BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Autistični spektar poremećaja (Autizam)

Uvod

Uvod

Autizam – autistični spektar poremećaja (ASD), je niz razvojnih poremećaja koji se pojavljuju u djetinjstvu i traju tokom odrastanja.

Autizam može uzrokovati širok spektar simptoma, koji su grupisani u tri široke kategorije:

Problemi i poteškoće sa socijalnom interakcijom (kao što su nedostatak razumijevanja i svijesti o drugim ljudima, nedostatak emocija i osjećaja), oštećenje jezika i komunikacijskih vještina (odgođen razvoj jezika i govornog aparata, kao i nemogućnost da započnete ili učestvujete u razgovoru), te neobični obrasci misli i fizičkog ponašanja (uključuju ponavljajuće fizičke pokrete, kao što su kuckanje ili uvijanje ruke – dijete razvija naviku za ponavljanje nekih pokreta, ako se navika pokuša promijeniti to ga uznemiruje)

Trenutno ne postoji lijek za autizam, ali postoji niz tretmana koji mogu ublažiti simptome koji su navedeni iznad.

Tipovi autizma

Za tipove autizama najčesće se koristi izraz “spektar”, jer simptomi koji upućuju na autizam variraju od djeteta do djeteta, te od blagih do teških simtoma. To su:

  • Autistični poremećaj – poznat pod nazivom klasični autizam.
  • Aspergerov sindrom
  • Pervazivni razvojni poremećaj – koji je takođe poznat kao “atipični autizam„

Autistični poremećaj

Djeca sa autizmom obično imaju poremećaj sa govornim aparatom, te sa socijalnom interakcijom i ponašanjem. Mnoga djeca sa autizmom imaju teškoće i u učenju.

Aspergerov sindrom

Djeca sa Aspergerovim sindromom imaju blaže simptome od klasičnog autizma koji utiču na njihovo ponašanje. Razvoj govornog aparata najčešće je nepromijenjen, te oni imaju problema sa određenim područijima jezika. Oni nekada prepoznaju humor i stilske figure.

Djeca sa Aspergerovim sindromom obično imaju iznad prosječnu inteligenciju. Neka djeca su vješta u zadacima koja zahtijevaju logiku, memoriju i kreativnost, kao što su matematika, informatiaka i muzička umjetnost. (Samo 1 od 200 djece su izuzetno vješti, takozvani “autističan alimi”).

Pervazivni razvojni poremećaj

Pervazivni razvojni poremećaj može se definisati kao “dijagnoza isključenja”. Ovaj tip autizma koristi se za djecu koja imaju neke, ali ne sve od osobina autističnog poremećaja ili aspergerovog sindroma.

Većina djece sa pervazivnim razvojnim poremećajem (PDD-NOS) imaju blaže simptome nego djeca s autizmom poremećaja, ali oni nemaju dobre jezičke sposobnosti i iznad su prosječne inteligencije u odnosu na djecu sa Aspergerovim sindromom.

Stopa rasta autizma

Broj slučajeva djece koja su oboljela od autizma u protekla dva vijeka je porastao, ali to ne znači da ovaj poremećaj postaje široko rasprostranjen. Neki stručnjaci tvrde da se porast broja oboljelih može smanjiti ako se poboljša dijagnosticiranje poremećaja.

U prošlosti je mnogo djece oboljelo od autizma jer je njihova rana dijagnoza definisana kao da su osobe koje su povučene u sebe, sramežljive, nedruštvene, te im kao takvima nije propisana odgovarajuća dijagnoza.

Ishod

Šanse za poboljšanje zdravlja djece oboljele od autizma zavise od toga koliko su teški simptomi, te od koeficijenta inteligencije.

Djeca sa blagim i umjerenim simptomima koja imaju prosječnu ili iznad prosječnu inteligenciju, postaće nezavisne osobe kojima neće trebati pomoć drugih lica. Moćiće da samostalno rade, imaju dugotrajne veze te da osnivaju porodicu.

Djeca sa težim simptomima koja su ispod prosječne inteligencije malo je vjerovatno da će moći samostalno živjeti. NJima je potrebna dodatna njega i pomoć za dalji život. Ali i sa autističnim poremećajima oboljeli mogu uživati u svom životu

Simptomi

Simptomi

Autistični spektar poremećaja (ASD) može uzrokovati širok spektar simptoma i postoji mnogo različitih načina na koji ti simptomi mogu biti grupisani.

Za roditelje je vrlo bitno da znaju prepoznati simptome koji se manifestuju u razvoju njihovog djeteta

Rani znakovi ASD 6-18 mjeseci

Iako to može biti teško za roditelje da otkriju, većina djece sa ASD-om počinju pokazivati prve znakove i simptome bolesti izmedju 6 – 18 mjeseci starosti:

  • Vaša beba ne prati vaš pogled. (npr. kada pogledate na sat, beba koja ne boluje od autizma pokušava Vas kopirati i gledati na sat i to je dobro. Ako vaša beba na obraća pažnju na predmete, to nije dobro)
  • Vaša beba nema srećan izraz lica kada ju gledate
  • Vaša beba ne reaguje kada ju prinosite sebi naprijed-nazad i kada pričate sa njom.
  • Vaša beba ne izgleda da prepoznaje Vaš glas I ne reaguje na njega ali zapaža druge zvukove, kao npr. zvono ili pas koji laje.
  • Vaša beba rijetko ili nikada, ne pokazuju geste ili mahanje.

Znakovi ASD kod predškolske djece

Znakovi i simptomi ASD-a obično postaju očitiji kako Vaše dijete postaje starije. Problemi sa govornim aparatom u razgovoru postaju očiti. Vrlo je vjerovatno da će dijete imati problema sa društvenim životom. Pokazuju neobične obrasce ponašanja.

Znakovi i simptomi koji se često pojavljuju u razvoju tokom ove dobi su objašnjeni u nastavku.

Jezični razvoj

Vaše dijete kasni sa prvim riječima ili ne govori u opšte. Većina djece u stanju je izgovoriti po dvije riječi u rečenici (“lopta želim”, “meni voda” i sl.)

Odgođeni razvoj govornog aparata obično ne utiče na djecu sa Aspergerovim sindromom, ali na njihov govor može uticati i na druge načine. Riječi i rečenice se izgovaraju sa jednakim tonom ili ubrzano.

Igranje

Vaše dijete ima vrlo malo interesa i mašte za igranje sa igračkama. Kada se igra uvijek to čini na isti način. Na primjer, umjesto da gura autić po podu, autić drži u ruci i igra se vrti mu točkiće, ili ga koristi za izgradnju nekih objekata, u određenoj boji ili liniji.

Djeca sa ASD-om često vole da se igraju sa olovkama, digitronima, tipkama, tastaturama. Srećni su kada se igraju sami, kada na njih niko ne obraća pažnju.

Socijalna interakcija

Mnoga djeca sa ASD-om često gledaju ravno kroz druga lica. Pomalo su nesvjesni drugih ljudi. Dijete nema interes za drugu djecu, niti želi da učestvuje u nekim zajedničkim aktivnostima sa drugom djecom. Neka djeca pokušavaju da sklope prijateljstva, ali se posle ponašaju neprimjereno ( ljubljenje, udaranje druge djece, otimanje stvari itd.).

Ponašanje

Mnoga djeca sa autističnim poremećajem razvijaju ponavljajuće pokrete pri fizičkim pokretima. Ti obrasci kretanja poznati su kao stereotipi

Primjeri stereotipova:

  • puckanje prstima
  • mahanje rukama
  • ljuljanje naprijed nazad
  • njuškanje objekata
  • lizanje objekata

Mnoga djeca razviju naviku da ponavljaju neke druge stvari, kao što su gledaje određenog crtanog filma ili DVD-a po ko zna koliko puta. Ako mu prekinete ovaj rutinski proces dijete postaje ljuto, udara glavom od predmete, grize sebe ili druge.

Djecu sa autizmom često iritiraju određeni zvukovi poput usisivača i motora ili npr. iznenadna pojava svjetla.

Autisti često razvijaju određenu snažnu odbojnost na određene namirnice. Na to obično učestvuje tekstura hrane, a ne okus. Npr. odbijaju meku hranu koja se otapa ustima ili namirnice koje je potrebno žvakati.

Znakovi i simptomi ASD kod školske djece

Kod neke djece sa blagim ili umjerenim autističnim poremećajem može se vidjeti i poboljšanje tokom odrastanja. Ponekada pohađaju škole i socijalizuju se sa drugom djecom te unapređuju svoje komunikacijske vještine.

Djeca koja boluju od težih oblika autizma u školi se osjećaju stresno. To kod njih izaziva teško ponašanje.

Znakovi i simptomi autizma kod tinejdžera

Jezik
Većina djece sa klasičnim autizmom ili PDD-NOS poboljšavaju svoje stanje govornog aparata, a specifične poteškoće mogu da potraju.

  • korištenje zamjenica “ti”, “on”, “ona” rijeđe nego ja.
  • ponavljanje riječi i faza koje su čuli na TV-u ili filmu
  • izričite želje, “Želim sada”, “Hoću to”, “Gdje idemo”
  • razgovor u neobičnom tonu , stresno, monotono, ubrzano
  • neučestvovanje u razgovoru, osim u specifičnim temama za koje pokazuju interes

Kod starije djece sa Aspergerovim sindromom, problem sa govornim aparatom postaje jako vidljiv:

  • pričaju sami za sebe, umjesto sa nekim
  • nemogućnost da se prilagodi ton i sadržaj u različitim socijalnim situacijama
  • nemogućnost da se razumiju humor, sarkazam, metafore i figure

Socijalna interakcija
Starija djeca sa autističnim poremećajem ponašanja imaju i dodatne probleme u školi, jer ne mogu da društveno komuniciraju. Npr. ne shvataju kako neko razgovara drugačije i drugačije se obraća učitelju ili nastavniku nego njima samima.

Ne pokazuju zainteresovanost za bilo kakve aktivnosti koje su društvene (muzika, sport, moda, izlasci)

Mnoga djeca nisu svjesna intimnog prostora druge osobe. Međutim postaju jako nervozni ako neko ulazi u njihov intimni prostor. Druga djeca upravo zbog toga ne mogu ostvariti prijateljstva sa ostalom djecom.

Ponašanje
Djeca sa autističnim poremećajem ponašanja razvijaju jak i specifičan interes za određeni predmet ili aktivnost. Npr. prikupljanje sličica fudbalera, rasporedi vozova ili autobusa, sve vrste kolekcionarstva.

Djeca sa Aspergerovimm sindromom često pokazuju veliko razumijevanje i logiku. Tako da su najviše zainteresovani za brojeve ali i za neke od vidova umjetnosti. Književnost, slikarstvo, religijsko obrazovanje.

Uzroci

Uzroci

Uzroci autističnog spektra događaja (ASD), mogu se opisati na dva načina:

  • PRIMARNI ASD – (poznat kao idiopatski ASD): nema temeljnog medicinskog stanovišta koje može objasniti simptome ovog poremećaja
  • SEKUNDARNI ASD – postoje temeljni medicinski uslovi koji djelimično objašnjavaju ASD

90% slučajeva autističnog poremećaja autizma su primarni, a ostalih 10% su sekundarni uzroci.

Primarni ASD

Naučnici su istraživali četiri moguća uzroka primarnih ASD:

  • genetski faktori – određene genetske mutacije mogu uzrokovati da će se kod vašeg dijeteta razviti ASD
  • ekološki faktori – tokom trudnoće, dijete može biti izloženo raznim uticajima koji mogu povećati rizik od razvoja ASD-a.
  • psihološki faktori – osobe sa ASD-om mogu umisliti i razmišljati kako su nosioci samog poremećaja
  • neurološki faktori – specifični problem sa razvojem mozga i nervnog sistema mogu da utiču na razvoj ASD-a

Genetski faktori
Većina naučnika vjeruje da djeca nasljeđuju određeni gen od svojih roditelja što djecu čini podložnijima razvoju ASD-a, i to zbog dva razloga. Ako se kod jednog dijeteta razvio ASD, tu je 5-6 % da će i drugo dijete biti nositelj autističnog spektra poremećaja.

Ako se kod identičnog blizanca razvija ASD, postoji 60% šanse da će i drugi blizanac razviti isto stanje. Trenutno nema određenih gena povezanih sa ASD-om koji su identifikovani, kao ni testova za iste.

Ekološki faktori
Neki naučnici tvrde da ASD nije uzrokovan genetski. Autistični spektar poremećaja razvija se kod osoba koje su izložene nekim ekološkim faktorima kao što su:

  • majke imaju virusne ili bakterijske infekcije tokom trudnoće
  • majke koje puše tokom trudnoće
  • zagađen vazduh
  • pesticidi

Postoje i dokazi koji potvrđuju navedene faktore. Žene koje su izložene infekcijama tokom trudnoće imaju 7% šanse da rode dijete koje je nosilac ASD-a. Žene koje puše imaju 40% veću mogućnost da rode dijete sa ASD-om.

Kod očeva čija je starosna dob preko 40 godina procjenjuje se da je 6% veća mogućnost da dobije dijete sa ASD-om.

Psihološki faktori
Veliki dio istraživanja za ovaj faktor je baziran na teoriji uma. To je sposobnost osobe da razumije tuđa mentalna stanja. Osoba sa kojom se susretne uspijeva prepoznati želje, namjere, uvjerenja, emocije, perspektivu. Vide svijet kroz oči druge osobe.

Djeca sa autizmom ovo shvataju ograničeno, naročito oko svoje 4-te godine starosti. To može biti jedan od problema socijalne interakcije.

Neurološki faktori
Veliki dio istraživanja povezuje neurološke faktore povezane sa ASD-om sa dijelom mozga poznat kao amigdala.

Amigdala djeluje kao neka vrsta skretnice između dva dijela mozga:

  • moždane kore – dio mozga koji obrađuje informacije čula (miris, sluh, vid..). Takođe je odgovoran za sve veće funkcije mozga, npr. misao, jezik, rješavanje problema.
  • limbičkog sistema – dio mozga koji reguliše emocije

Amigdala bira emocionalne reakcije iz limbičkog sistema te ih usmjerava na svoj centralni sadržaj. Snimanje mozga kod osoba sa autističnim spektrom poremećaja pokazuju da su veze između moždane kore , amigdala i limbičkog sistema postale na neki način kodirane.

Kao rezultat toga, osobe sa autizmom doživljavaju ekstremne emocionalne reakcije kada vide trivijalni objekat ili događaj.

Uz pomoć ovoga može se definisati zašto autisti vole rutine. Pronašli su obrazac ponašanja koji ne izaziva ekstremni emocionalni stres. Naravno, suprotno ovome razumijemo zašto se uznemire kada on ne funkcioniše.

Ova konfuzija emocionalne reakcije objašnjava i zašto ove osobe nalaze interes u stvarima za koje druge osobe smatraju da nisu interesantne.

Drugo istraživanje usmjereno je prema posebnim moždanim stanicama koje se zovu ogledalo neurona, a otkriveni su prvi put 1990. godine

Ogledalo neurona nam omogućuje kopiranje tuđih dijela. Na najosnovnijem nivou dijete gleda majku kako se smije i radi istu stvar.

Kako osoba, to jest dijete postaje starije ogledalo neurona stvara sve složenije impulse u mozgu koji stvaraju više moždanih funkcija kao što su:

  • jezik
  • sposobnost učenja od drugih
  • sposobnost razumijenjava i prepoznavanja drugih ljudi i emocionalnih stanja

Ogledalo neurona kod osoba sa ASD-om ne reaguje na uobičajen način.

Sekundarni ASD

Neki od sekundarnih uzroka koji mogu da uzrokuju ASD su:

  • “Fragile X” sindrom: rijedak genetski poremećaj koji je češći kod dječaka. Procijenjuje se da se pojavljuje na jednom od svakih 3.600 dječaka i na jednu od svakih 6.000 djevojčica. Djeca sa “Fragile X” sindromom obično imaju specifičan oblik lica ili specifične fizičke osobine kao što su dugo lice, velike uši, fleksibilni zglobovi.
  • Tuberous skleroza: rijetki genetski poremećaj koji ima više uzroka. Nekancegoreni tumori rastu u cijelom tijelu uključujući i mozak. Procjenjuje se da se jedno od svakih 6.000 djece rađa sa Tuberous sklerozom
  • Retov sindrom: rijetki genetski poremećaj koji gotovo uvijek pogađa djevojčice. zrokuje simptome ASD-a te poteškoće sa fizičkim kretanjem i razvojem. Procjenjuje se da se jedna od svakih 20.000 djevojšica rađa sa Retovim sindromom

Dijagnoza

Dijagnoza

U većini slučajeva roditelji primjećuju autistični spektar poremećaja kod svoje djece prvi put kada napune oko 2 godine. Ali blagi simptomi ove bolesti mogu biti neprimjećeni sve do odrasle dobi.

Dijagnoza ASD kod djece

Screening
Ako ste zabrinuti za razvoj svog djeteta, trebate posjetiti svog porodičnog ljekara. Vaš doktor koristi kratak test provjere, za dijagnozu autizma kod male djece kroz razgovor. On otkriva:

  • pokazuje li dijete interes za drugu djecu?
  • pravili neke stvari koristeći neke druge objekte koji za to nisu namijenjeni?
  • pokazuje li vam neke objekte koje njemu privlače pažnju?

Doktor može da uradi i niz drugih testova i vježbi sa djetetom tražeći od njih da se uključe u igru sa maštom.

Procjena
Ako doktor kroz razgovor ili igru prepozna da vaše dijete ima ASD, dobiće te uputnicu za specijalistu. Specijalista će napraviti analizu i procijenu samog stanja

Ove testove najčešće provode:

  • psiholog
  • psihijatar: doktor uz posebnu specijalizaciju iz oblasti psihologije
  • pedijatar: doktor uz posebnu specijalizaciju za liječenje djece

Neke zdravstvene ustanove koriste multidisclipovane timove, sastavljene od tima gore navedenih stručnjaka koji rade zajedničku procjenu.

Procjena za autistični spektar poremećaja je vrlo rigorozan process koji se sastoji od veoma detaljnih koraka koji su objašnjeni u nastavku:

  • prikupljanje postojećih informacija o razvoju djeteta i njegovom ponašanju (porodični ljekar, vrtić, prosvjetni radnik)
  • od roditelja se zahtijeva da prisustvuju nizu ispitivanja i intervjua o porodičnoj istoriji koji mogu da budu uzročnici ovog poremećaja
  • djete će biti podvrgnuto nizu testova, tako da se dijete može procijeniti. Posmatra se govorni aparat, ponašanje, mišljenja, interakcija sa drugim osobama
  • detaljan ljekarski pregled: krv, genetski faktori

Nakon što se završi sa svim testovima i ispitivanjima trebala bi se postaviti dijagnoza odnosno težina spektra poremećaja.

Nakon dijagnoze
Roditelji mogu reagovati na različite načine ako je ASD dijagnoza potvrđena. Neki roditelji dobiju olakšanje jer napokon shvate razlog djetetovog čudnog i zagonetnog ponašanja te svoju djecu počinju liječiti.

Drugi roditelji dožive ogroman šok i nevjericu. Zabrinuti su za dijagnozu i razmišljaju o budućnosti svog djeteta. Dijagnoza autističnog spektra ponašanja nije znak da će vaše djete biti “označeno” tokom svog života.

Sa dijagnozom imate uvid u razloge ponašanja djeteta kao i specifičan uvid u njegov karakter. To vam kao roditelju daje priliku da poboljšate razvoj same osobe.

Dijagnoza ASD kod odraslih

Neke osobe sa autističnim spektrom poremećaja će odrasti ne priznavajući sebi da imaju problem. Ali, naravno nikada nije prekasno da se uspostavi dijagnoza.

Neki se boje da će nakon dijagnoze biti “označeni” te da će biti odbijani i degradirani od društva. Ali to nije tako. Postoji niz prednosti.

Dobijanjem dijagnoze Aspergerov sindrom ili neki drugi oblik autizma, pomoći će osobama i njihovim porodicama da shvate šta je sa njima te će dobiti podršku u svom liječenju.

Tretman

Tretman

Liječenje poremećaja autističnog spektra

Trenutno ne postoji lijek za autistični spektar poremećaja (ASD). Međutim postoji niz stručnih obrazovanja i programa ponašanja koje su se pokazale efikasne kod poboljšanja vještine kod djece sa autizmom.

Postoji mnogo različitih tipova intervencija za autistični poremećaj, tako da je veoma teško procijeniti šta je najbolje za vaše djete.

Neke od karakteristika ovih intervencija su:

  • intervencija treba biti intezivna. Sa djetetom treba raditi aktivno najmanje 25 sati sedmično i 12 mjeseci u godini
  • intervencije treba raditi jedan na jedan sa oboljelim – to jest interakcija sa nastavnikom i jednim djetetom ili u malim grupama.
  • intervencije bi trebale uključiti sve članove porodice sa posebnim naglaskom na obuku oba roditelja
  • intervencije trebaju osigurati i interakciju sa drugom djecom oboljelom od autističnog spektra ponašanja
  • prilikom intervencija određene stvari trebaju se temeljiti na predavanjima koja se ponavljaju, tako se stvara rutina koju autisti lakše prihvataju.
  • intervencije trebaju sadržavati mogućnost da Vaše dijete primjeni naučene vještine u novim sredinama i situacijama. Npr. posjećivanje novih mjesta i upoznavanje novih ljudi.

Svaka intervencija treba se usmjeriti na važne aspekte bitne za vaše dijete.

  • komunikacijske vještine, kao što je mogućnost započinjanja razgovora
  • socijalne interakcijske sposobnosti, kao što je razumijevanje osjećaja drugih ljudi, te da zatim odgovore na njih
  • kongitivne sposobnosti, kao što su maštovitost I igra
  • akademske vještine, vještne koje dijete treba za dalji razvoj – čitanje, pisanje, matematika

Primjenjena analiza ponašanja ABA

Primjenjena analiza ponašanja (ABA) temelji se na dva cilja.

  • “Breaking down” vještina – komunikacija i kongitivne sposobnosti
  • Nagrađivanje i jačanje pozitivnog ponašanja i preusmjeravanje neprimjerenog ponašanja

Ovaj program obično se odvija kod kuće. Sastoji se od 40 sati rada sedmično intezivne terapije u trajanju 2 do 3 godine.

Program se sastoji od :

  • programskog konsultanta, koji smišlja i nadgleda program
  • programskog tima, koji se sastoji od tri terapeuta koji se mijenjaju u radu sa vašim djetetom

Program radi sa djetetom jedan na jedan u nizu od dva do tri sata. Tim pokušava naučiti dijete da rješava lakše zadatke. Zadaci su se ponavljaju te se naglašava pozitivno ponašanje djeteta

Program počinje sa jednostavnim zadacima kao što je navođenje djeteta da plješće rukama. Kada djete počne da ponavlja radnju, član tima pojačava reakciju dajući verbalne pohvale ili poklanja određenu igračku za dobro obavljen zadatak.

Tokom vremena, mali zadaci prerastaju u složenije vještine koje djetetu pomažu pri razvoju.

Govorna i jezička terapija (SLT)

Govor i jezička terapija je vrsta obuke čiji je cilj poboljšanje govornog aparata Vašeg djeteta, što poboljšava njihovu sposobnost interakcije s drugim osobama.

Terapeut koristi brojne tehnike, kao što su vizuelna pomoć, priče i igračke, kao što su:

  • Vještina slušanja,
  • Pažnja
  • Sposobnost da se razumiju socijalni i emocionalni konteksti specifičnih jezika. Na primjer, biti u mogućnosti reći kada je osoba koja govori srećna ili uznemirena
  • Sposobnost da se razumije ne-doslovni jezik, kao što su metafora ili figure.

Lijekovi

Nema dostupnih lijekova za liječenje osnovnih simptoma autističnog spektra događaja, ali lijekovi mogu uticati na neke od simptoma, kao što su:

  • ponavljajuće misli i ponašanje
  • agresivno ponašanje, kao što su tantrums

Najčešće se koristi lijek koji je inhibitor serotonina (SSRI) koji je u klasi antidepresiva. Serotonin utiče na ponašanje i raspoloženje.

Neka djeca sa ASD-om koji su koristili SSRI mogu dobiti nagli porast nivoa serotonina. To može izazvati nuspojave poznate kao serotoninski sindrom.

Simptomi serotoninskog sindroma uključuju:

  • zbunjenost
  • agitacija
  • trzanje mišića
  • znojenje
  • drhtanje
  • proljev

Ako vaše dijete pokazuje bilo koji od gore navedenih simptoma, prestanite mu davati lijekove i odmah potražite savjet od svog porodičnog ljekara.

Simptomi teškog serotoninskog sindroma uključuju:

  • visoku temperatura iznad 39,4 stepena Celzijusa
  • šokovi
  • nepravilnost rada srca
  • nesvjestice

Komplementarna alternativna medicina

Istraživanja su nam otkrila da većina roditelja pokuša bar jednu od vrsta komplementarne i alternativne medicine da bi se simptomi autizma ublažili.

Primjeri predloženih alternativnih metoda za liječenje u Americi uključuju:

Ako razmišljate o alternativnim metodama liječenja treba paziti na određene činjenice i znakove koji ukazuju na to da liječenje može prouzrokovati i gore stanje. Neki od primjera pogrešnog liječenja su:

  • Tretmani koji se temelje na pretjerano pojednostavljenoj naučnoj teoriji. Na primjer, teorija da je ASD uzrokovana zbog žive u tijelu
  • Liječenja i metode koje efikasno liječe širok raspon nepovezanih simptoma
  • Tretmani koje tvrde da nude dramatične rezultate ili mogući lijek
  • Tretmani koje se oslanjaju na pojedinačnim slučajevima
  • Tretmani koji tvrde da nema rizika ili nuspojava

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton