dijete nije sposobno doseći neki cilj.

Isto tako “važan” razlog za agresivnost u predškolskoj dobi je dijeljenje svojih stvari sa drugima i nemogućnost da se uzme predmet koji pripada drugom djetetu.

U školskom periodu  agresija u obliku direktnih napada kao reakcija na na neposrednu situaciju se postepeno povlači i ustupa mjesto namjernom, osvetoljubivom i simboličnom ponašanju.

Agresivni se repertoar, razvojem svijesti, proširuje na prepirke, svađanje, zadirkivanje, prostačenje kao i prijetnje, predrasude, okrutnost.

Razlozi agresije u ovom dobu su laganje, prevare, zadirkivanja koja trpe od druge djece, ali i “držanje pridika”, nepravedno kažnjavanje ili zanemarivanje od strane odraslih osoba, nepoštivanje dječijih prava, ignorisanje, ljubomora prema braći i sestrama…a i uočavanje vlastite nesposobnosti.

U adolescenciji pak, dominira verbalno izražavanje agresije, kroz sarkazam, prostačenje, zadirkivanje, ponižavanje, a okolnosti koje izazivaju agresiju slične su onima iz školskog perioda: zanemarivanje, nepravedno postupanje, uskraćivanje prava i privilegija, ponašanje prema adolescentu kao prema djetetu, nesposobnost postizanja ciljeva.

Oblici agresivnosti

Agresija nije uvijek očigledna i aktivna. Osim verbalno zamaskiranih oblika, tzv. pasivna agresija može se pojaviti i u obliku besposličarenja, namjerno sporog pokoravanja zahtijevima roditelja,ismijavanja,  ignorisanja islično.

Pasivna agresija je čist manipulativni izraz i ima za cilj naljutiti roditelja, a istovremeno ga onemogućiti da kazni dijete za otvoreno suprotstavljenje.

Agresija se može očitovati i slabim uspjehom u školi, kao izrazom pobune protiv roditelja koji preferiraju intelektualni razvoj naspram emocionalnog.

Agresija može biti upotrebljenja i kao manipulativno ponašanje kojim se privlači pažnja zanemarujućeg ili “odsutnog” roditelja.

Iza ovakvih agresivnih istupa stoji djetetova potreba za ljubavlju,prihvatanjem i poštovanjem.

Agresija može biti usmjerena i prema sebi, u smislu povećanog osjećaja krivice, samopovrijeđivanja, samokažnjavanja…ali to su oblici agresinih reakcija koje je potrebno razdvojiti od razvojno “prikladnih” oblika.

Šta uzrokuje agresivno ponašanje djece

Agresija je prirodni odgovor organizma na osujećenje (svakako jedan od mogućih u paleti naših emocionalnih stanja).

Jedan od osnovnih razloga je temperament djeteta (odnosno urođene predispozicije) , koji određuje da li će dijete kao reakciju na određenu situaciju izabrati agresivnost ili neki drugi emocionalni odgovor.

Odmah iza ovog faktora su sredinski faktori, uticaj porodične klime, interpersonalni odnosi u porodici, naučen model ponašanja od roditelja i značajnih odraslih, ali i uticaj vršnjaka, šire socijalne zajednice, mas-medija i sredstava informisanja uopšte.

Koliko će sredinski faktori uspjeti oblikovati jedno dijete zavisi i od karakteristika samog djeteta, i od karakteristika mikrozajednice (porodice), ali i od kulturnih aršina sredine kojima se mjeri vrsta i količina agresivnog ponašanja koje se smatra prihvatljivim.

U našem društvu npr. dječaci su i inače više usmjereni na akciju, te je i fizičko ispoljavanje agresije prihvatljivije kod njih nego kod djevojčica; s druge strane, djevojčice su više upućene na riječi i emocije i sklonije su verbalnoj agresiji i manipulaciji.

Kako kontrolisati agresiju

  • Za početak naučite dijete da je agresija samo jedan od mogućih načina rješavanja konfiktnih situacija; pokažite djetetu drugačije načine
  • Kažnjavajte što manje, umjesto toga nagradite svako pozitivno ponašanje i “prebacite” na taj način težište pažnje sa negativnog na pozitivno
  • Roditelj bi trebao služiti kao model za samodisciplinu i samokontrolu
  • Budite dosljedni u svom ponašanju i standardima koje postavljate
  • Umjesto discipline koja je sama sebi cilj (“Učini to jer sam JA tako rekao”), uvedite disciplinu koja je prožeta ljubavlju i objašnjavanjem postupaka
  • Komunicirajte – oslušnite šta muči vaše dijete, budite duboko zainteresovani
  • Postavite standarde koji vrijede za zrelo ponašanje i očekujte od djeteta da ih se dosljedno pridržava
  • Ne kažnjavajte i ne osuđujte dijete u cjelosti, korigujte njegova ponašanja
  • Pokažite djetetu da vam je stalo do njegovog mišljenja, ponudite mu uvijek dvije alternative i dajte mu “moć” da sam izabere krajnje rješenje
  • Usmjerite povećanu pobuđenost organizma (koja je u osnovi agresivnog ponašanja) u konstruktivnom pravcu, sport, umjetnost…namjeru da se uništi promjenite u namjeru da se pobijedi

Sasvim mala djeca misle da su njihovi roditelji svemoćni i sveznajući….mislite li da se nešto veća djeca razlikuju po shvatanju?? Varate se…ona uče gledajući vas, jer vi, SVE MORATE ZNATI…iskoristite to i oblikujte svoje dijete u miroljubivu, neagresivnu osobu…ne zbog Vas, već zbog njegove sreće.

 

Autor: Sanja Srdić, dipl.psiholog i REBT i KBT psihoterapeut pod supervizijom

 

BHzdravlje.ba


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton