BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Ciste na jajnicima

Uvod

Uvod

Ciste na jajnicima su vrećice tkiva koje se mogu javiti unutar jajnika. Veoma su česte, obično su bezbolne i često nestanu bez terapije. Od cista na jajnicima obolijevaju žene svih dobi.

Većina cista na jajnicima su male iako neke mogu dostići i velike dimenzije.

Postoje dva osnovna tipa: funkcionalne ciste na jajnicima (najčešći tip – bezopasne su, kratko traju i nastaju kao dio menstrualnog ciklusa) i patološke ciste (izrasline u jajnicima koje mogu biti benigne (bezopasne) ili maligne (kancerozne))

Pogledati Uzroke, za više informacija o različitim tipovima cista na jajnicima i kako one nastaju.

Šta su ciste?

Ciste su vrećice ispunjene tečnošću koje mogu rasti u bilo kojem dijelu tijela. Mogu biti različite veličine i sadržine.

Neke ciste su čvrste i mogu se nazivati tumorima (patološke ciste). To ne znači da su kancerozne (tumor je samo medicinski naziv za otok).

Da li uzrokuju probleme?

Većina cista na jajnicima su male, benigne i ne izazivaju simptome.

Veće ciste mogu dovesti do problema, kao što su bolovi i oticanje stomaka (pogledati Simptome, gore, za više informacija).

Kako se liječe?

Većina cista na jajnicima nestaje nakon nekoliko sedmica bez liječenja.

Ako je cista veća i uzrokuje simptome, vjerovatno će biti uklonjena (pogledati Liječenje).

Simptomi

Simptomi

Većina cista na jajnicima su male, benigne (bezopasne) i ne dovode do simptoma.

Simptomi velikih cista

Velike ciste mogu uzrokovati probleme tako da je važno da razgovarate sa vašim ljekarem ako primijetite sljedeće znake:

  • Bolovi i nelagoda u stomaku. Mogu se povremeno javljati i nestajati, ali mogu potrajati i duži period. Neke žene ih više osjećaju nakon seksa.
  • Naduvenost ili otok u stomaku.
  • Promjene u menstruacijama. Mogu postati neredovne, bolne, obilne ili s manje krvarenja nego obično.
  • Češća potreba za odlaskom u toalet. U zavisnosti od toga gdje je cista i kolike je veličine, ona može izvršiti pritisak na bešiku ili crijeva. Može izazvati bolove tokom pražnjenja crijeva.
  • Promjene u načinu rasta dojki i dlaka po tijelu. U rijetkim slučajevima, ciste na jajnicima dovode do stvaranja nenormalnog nivoa hormona koji mogu ubrzati ili promijeniti način rasta dojki i dlaka po tijelu.

Neka oboljenja mogu dovesti do dodatnih simptoma:

  • Ako imate endometriozu (kada se ćelije koje oblažu maternicu nalaze u drugim dijelovima tijela), mogu se javiti bolovi u karlici i donjem dijelu leđa.
  • Ako imate sindrom policistočnih jajnika (više cista na jajnicima), može doći do debljanja i pojave akni.

Simptomi cista sa komplikacijama

Ponekada ciste na jajnicima dovode do ozbiljnijih problema koji su opisani u nastavku. Ovi tipovi cista zahtijevaju bolničko liječenje (pogledati Liječenje, gore).

Torzija
Kada cista raste na peteljci iz jajnika, peteljka se može uvrnuti (to se naziva torzija). To dovodi do prestanka dotoka krvi u cistu i uzrokuje jake bolove u donjem dijelu trbuha.

Pucanje
Cista može puknuti uzrokujući iznenadne i jake bolove u donjem dijelu stomaka. Bolovi zavisi od toga šta cista sadrži, da li je inficirana i da li je došlo do krvarenja.

Rak
Samo ponekad cista na jajniku predstavlja rani oblik raka na jajniku. Međutim, ciste na jajnicima se veoma česte i u oko 95% slučajeva nisu kancerozne.

 

Uzroci

Uzroci

Oboljenja koja dovode do stvaranja cista na jajnicima

Endometrioza: ako postoji ovo oboljenje, može doći do razvoja cista na jajnicima. Endometrioza je kada se tkivo koje oblaže maternicu nađe u drugim dijelovima tijela. Ponekada se ciste ispunjene krvlju mogu javiti u ovom tkivu.

Sindrom policističnih jajnika: ovo oboljenje uzrokuje razvoj malih, bezopasnih cista na jajnicima. Ciste se razvijaju ako postoji problem sa ravnotežom hormona koje stvaraju jajnici.

Postoji nekoliko različitih vrsta cista na jajnicima koje se klasifikuju kao:

  • funkcionalne ciste na jajnicima (najčešći tip): bezopasne ciste koje kratko traju i nastaju kao dio menstrualnog ciklusa, ili
  • patološke ciste: tumori u jajnicima koji mogu biti benigni (bezopasni) ili maligni (kancerozni).
  • Funkcionalne ciste
  • Postoje dva tipa funkcionalnih cista na jajnicima:
  • folikularna cista, i
  • lutealna cista.

Folikularna cista

Folikularne ciste su najčešće ciste na jajnicima.

Jajnici su dva mala okrugla organa u ženskom reproduktivnom sistemu koji oslobađaju jajnu ćeliju svakog mjeseca. Jajna ćelija odlazi u maternicu gdje se vrši oplodnja spermom muškarca.

Svaka jajna ćelija se stvara u malim strukturama unutar jajnika koje se zovu folikuli. Folikul sadrži tečnost da bi se jajna ćelija zaštitila dok raste i puca kada se jajna ćelija oslobađa.

Ponekada folikul ne oslobađa jajnu ćeliju ili ne ispušta tečnost i skuplja se kada se oslobodi jajna ćelija. Ako se to dogodi, folikul može porasti jer otiče zbog nakupljene tečnosti. Tako nastaje folikularna cista na jajnicima.

Obično se javlja samo jedna cista. Ona uglavnom nestaje bez liječenja nakon nekoliko sedmica.

Lutealne ciste

Lutealne ciste su rjeđe. One se javljaju kada se tkivo koje preostane nakon oslobađanja jajne ćelije (corpus luteum) napuni krvlju.

Lutealne ciste obično same nestaju nakon nekoliko mjeseci, ali ponekada može doći do pucanja (razdvajanja) i to uzrokuje unutrašnje krvarenje i iznenadne bolove.

Patološke ciste

Kod žena mlađih od 30 godina, dermoidne ciste su najčešći tip patoloških cista.

Kod žena starijih od 40 godina, tumori zvani cistoadenomi su najčešći tip patoloških cista.

Dermoidne ciste

Dermoidne ciste (takođe poznate kao cistični teratomi) mogu sadržavati niz tkiva, kao što je kosa, koža ili zubi zato što se stvaraju iz ćelija koje sačinjavaju jajne ćelije. Dermoidne ciste moraju biti uklonjene hirurškim putem.

Cistoadenomi

Cistoadenomi se razvijaju od ćelija koje pokrivaju vanjski dio jajnika. Postoje različiti tipovi. Neke su napunjene vodenastom tekućinom, a druge gušćom, mukoznom supstancom.

Cistoadenomi su pričvršćeni za jajnik uz pomoć peteljke i ne rastu unutar samog jajnika što znači da mogu narasti veliki. Obično nisu kancerozni, ali moraju se odstraniti hirurškim putem.

Oboljenja koja dovode do stvaranja cista

  • Endometrioza: ako postoji ovo oboljenje, može doći do pojave cista na jajnicima. Endometrioza je kada se tkivo koje oblaže maternicu nađe u drugim dijelovima tijela. Ponekada se ciste ispunjene krvlju mogu javiti u ovom tkivu.
  • Sindrom policističnih jajnika: ovo oboljenje uzrokuje razvoj malih, bezopasnih cista na jajnicima. Ciste se razvijaju ako postoji problem sa ravnotežom hormona koje stvaraju jajnici.

Dijagnoza

Dijagnoza

Većina cista na jajnicima ne uzrokuje simptome tako da često ostaju neotkrivene.

Mogu se slučajno otkriti, na primjer tokom pregleda karlice. Takođe se često mogu uočiti kod žena koje odu na ultrazvučni pregled iz nekih drugih razloga.

Ako postoje simptomi koji bi mogli biti uzrokovani cistom na jajniku, ljekar će obično uputiti pacijenta ginekologu (ljekar koji je specijalista za žensko reproduktivno zdravlje).

Ginekolog će uraditi vaginalni pregled da provjeri ima li nenormalnog otoka.

Ultrazvučni pregled

Da bi se potvrdila cista na jajnicima, obično će biti potreban ultrazvučni pregled. Cijev skenera se stavlja na stomak da bi se pregledali jajnici i da bi se dobila slika jajnika. LJekar može ubaciti malu sondu u obliku cijevi unutar vagine da pregleda jajnike iz tog ugla.

Ultrazvučni pregled može potvrditi masu jajnika (rast) i omogućava ljekaru da izračuna njegovu veličinu.

Analiza krvi

LJekar takođe može uraditi analizu krvi na protein koji se zove CA125. Ako postoji tumor, nivo ovog proteina će obično biti viši od normalnog. Visok nivo CA125 može biti i znak raka jajnika iako na njega utiču i druga oboljenja.

 

Tretman

Tretman

Da li ciste na jajnicima treba liječiti zavisiće od:

  • dobi,
  • da li ste prošli kroz menopauzu,
  • izgleda i veličine ciste, i
  • da li postoje simptomi.

Posmatranje

U nekim slučajevima, sve što je potrebno je posmatranje. To je uobičajeno za žene u predmenopauzi koje imaju malu funkcionalnu cistu (2-5cm).

Biće potreban ultrazvučni pregled nakon otprilike mjesec dana da bi se cista provjerila. Većina ih nestaje nakon nekoliko sedmica bez liječenja.

Žene sa cistama na jajnicima koje su prošle menopauzu su obično pod nadzorom putem ultrazvučnih pregleda i analiza krvi na protein CA125. To sve zavisi od faktora poput veličine ciste i kako se ona mijenja tokom vremena.

Rizik od dobijanja raka je veoma mali ako imate male ciste na jednom jajniku. Više od pola ovakvih cista nestaje u roku od tri mjeseca.

Ženama u postmenopauzi se savjetuje da idu na ultrazvučni pregled četiri mjeseca nakon što su ciste nestale.

Operacija

Ako je cista velika i uzrokuje simptome, ona će se vjerovatno odstraniti. Ponekada ljekari preporučuju uklanjanje ciste čak i ako nema simptoma zato što nije uvijek moguće znati koji je tip ciste dok se ona ne pregleda pod mikroskopom. To smanjuje rizik da cista kasnije postane kancerozna.

Postoje dvije vrste operacija koje se obično rade u opštoj anesteziji. Obje su opisane u nastavku.

Laparoskopija

Male ciste se ponekad mogu odstraniti korištenjem hirurške tehnike koja se zove laparoskopija. To je vrsta operacije koja se izvodi kroz dva mala reza koji se naprave na donjem dijelu stomaka,  a zatim se u karlicu ubacuje gas da bi se stomačni zid odvojio od organa.

Laparoskop (mali mikroskop u vidu cijevi sa svjetlom na kraju) se zatim ubacuje u stomak tako da hirurg može vidjeti unutrašnje organe. Korištenjem hiruških instrumenata, hirug može ukloniti cistu pkroz male rezove na koži. Ponekad hirurg samo uzme uzorke ciste da vidi o kom tipu se radi.

Rezovi se zatvaraju upotrebom razgradivih šavova. Ova operacija traje oko pola sata u zavisnosti od veličine i vrste ciste. Većina žena je u stanju da ide kući isti dan.

Ova vrsta operacije se najradije primjenjuje zato što izaziva manje bolova, pomaže da se sačuva plodnost i omogućava ranije vraćanje normalnim aktivnostima.

Laparotomija

Ako postoji rizik da je cista kancerozna, mogu vam savjetovati da se izvede ozbiljnija operacija zvana laparotomija.

Tokom ove operacije se pravi veći rez preko gornje linije stidnih dlaka da bi hirurg lakše pristupio cisti. Cijela cista se vadi i šalje u laboratoriju da se provjeri da li je kancerozna. Može biti potrebno da pacijent ostane u bolnici preko noći ili nekoliko dana.

Liječenje raka

Ako se otkrije da je cista kancerozna, može biti potrebno liječenje tokom kojeg će se ukloniti oba jajnika, maternica, masno tkivo zvano omentum i neki limfni čvorovi.

Ako se to preporučuje, ljekar će razgovarati sa pacijentom o rizicima vezanim za svaku vrstu operacije, o tome koliko je dugo potrebno ostati u bolnici i kada će se pacijent moći vratiti normalnim aktivnostima.

Oporavak od operacije

Nakon operacije će se javiti bolovi u stomaku, ali se stanje obično poboljša nakon 48 sati.

Obratite se svom ljekaru opšte prakse ako primijetite neke od sljedećih simptoma:

  • teško krvarenje,
  • oštre bolove u stomaku ili otok,
  • groznicu, ili
  • taman vaginalni sekret ili sekret neugodnog mirisa.

Oni mogu ukazivati na infekciju.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton