BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Angina pektoris

Uvod

Uvod

 

Angina pectoris je sindrom (skup simptoma izazvan zdravstvenim stanjem) koji nastaje kada je dotok krvi bogate kiseonikom do srca ograničen. Najčešći simptom angine je bol u grudima, koji je obično aktiviran nekom fizičkom aktivnošću.

Najveći broj slučajeva angine izazvan je aterosklerozom (bolest kod koje krvni sudovi postanu tvrdi i suženi, ograničavajući protok krvi).

Faktori ritika za aterosklerozu uključuju:

  • dob
  • pušenje
  • gojaznost
  • masna ishrana

Bolesti koje utiču na normalan protok krvi, kao što je ateroskleroza zovu se kardiovaskularne bolesti.

Tipovi angine

Postoje dva osnovna tipa angine:

  • stabilna
  • nestabilna

Stabilna angina

U slučajevima stabilne angine, simptomi se javljaju postepeno, tokom godina i obično prate ustaljen šablon. Na primjer simptomi vam se javljaju samo kad se penjete uz stepenice, ili ako ste pod stresom.

Simptomi obično traju svega nekoliko minuta, i mogu se liječiti lijekom koji se zove gliceril trinitrat, popularno nitroglicerin.

Stabilna angina sama po sebi nije opasna po život, ali je ozbiljno upozorenje da imate povećan rizik od dobijanja infarkta ili kapi. Zbog toga, uz liječenje simptoma angine kako bi se smanjio rizik od ozbiljnijih posljedica, dobijaće te i dodatnu terapiju a u nekim slučajevima i operaciju.

Nestabilna angina

U slučajevima nestabilne angine simptomi se razvijaju brzo, mogu istrajati i kad se odmarate, i trajati i do 30 minuta. Simptomi takođe mogu biti otporni na liječenje gliceril trinitratom.

Simptomi nestabilne angine mogu vam se javiti ukoliko ste ranije imali oblik stabilne angine, ali javljaju se i kod ljudi koji nisu imali stabilnu anginu.

Nestabilna angina treba se tretirati kao hitan slučaj, jer je znak da se funkcionisanje vašeg srca značajno pogoršava, što povećava rizik od inarkta ili kapi. Nestabilna angina liječi se lijekovima i operacijom.

Perspektiva

Perspektiva kod stabilne angine izgleda prilično dobro. Procjenjuje se da jedan u 100 oboljelih doživi fatalni infarkt ili kap, a oko 0.5-2.6 odsto oboljelih doživi nefatalni infarkt.

Rizik od potencijalnog fatalnog infarkta može se značajno smanjiti uz nekoliko jednostavnih promjena u načinu života.

Na primjer ako ste pušač i gojazna osoba, prestankom pušenja i spuštanjem tjelesne težine u granice normalnog smanjujete rizik od fatalnog infarkta za 400 odsto.

Perspektiva osoba koje pate od nestabilne angine može značajno varirati, o zavisnosti od brojnih faktora rizika. Neki od njih su:

  • godine
  • prijašnji slučajevi srčanih bolesti
  • visok krvni pritisak (hipertenzija)
  • hronična oboljenja, kao što je dijabetes.

U zavisnosti od ovih faktora, rizik da će oboljeli doživjeti infarkt u prvih 14 dana nakon pojave simptoma kreće se u rasponu od dva do 16 odsto.

 

Simptomi

Simptomi

Stabilna angina

Najčešći simptom stabilne angine je osjaćaj boli ili nelagode u grudima. Bol djeluje kao čvrsta, tupa ili teška, i obično traje nekoliko minuta.

Bol se može širiti iz grudi u lijevu ruku, vrat, vilicu i leđa. Obično se javi nakon fizičke aktivnosti ili emocionalnog stresa,  kod nekih osoba javlja se za vrijeme hladnog vremena ili poslije obroka.

Faktori koji izazivaju simptome bolesti nazivaju se aktivatori angine.

Osobe koje boluju od angine mogu osjetiti i simptome kao što su:

  • nedostatak vazduha
  • mučnina
  • premor
  • vrtoglavica
  • podrigivanje
  • nemir

Početak simptoma angine naziva se i napad angine.

Nestabilna angina

Simptomi nestabilne angine isti su kao kod stabilne, samo što ne prate ustaljeni šablon. Na primjer:

  • razvijaju se bez prisutnosti aktivatora
  • mogu istrajati i dok se odmarate
  • traju duže od pet minuta
  • ne reaguju na liječenje gliceril trinitratom

Ukoliko pomislite da osjetite simptome nestabilne angine pozovite hitnu pomoć. Ukoliko niste alergični na aspirin, sažvaćite jednu tabletu dok čekate hitnu pomoć, jer aspirin pomaže u sprječavanju stvaranja krvnih ugrušaka, što smanjuje rizik od unfarkta ili kapi.

Uzroci

Uzroci

Stabilna angina

Kao i svim drugim organima u tijelu i srcu je potreban stalan dotok krvi bogate kiseonikom kako bi normalno funkcionisalo. Krv se doprema do srca kroz dva velika krvna suda koji se zovu lijeva i desna koronarna arterija.

Najčešći uzrok stabilne angine jeste sužavanje i očvršćavanje koronarnih arterija (ateroskleroza), što ograničava dotok krvi do srčanih mišića.

Ukoliko se odmarate srčani mišići trebaju samo malu količinu krvi, pa nećete osjetiti simptome bolesti.

Dok vježbate ili ste pod jakim stresom, srčani mišići rade više pa raste potražnja za krvlju. Međutim sužene arterije do onemogućavaju što aktivira simptome angine.

Nestabilna angina

Jedan od glavnih uzroka ateroskleroze jeste velika količina masnih naslaga u arterijama. Ove masne ploče mogu da pucaju i mješaju se sa normalnim protokom krvi što dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka.

Krvni ugrušak može jako brzo da naraste, i blokira jednu od karotidnih arterija značajno umanjujući dotok krvi do srca, aktivirajući tako simptome nestabilne angine.

Faktori rizika

Sve što dovodi do suženja karotidnih arterija je rizik faktora i za stabilnu i za nestabilnu anginu. Najčešći fdaktori su:

  • masna ishrana i holesterol
  • nedostatak vježbe, pretjerivanje u alkoholu
  • pušenje
  • visok krvni pritisak (hipertenzija)
  • dijabetes
  • godine
  • porodična istorija bolesti

Ovi individualni faktori mogu biti i međusobno povezani.

Ishrana bogata mastima i holesterol

Holesterol je vrsta masti koja je neohodna našem tijelu. Pomaže u proizvodnji hormona, štiti završetke nerva i pomaže u izgradnji ćelijskih membrana (zidovi koji štite ćeliju)

Postoje dvije glavne vrste holesterola:

  • Lipoprotein niske gustoće (napravljen uglavnom od masti uz male količine proteina – to je vrsta holesterola koji može da blokira arterije pa se naziva i “loš holesterol”)
  • Lipoprotein visoke gustoće (napravljen uglavnom od proteina uz male količine masti – ova vrsta doprinosu smanjenju začepljenosti arterija pa se naziva i “dobri holesterol”)

Većinu holesterola u našem tijelu proizvodi jetre. Međutim ukoliko često jedemo hranu koja je bogata zasićenim mastima on se pretvara u “loš holeterol”.

U hranu koja je bogata zasićenima mastima spadaju: biskviti, kolači, slanina, kobasice, mesne prerađevine, putar, šlag.

Vježbanje, gojaznost i alkohol

Nedostatak vježbe, gojaznost i konzumiranje pretjeranih količina alkohola pojačavaju stvaranje “lošeg holesterola” u krvi.

Pušenje

Pušenje takođe doprinosi oštećenju zidova arterija. Ako su vaše arterije oštećene zbog pušenja, krvne ćelije poznate kao trombociti nakupljaće se na mjestima oštećenja što dovodi du sužavanja arterija.

Pušenje takođe umanjuje sposobnost krvi za prenos kiseonika kroz organizam, što povećava mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka.

Visok krvni pritisak

Ako imate visok krvni pritisak (hipertenzija) vaše arterije doživjeće oštećenja kao ona kod pušenja. Naime vaše arterije su stvorene da pupmaju krv po određenim pritiskom. Ukoliko je on viši od normalnog arterije se mogu oštetiti. Visok pritisak mogu uzrokovati:

  • debljina
  • kunzumiranje velikih količina alkohola
  • stres
  • pušenje
  • nedostatak vježbe

Sklonost ka visokom krvnom pritisku često je nešto što je uobičajena porodična crta.

Dijabetes

Ukoliko imate dijabetes, koji ne kontrolišete, povećana količina glukoze u krvi takođe može dovesti do oštećenja arterija.

Godine

Arterije se kod svih ljudi sužavaju vremenom. Zbog toga što ste stariji veće su šanse da će vam se asrterije značajno suziti, povećavajući rizik nastajanja angine.

Porodična istorija

Srčane bolesti mogu biti uobičajene u porodici, pa ukoliko imate nekog bliskog rođaka sa istorijom srčanih bolesti i/ili angine, povećan vam je izik da će te i vi ami oboljeti.

Dijagnoza

Dijagnoza

Stabilna angina

Na početku doktor će vas pitati o šablonu vaših simptoma, kao što je da pojava određenih aktivatora koji vode do početka simptoma.

Izvršiće i opštu procjenu kojom određuje da li imate ikakve znake ili simptome koji vas stavljaju u rizičnu grupu za dobijanje ateroskleroze, koja može da dovede do simptoma angine.

Dio procjene su:

  • testovi krvi – za mjerenje nivoa holesterola u krvi, i glukoze ukoliko patite od dijabetesa
  • provjera krvnog pritiska
  • mjerenje težine kao i obima struka

Takođe će vas pitati da li pušite, koliko alkohola pijete, da li vam je ishrana pretjerano masna i da li imate bliskog rođaka sa istorijom srčanih bolesti.

Dalja ispitivanja

Ukoliko se sumnja na anginu doktor će vas uputiti na kardiološki odjel na dalja ispitivanja. Ona imaju dva osnovna cilja:

  • da potvrde ili opovrgnu sumnje na postojanje angine
  • da ocjene vaš rizik od infarkta ili kapi u budućnosti

Ova ispitivanj apodrazumijevaju sledeće testove:

Elektrokardiogram (EKG)
Ovaj uređaj mjeri ritam i električnu aktivnost vašeg srca. Nekoliko elektroda se stavlja na vaše ruke, noge i grudi. Elektrode su povezane sa mašinom kja mjeri električni signal svakog otkucaja srca.

Nenormalni rezultati EKG testa mogu značiti da mišići srca ne dobijaju dovoljno krvi.

Test opterećenja (ERGOMETRIJA)

Ovo ispitivanje slično je EKG-u, osim što se vrši dok vježbate, obično na biciklu za vježbanje ili traci za trčanje. Ovaj test mjeri koliko vježbe vaše srce može da izdrži prije nego što se pojave simptomi angine. Ove informacije korisne su kako bi se ustanovila ozbiljnost bolesti.

Perfuzijska scintigrafija miokarda
Koristi se kao alternativa za test opterećenja za osobe koje ne mogu da vježbaju, ili kad su rezultati testa opterećenja nejasni.

Ovaj test uključuje ubrizgavanje male količine radioaktivne supstance u krv. Specijalna kamera, poznata kao gama kamera koristi se kako bi se supstanca pratila dok se kroz krvne sudove kreće do srca. Na osnovu rezultata doktor zna koliko brzo krv dolazi do vašeg srca.

Test se vrši i dok se odmarate i dok vježbate. Ukoliko niste u stanju da vježbate postoje lijekovi koji repliciraju efekte vježbanja na vaćše srce.

Koronarni angiogram
Pretraga koja služi kako bi se otkrilo da li su vaše koronarne arterije sužene i koliko ozbiljna je blokada. Tokom angiografije, kateter (fleksibilna cijev) se ubacuje u arteriju, u prepone ili ruku, i pomoću rendgena se navodi do vaše koronarne arterije.

U kateter se zatim ubrizga kontrast koji će označiti arteriju koja doprema krv u srce. Napravi se nekoliko rendgenskih snimaka koji će istaći blokade ukoliko postoje.

Koronarni angiogram nosi i mali rizik od ozbiljnih posljedica, kao što su kap ili infarkt, koji se dese jednom u 1000 slučajeva.

Iako su šanse za komplikacije male doktori obično izbjegavaju ovaj test dok nisu potpuno sigurni da je korist od njega daleko veća od potencionalnog rizika. Zbog toga koronarni angiogram će vam se preporučiti ukoliko je dijagnoza angine nejasna, simptomi angine ostaju uprkos terapiji, ili imate veliki rizik od dobijanja infarkta ili kapi i razmatra se operacija.

Nestabilna angina

Ukoliko se sumnja na nestabilnu anginu bićete zadržani u bolnici. U zavisnosti od ozbiljnosti simptoma možete biti određeni za opšte odjeljenje ili na intenzivnu njegu.

Uradiće vam se EKG čim dođete u bolnicu, jer je ovo jako brz i efikasan način da se otkriju eventualna oštećenja srca. Izvršiće se i krvne pretrage kako bi se otkrili pojačani nivoi enzima koji se ispuštaju ako je srce oštećeno.

Zbog hitne potrebe za liječenjem, kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije, moguće je da vam se odredi terapija i prije rezultata svih testova.

Tretman

Tretman

Stabilna angina

Vaš plan liječenja

Terapija za stabilnu anginu ima tri osnovna cilja:

  • pružiti trenutno olakšanje od simptoma angine
  • sprječiti buduću pojavu simptoma
  • smanjiti rizik od infarkta ili kapi

Ukoliko se pokaže da je rizik od infarkta ili kapi velik, usljed začepljenja arterija, i/ili ako imate i druge faktore rizika, kao što su visok krvni pritisak ili dijabetes, preporučiće vam se operacija i terapija lijekovima. Operacija se može preporučiti i ako vaši simptomi ne reaguju na terapiju lijekovima.

Ukoliko se smatra da je rizik od inarkta ili kapi mali ili umjeren, moguće ga je značajno smanjiti kombinacijom lijekova i promjena u načinu života. U dijelu “Prevencija” promjene u načinu života su detaljnije objašnjene.

Trenutno olakšanje od simptoma

Gliceril trinitrat je najrasprostanjeniji lijek za trenutno olakšanje od simptoma angine. Može se korisititi i kao preventiva prije aktivnosti za koje znate da aktiviraju anginu.

Gliceril trinitrat spada u grupu lijekova koji su poznati kao nitrati. Nitrati djeluju tako što opuštaju i šire krvne sudove, što povećava dotok krvi do srca.

Gliceril trinitrat dostupan je kao tableta koju topite ispod jezika, i u spreju. Nuspojave ovog lijeka su glavobolja i vrtoglavica.

Izbjegavajte alkohol dok uzimate gliceril trinitrat jer pogoršava nuspojave. Ukoliko osjećate vrtoglavicu nemojte voziti ni upravljati kompleksnim i teškim mašinama.

Jedna doza gliceril trinitrata ublažava bol u roku od 2-3 minuta. Ukoliko prva doza ne daje efekat, druga se može uzeti nakon pet minuta, a treća nakon sledećih pet minuta.

Prevencija simptoma – lijekovi

Vaš doktor ili kardiolog započeće terapiju jednim lijekom kako bi otkrio da li je efikasan u borbi protiv simptoma. Ovo se zove monoterapija.

Ukoliko jedan lijek nije uspješan u prevenciji simptoma, doktor preporučuje uzimanje dva lijeka. Ovo je kombinovana terapija.

Beta-blokeri
Beta blokeri su najčešće prvi izbor u terapiji za prevenciju angine. Oni utiču da srce kuca sporije i sa manje snage, što znači da će srcu trebati manje krvi i kiseonika nakon vježbe, što sprječava pojavu angine, ili je bar prorijedi.

Nuspojave beta-blokera uključuju:

  • umor
  • hladna stopala i šake
  • spore otkucaje srca
  • dijareju i mučninu

Rjeđe nuspojave uključuju:

  • poremećaje u spavanju
  • košmare
  • impotenciju

Beta-blokeri mogu se kombinovati i sa drugim lijekovima, izazivajući i drugačije nuspojave. Zbog toga provjerite sa vašim doktorom ukoliko koristite druge lijekove u kombinaciji sa beta-blokerima.

Beta-blokeri nisu pogodni ukoliko imate astmu ili hroničnu plućnu opstrukciju. U ovim slučajevima biće vam potreban neki drugi lijek.

Blokatori kanala kalcijuma
Ovi lijekovi djeluju tako što opuštaju mišiće koji sačinjavaju zidove arterija, povećavajući tako protok krvi do srca.

Nuspojave su:

  • rumenilo u licu
  • glavobolje
  • natečeni zglobovi
  • vrtoglavica
  • umor
  • osipi

Ove nuspojave obično nestanu nakon nekoliko dana, kad se tijelo navikne na lijek. Ne smijete piti sok od grejpfruta dok uzimate ovaj lijek jer to izaziva pad krvnog pritiska.

Dugo-djelujući nitrati
Ovi lijekovi su dosta slični gliceril trinitratu, s tim da obezbjeđuju ugotrajenu prevenciju simptoma, a ne krattrajno olakšanje.

Nuspojave su glavobolja i rumenilo u licu. Nuspojave vremenom postaju sve slabije.

Ukoliko uzimate dugo-djelujuće nitrate ne smijete uzimati lijek protiv impotencije sildenafil (viagra). Kombinacija ova dva lijeka dovodi do opasnog pada krvnog pritiska.

Aktivatori kanala kalijuma
Ovi lijekovi djeluju slično kao blokatori kanala kalcijuma, šireći karotidne arterije povećavajući tak odotok krvi do srca.

Nuspojave uključuju mučninu, povraćanje i vrtoglavicu.

Smanjenje rizika – lijekovi

Statini
Statini su tip lijekova koji služe za smanjenje nivoa holesterola u krvi. Oni sprječavaju dalja oštećenja karotidnih arterija i umanjuju rizik od infarkta i kapi.

Statini djeluju tako što blokiraju enzime u jetri koji stvaraju holesterol u organizmu. Statini ponekad imaju nuspojave koje uključuju:

  • zatvor
  • dijareju
  • glavobolje
  • abdominalni bol

Anti-trobmociti
Anti-trombociti su lijekovi koji smanjuju ljepljivost trombocita. Trombociti su krvne ćelije koji pospješuju grušanje krvi. Ukoliko se velik broj trombocita zalijepi za masne ploče postoji mogućnost stvaranja krvnog ugruška. Ako krvni ugrušak nastane u koronarnoj arteriji postoji opasnos od inafrkta. Ovi lijekovi dakle smanjuju taj rizik.

Mala doze aspirina (oko 75 miligrama dnevno) je najrasprostrajeniji anti-trombocitni lijek.

Ukoliko ste alergični na aspirin ili bolujete od bolesti koja se može pogoršati uzimanjem aspirina doktor će vam propisati neki drugi anti-trombocitni lijek.

Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori)
ACE inhibitori su lijekovi koji se koriste kako bi smanjili krvni pritisak. Smanjenje krvnog pritiska umanjuje rizik od pucanja arterije, što će spriječiti dalje zatvrđivanje karotidnih arterija. Puknuta arterija može dovesti do kapi.

Visok pritisak dovodi i do toga da srce radi brže i jače nego obično, što dodatno napreže srčane mišiće i povećava rizik od infarkta.

ACE inhibitori djeluju tako što blokiraju akcije pojedinih hormona koji utiču na krvni pritisak. Stopirajući rad ovih hormona, smanjuju količinu vode u krvi, i šire arterije što smanjuje krvni pritisak.

ACE inhibitori smanjuju i dotok krvi u bubrege što može umanjiti jihovu efikasnost. Zbog toga su neophodni testovi krvi i urina prije propisivanja ovih lijekova kako bi se otkrili eventualni raniji problemi sa bubrezima kod pacijenta.

Potrebna je i periodična kontrola krvi i urina, ukoliko koristite ACE inhibitore. Nuspojave uključuju:

  • vrtoglavicu
  • umor ili osjećaj slabosti
  • glavobolje
  • konstantan suhi kašalj

Većina ovih nuspojava prestane nakon nekoliko dana, ali se kod nekih osoba suhi kašalj zadrži duži period.

Ukoliko se kombinuju sa drugim lijekovima, uključujući i one koji se dobijaju bez recepta, ACE inhibitori mogu izazvati nepredvidljive nuspojave. Zbog toga se konsultujte sa doktorom ukoliko planirate uzimati neki lijek u kombinaciji sa ACE inhibitorima.

Operacija

Operacija se obično preporučuje ukoliko simptomi angine ne reaguju na terapiju. Operacija može odigrati i manju ulogu u smanjenju rizika od infarkta ili kapi, ali nije toliko efektna kao uzimanje lijekova. Zbog toga će vjerovatno biti potrebno da nastavite sa uzimanjem lijekova nakon operacije.

Koronarna angioplastika
Vrsta neinvazivne operacije koja se koristi ako lijekovi nisu pomogli pri kontroli simptoma angine. Neinvazivna operacija je tip operacije koji ne zahtijeva pravljenje većih rezova na tijelu.

Tokom koronarne angioplastike, tanka žica sa balonom na vrhu, se ubacuje u veliku arteriju u preponi ili ruci. Pomoću rendgena, žica se navodi kroz krvne sudove do srca, u najuži dio koronarne arterije. Balon se zatim naduva kako bi proširio arteriju, a obično se u arteriju postavi metalna kopča kako bi arteriju zadržala otvorenom.

Komplikacije tokom koronarne angioplastije su rijetke, ali mogu biti ozbiljne. One uključuju:

  • inarkt – dešava se jednom u 100 slučajeva
  • moždani udar- dešava se jednom u 200 slučajeva
  • smrt – dešava se jednom u 500 slučajeva

Bajpas koronarne aretrije
Ova operacija premošćuje (zaobilazi) blokadu arterije pomoću kalema zdravog krvnog suda koji je uzet sa drugog dijela tijela. Najčešće se koriste segmenti vena sa nogu ili arterija sa grudi  pomoću kojih se stvara novi kanal za protok krvi, kojim se zaobilazi blokirani dio arterije. Ovo omogućuje bolji dotok krvi do srčanih mišića. Komplikacije kod ove operacije su rijetke, ali jako ozbiljne i uključuju:

  • infarkt – dešava se jednom u 50 slučajeva
  • kap – dešava se jednom u 50 slučajeva

Koronarna angioplastika ili bajpas koronarne arterije?
Iako to nije uvijek moguće, pacijen često ima izbor između koronarne angioplastije i bajpasa koronarne arterije. Obe operacije imaju i svoje prednosti i mane.

Kako je koronarna angioplastija neinvazivna oporavak je  dosta kraći, a i manji je procenat komplikacija. S druge strana istraživanja pokazuju da je jedan o četiri pacijenta koji su prošli kroz koronarnu angioplastiju morao ponovo na operaciju jer su se arterije na kojima se operisalo ponovo suzile.

Bajpas koronarne arterije ima duži proces oporavka i veći postotak komplikacija, ali jedan od 10 pacijenata ponovo ode na operaciju. Takođe, posljednja istraživanja pokazuju da je ova operacija efikasnija kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod oboljelih od dijabetesa.

O prednostima i manama ovih zahvata posavjetujte se sa vaskularnim ili kardio  hirurgom.

Nestabilna angina

Nakon što vas prime u bolnicu doktor će vam dati lijekove koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, i umanjuju rizik od infarkta i kapi.

Dva najrasprostranjenija lijeka koja se koriste u ovu svrhu su heparin i niskomolekularni heparin.

Rezultati EKG-a će pokazati da li se možete liječiti lijekovima ili je potrebna i operacija kako bi proširili karotidnu arteriju.  Ukoliko je operacija potrebna obično se izvodi koronarna angioplastija jer se može brže uraditi od bajpasa koronarne arterije.

Nakon što se dovoljno oporavite da možete napustiti bolnicu, propisaće vam se kombinacija statina, antitrombocita i ACE inhibitora, kako bi se bi se spriječile buduće epizode pojave nestabilne angine.

Komplikacije

Komplikacije

Depresija

Život sa bolesti kao što je angina često izaziva osjećaj stresa i anksioznosti kod nekih ljudi, koji mogu da dovedu do simptoma depresije.

Prvi znaci depresije ukoliko ste se posljednjih mjeseci osjećali tužno, beznadežno i ako ne nalazite interes i zadovoljstvo u stvarima oko sebe.

Ukoliko smatrate da ste depresivni razgovarajte sa doktorom jer depresija utiče i na bvaše mentalni, i na fizičko zdravlje.

Prevencija

Prevencija

Promjene u načinu života

Promjene u načinu života jedan su od najefikasnijih načina za sprječavanje angine, ili ako ste već oboljeli od angine, da spriječite pogoršanje simptoma i umanjite rizik od infarkta i kapi.

Najbolji način da ovo postignete jeste da se zdravo hranite, održavate tjelesnu težinu u granicama normalnog, redovno vježbate, umjereno konzumirate alkohol i izbjegavate pušenje.

Ovo će vam sniziti krvni pritisak, smanjiti količinu holesterola u krvi i ojačati srce, što su tri najefektnija načina da spriječite anginu i umanjite rizik od infarkta i kapi.

Ishrana

Preporučuje se nemasna ishrana bogata vlaknima koja uključuje što veći dnevni unos voća i povrća. Preporučuje se da ograničite unos soli na 6 grama dnevno, jer velike količine soli u organizmu doprinose stvaranju visokog krvnog pritiska.

Postoje dvije dvije vrste masti – zasićena i nezasićena. Preporučuje se da izbjegavate hranu koja je bogata zasićenom masti jer ona pospješuje stvaranje “lošeg holesterola” u krvi.

Neki od oblika ishrane bogati zasićenom masti su:

  • mesne pite
  • kobasice i masni dijelovi mesa
  • putar
  • salo
  • šlag
  • jaki sirevi
  • kolači i hrana koja sadrži kokos i palmino ulje

S druge strane unos manjih količina hrane bogate zasićenom masću pospješuje stvaranje “dobrog holesterola”. U hranu bogatu nezasićenim mastima spadaju:

  • riba
  • avokado
  • orasi i sjemenke
  • suncokretovo, maslinovo i ulje od uljane repice

Vježbanje

Redovna vježba poboljšaće rad srca i krvnog cirkulatornog sistema, smanjiće nivo holesterola, i očuvaće krvni pritisak u granicama normalnog

Za ljude koji nemaju anginu preporučuje se oko 30 minuta vježbe dnevno, pet dana sedmično. Vježbe trebaju biti takve da vaše srce počne da radi energičnije nego inače, što se manifestuje time što ćete biti zadihani nakon vježbanja. U ovakvu vrstu vježbanja spadaju duže šetnje ili kraće šetnje uz brdo.

Ukoliko imate anginu, moraćete se prilagoditi blažem obliku vježbanja, uz postepeno povećanje nivoa aktivnosti. Izbjegavajte energične aktivnosti kao:

  • fudbal
  • dizanje tegova
  • tenis

Preporučuju se blaži oblici aktivnosti kao što su hodanje ili plivanje. Za konkretne savjete o obliku vježbanja koji je prikladan za vas porazgovarajte sa svojim doktorom.

Alkohol

S druge strane pretjerana konzumacija alkohola povećava nivo holesterola, i povećava krvni pritisak. Zbog toga trebate voditi računa da je vaša dnevna količina unosa alkohola u granicama normalnog.

Pod normalnom količinom smatra se 3-4 doze za muškarce i 2-3 za žene. Pod dozom se podrazumijeva količina od pola krigle piva, manja čaša vina ili jedna čašica žestokog pića.

Pušenje

Pušenje pospješuje sužavanje arterija, što dovodi do povećanja krvnog pritiska. Pušenje je takođe jedan od najvećih rizičnih faktora za razvoj raka

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton