BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Depresija

Uvod

Uvod

Depresija, ili kako je zdravstveni radnici nazivaju klinička depresija je ozbiljna bolest.

To je nešto sasvim drugačije od uobičajenog lošeg raspoloženja ili bezvoljnosti koji traju kratko vijeme.

Kada ste depresivni, često osjećate veliku tugu koja može dugo potrajati.

Ta osjećanja su dovoljno jaka da ometaju svakodnevni život i mogu potrajati sedmicama ili mjesecima.

Depresija je prilično česta, oko 15% ljudi će imati napad teške depresije u određenom trenutku u životu. Međutim, teško je procijeniti tačan broj ljudi sa depresijom, jer mnogi ljudi ne potraže pomoć ili ne dobiju formalnu dijagnozu te bolesti.

Žene imaju dva puta veće šanse nego muškarci da pate od depresije, iako kod muškaraca postoji daleko veća vjerovatnoća da će počiniti samoubistvo. To je možda zbog toga što muškarci rjeđe traže pomoć kada su depresivni.

Depresija može pogoditi ljude svih starosnih dobi, uključujući djecu. LJudi sa porodičnom istorijom depresije imaju veće šanse da i sami iskuse depresiju. Depresija pogađa ljude na različite načine i može izazvati veliki broj različitih fizičkih i psihičkih (mentalnih) i socijalnih simptoma.

Neki ljudi još uvijek misle da depresija nije prava bolest i da je to vid slabosti i priznavanja poraza. To jednostavno nije tačno. Depresija je prava bolest sa stvarnim posljedicama, i zasigurno nije znak poraza. Zapravo, slavne vođe kao što su Vinston Čerčil, Abraham Lincoln i Mahatma Gandi su svi imali periode depresije.

Ako imate depresiju, to može uticati na vašu sposobnost vožnje automobila ili upravljanja nekim mašinama.

Simptomi

Simptomi

Ako patite od depresije često se desi da izgubite interes za stvari u kojima ste nekada uživali. Depresija obično ometa vaš posao, društveni i porodični život. Pored toga, postoje i mnogi drugi simptomi, koji mogu biti fizički, psihički i socijalni.

Psihološki simptomi:

  • kontinuirano loše raspoloženje ili tuga,
  • osjećaj beznadežnosti i bespomoćnosti,
  • nisko samopouzdanje,
  • plačljivost,
  • osjećaj krivice,
  • osjećaj razdražljivosti i netolerancije prema drugima,
  • nedostatak motivacije i nezainteresovanost za stvari,
  • neodlučnost,
  • izostanak osjećaja uživanja,
  • suicidalne misli ili misli o povređivanju nekog drugog,
  • osjećaj anksioznosti ili brige i/ili
  • smanjena želja za seksom.

Fizički simptomi:

  • usporene kretnje ili govor,
  • promjene u apetitu ili težini (obično smanjeni, ali ponekad i povećani),
  • konstipacija,
  • neobjašnjivi bolovi,
  • nedostatak energije ili nezainteresovanost za seks,
  • promjene u menstrualnom ciklusu i/ili
  • problemi sa snom (na primjer, problemi da se zaspi ili buđenje u rane jutarnje sate).

Socijalni simptomi:

  • slab učinak na poslu,
  • smanjeno učešće u društvenim aktivnostima i izbjegavanje kontakata sa prijateljima,
  • smanjen broj hobija i interesovanja i/ili
  • problemi kod kuće i u porodici.

Ožalošćenost i depresija

Iako ožalošćenost i depresija dijele mnoge zajedničke karakteristike, postoje značajne razlike među njima. Ožalošćenost je potpuno prirodna reakcija na gubitak, dok je depresija bolest. Međutim, ponekad je teško razlikovati osjećanja ožalošćenosti od depresije.

Kod ljudi koji su ožalošćeni osjećanja gubitka i tuge naviru u talasima, ali još uvijek mogu da uživaju u stvarima i da se raduju budućnosti.

Međutim, oni koji su depresivni imaju stalan osjećaj tuge; oni ni u čemu ne uživaju i ne gledaju pozitivno na budućnost.

Doktori opisuju depresiju prema težini

  • Blaga depresija donekle utiče na vaš svakodnevni život.
  • Umjerena depresija značajno utiče na vaš svakodnevni život.
  • Teška depresija gotovo da onemogućava svakodnevne aktivnosti. Mali broj ljudi sa teškom depresijom mogu imati simptome psihoze.

 

Uzroci

Uzroci

Postoji mnoštvo različitih faktora koji mogu izazvati depresiju. Kod nekih ljudi uzrok mogu biti uznemirujući ili stresni događaji kao što su gubitak voljene osobe, razvod, bolest, otpuštanje s posla, brige u vezi sa poslom ili novcem.

To se često naziva ‘reakcijskom depresijom’, gdje je depresija reakcija na događaj. U drugim slučajevima, depresija nema očigledan razlog.

Pošto može imati više uzroka, depresija se ponekad dijeli u tri šire grupe – psihička, fizička i socijalna.

  • Psihička depresija je kada stresan ili uznemirujući događaj izazove stalno loše raspoloženje, nisko samopouzdanje i osjećaj beznadežnosti u vezi sa budućnosti.
  • Fizička ili hemijska depresija je izazvana promjenama u nivou hemikalija u mozgu. Na primjer, raspoloženje vam se može promijeniti u zavisnosti od porasta ili opadanja nivoa hormona. To se često dešava ženama, jer je povezano sa menstrualnim ciklusom, trudnoćom, pobačajem, porođajem i menopauzom.
  • Socijalna depresija može biti izazvana pomanjkanjem aktivnosti ili interesovanja, ili to može biti posljedica depresije.

Porodična istorija

Ako ste u porodici imali slučajeve depresije, imate veće šanse da i vi obolite od depresije.

Studije pokazuju da se različite verzije gena (koji se zove 5-HTT) mogu naslijediti, što može uticati na hemikaliju koja se zove serotonin, a koja se prirodno nalazi u mozgu i utiče na promjene raspoloženja.

Oko 20% ljudi imaju, ono što genetičari nazivaju ‘skraćena’ verzija gena 5-HTT, i ti ljudi su skloniji obolijevanju od depresije nakon stresnog događaja.

Istraživanja pokazuju da postoji veza između depresije i neravnoteže u hemikalijama koje se nalaze u mozgu, a koje se zovu neurotransmiteri.

LJudi koji su depresivni imaju manji nivo određenih vrsta neurotransmitera, kao što je serotonin, norepinefrin i dopamin, od ljudi koji nisu depresivni. Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno da li je ova neravnoteža rezultat deresije ili njen uzrok.

Djeca nasljeđuju gen 5-HTT od roditelja pa slučajevi depresije u vašoj porodici mogu povećati rizik od obolijevenja. Drugim riječima, imate ‘genetsku predispoziciju’ za depresiju.

S druge strane, mnogi ljudi koji imaju slučajeve depresije u porodici nikada ne obole od nje. Takođe, ljudi koji nemaju slučajeva depresije u porodici mogu postati depresivni.

Rijetko se radi o jednom uzroku depresije – obično se radi o kombinaciji uzroka koji izazovu oboljenje. Na primjer, možete biti neraspoloženi nakon bolesti, a zatim doživjeti stresan događaj kao što je gubitak voljene osobe, što dovodi do depresije.

Obično se govori o ‘silaznoj spirali’ događaja koji dovode do depresije. Na primjer, ako osoba raskine vezu sa partnerom, vjerovatno će biti neraspoložena, možda će prestati viđati prijatelje i porodicu i može početi više da pije – što može učiniti da se osjeća još gore i može izazvati depresiju.

Drugi uzroci depresije

Dugi učestali uzroci depresije su:

  • pretjerano konzumiranje alkohola – muškarci ne bi trebalo da piju više od tri do četiri jedinice alkohola dnevno, a žene ne više od dvije do tri jedinice dnevno. (Pročitajte više o alkohlizmu i prevenciji alkoholizma.)
  • upotreba rekreacijskih droga – kao što su marihuana i kokain (Pročitajte više o prevenciji uzimanja droga.), i/ili
  • uzimanje nekih vrsta propisanih lijekova – na primjer, propranolol može povremeno izazvati depresiju.

Ako njegujete nekog ko je bolestan ili invalid, imate veće šanse da budete depresivni.

Imati problema nije isto što i biti depresivan. Ne zapadaju svi u depresiju kada imaju poteškoća. Kada ste depresivni nije moguće jednostavno se ‘pribrati’. Depresija vas sprečava da funkcionišete. Ona remeti vašu sposobnost da nastavite sa životom.

 

Dijagnoza

Dijagnoza

Ako mislite da patite od depresije, treba da posjetite svog ljekara porodične medicine. LJekar porodične medicine može uraditi fizički pregled i uraditi nalaze krvi i mokraće kako bi isključili druga oboljenja koje imaju slične simptome, kao što je poremećaj u radu štitne žlijezde.

Ne postoje klinički testovi za depresiju, tako da se obično koriste detaljni intervjui i upitnici kako bi se uspostavila dijagnoza.

Postoji više različitih upitnika koji se koriste za mjerenje depresije. Međutim, dvije klasifikacije mentalnih oboljenja su u najširoj upotrebi:

  • Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja. Ovaj sistem klasifikacije se zasniva na svim poznatim zabilježenim simptomima koji se vezuju za određeno mentalno oboljenje. Vaš ljekar porodične medicine će vas pitati da li imate određene simptome i u zavisnosti od vaših odgovora, će moći upotrijebiti sistem da odredi koje je to oboljenje.
  • Međunarodna klasifikacija oboljenja. Ovo je sličan sistem klasifikacije, takođe zasnovan na poznatim simptomima vezanim za određene bolesti. Napravila ga je Svjetska zdravstvena organizacija i mnogo je širi sistem, uključuje sve bolesti (ne samo mentalno zdravlje). Vaš ljekar porodične medicine će vas pitati za vaše simptome kako bi klasifikovao vašu bolest.

Koristeći jedne od ovih smjernica, ljekar porodične medicine obično može dijagnostikovati depresiju, odrediti od kojeg tipa depresije patite i isključiti druga mentalna oboljenja.

Razgovor koji budete imali sa svojim ljekarom porodične medicine o depresiji smatraće se strogo povjerljivim.

Vaš ljekar porodične medicine će prekršiti ovo pravilo samo ukoliko postoji ozbiljan rizik da ćete povrijediti sebe ili druge i ako bi obavještavanje članova porodice ili njegovatelja smanjilo taj rizik.

Ukoliko vaš ljekar porodične medicine smatra da liječenje treba nastaviti u saradnji sa drugim zdravstvenim stručnjacima, uputiće vas u najbliži centar za mentalno zdravlje, koji radi pri domu zdravlja u vašoj ili nekoj od susjednih opština.

Da li sam ja kriv/a što patim od depresije?

To definitivno nije vaša krivica. Može biti teško izbjeći je, ali svakako da postoje stvari koje možete naučiti kako biste ranije prepoznali depresiju tako da izbjegnete još teže oboljenje.

Ako ste i ranije imali depresiju, trebalo bi da naučite kako prepoznati rane znake upozorenja. Svi imaju posebne rane znake upozorenja, kao što su problemi sa snom,  počinjete previše razmišljati o određenim stvarima, ili provodite sve svoje vrijeme radeći i ne uživate ni u čemu.

Saznaćete da kada imate ove rane znake upozorenja, morate razmisliti o svom načinu života i napraviti neophodne izmjene.

Mogu li nastaviti raditi?

Ako je vaša depresija izazvana pretjeranim radom, ili utiče na vašu sposobnost da radite svoj posao, možda vam je potrebno samo malo predaha da biste se oporavili. Međutim, postoji dokaz da uzimanje produženog odmora od posla može pogoršati depresiju. U stvari, postoji dosta dokaza da vraćanje na posao može pomoći da se oporavite od depresije.

Istraživanja u Velikoj Britaniji, pokazala su da kod osoba koje su uzele više od jedne godine bolovanja ili odmora od posla zbog problema s mentalnim zdravljem, postoji veća mogućnost da će im se zdravlje znatno pogoršati i imati smrtni ishod, nego što će se ikada više vratiti na posao.

Tretman

Tretman

Liječenje depresije obično podrazumijeva kombinaciju lijekova, terapije razgovorom i samopomoć. Gotovo niko ko pati od depresije ne upućuje se u psihijatrijsku bolnicu. U većini slučajeva se dobije terapija od ljekara opšte prakse i dolazi do značajnog oporavka.

Blaga depresija

Ako vam je dijagnostikovana blaga depresija, ali vaš ljekar porodične medicine misli da će vam biti bolje, možete imati još jedan pregled za dvije sedmice kako bi se pratio vaš napredak. To se zove ‘budno čekanje’.

  • Antidepresivi se obično ne preporučuju kao prva terapija.
  • Čini se da vježba pomaže nekim ljudima. Dok se prati vaš napredak, ljekar porodične medicine može vas uputiti na neke od fitnes programa.
  • Razgovor o vašim osjećanjima takođe može biti koristan. Možda ćete željeti da razgovarate sa prijateljima ili rođacima, ili vam ljekar porodične medicine može predložiti razgovor sa stručnom osobom.
  • Vaš ljekar porodične medicine može vam preporučiti knjige za samopomoć.

Hronična blaga depresija (prisutna tokom dvije ili više godina) se zove distimija. Ona se češće javlja kod ljudi preko 55 godina i može biti teška za liječenje. Ako vam je dijagnostikovana distimija, vaš ljekar porodične medicine može predložiti da započnete terapiju antidepresivima.

Umjerena depresija

Ako imate blagu depresiju koja ne prolazi, ili imate umjerenu depresiju, vaš ljekar opšte prakse vam može preporučiti terapiju razgovorom ili vam propisati antidepresiv.

Teška depresija

  • Vaš ljekar opšte prakse vam može preporučiti da uzimate antidepresive, zajedno sa terapijom razgovorom. Kombinacija antidepresiva i kognitivno biheviorističke terapije (CBT) je obično djelotvornija nego samo jedna od ovih terapija.
  • Možda će vas uputiti kod stručnjaka koji rade u centru za mentalno zdravlje. Ovi stručnjaci rade u timovima, koji su obično sastavljeni od psihologa, psihijatra, medicinskih sestara i socijalnog radnika. Oni obično pružaju intenzivne specijalističke terapije razgovorom.

Terapija razgovorom

Kognitivno bihevioristička terapija (CBT)
Obično imate određen broj sesija – obično šest do osam sesija tokom 10-12 sedmica. Neke ambulante porodične medicine imaju savjetnike posebno za pomoć pacijentima sa depresijom.

CBT se zasniva na principu da kako se osjećate zavisi od toga kako razmišljate o stvarima. Ona vas uči kako da se borite protiv negativnih misli – na primjer, da budete aktivni kako biste pobijedili osjećaj bespomoćnosti.

Interpersonalna terapija (IPT)
IPT se fokusira na vaše odnose sa drugim ljudima i na probleme, kao što su teškoće u komunikaciji ili kako se nosite sa gubitkom voljene osobe. Postoje dokazi da IPT može biti jednako uspješna kao lijekovi ili CBT, ali potrebno je još istraživanja.

Savjetovanje
Savjetovanje je vid terapije koji vam pomaže da razmišljate o problemima kroz koje prolazite u životu, kako biste našli nove načine da se s njima nosite. Savjetnici vam daju podršku u nalaženju rješenja za probleme, ali vam ne govore šta treba da činite.

Antidepresivi

Kod antidepresiva je potrebno dvije do četiri sedmice da počnu djelovati. Ako prvi antidepresiv koji probate nije djelotvoran ili izaziva neželjen efekte, možda će biti neophodno da promijenite dozu. Ponekad će vam preporučiti drugu vrstu antidepresiva.

Vaš ljekar porodične medicine trebalo bi da vas primi svake jedne do dvije sedmice kada počnete uzimati antidepresive.

Treba da nastavite s uzimanjem antidepresiva tokom najmanje četiri sedmice (šest sedmica ako ste starija osoba) da biste vidjeli koliko su djelotvorni.

Ako vaši antidepresivi djeluju, terapiju bi trebalo nastaviti u istoj dozi tokom najmanje četiri do šest mjeseci (12 mjeseci ako ste starija osoba) nakon što su simptomi popustili. Ako imate istoriju depresije, treba da nastavite sa uzimanjem antidepresiva do pet godina ili duže.

Antidepresivi ne izazivaju ovisnost, ali su česti simptomi koji prate odvikavanje ako ih naglo prestanete uzimati, ili propustite dozu.

SSRI

Ako vaš ljekar opšte prakse smatra da bi bilo korisno da uzimate antidepresiv, obično će vam propisati SSRI (selektivni inhibitor preuzimanja serotonina). Oni su jednako djelotvorni kao stariji TCA (triciklični antidepresivi) i imaju manje neželjenih efekata. Fluoksetin, citalopram i sertralin su primjeri SSRI.

SSRI povećavaju nivo prirodne hemikalije u vašem mozgu koja se zove serotonin, koja pomaže da vam se popravi raspoloženje. Možda ćete imati neke neželjene efekte kada počnete uzimati SSRI, kao što su mučnina, glavobolja, problemi sa snom i anksioznost. Međutim, oni vremenom slabe.

Neke SSRI ne bi trebalo prepisivati djeci mlađoj od 18 godina. Istraživanja pokazuju da rizik od samopovređivanja i suicidalnog ponašanja mogu porasti ako se oni koriste za liječenje depresije u ovoj starosnoj dobi. Fluoksetin je jedini SSRI koji se može prepisati mlađima od 18, ali samo prema savjetu specijaliste.

Drugi antidepresivi

  • TCA (triciklični antidepresivi), kao što su dotiepin, imipramin i amitriptilin. Oni se koriste za liječenje umjerene do teške depresije. Oni djeluju tako što podižu nivo hemikalija serotonina i noradrenalina u vašem mozgu, koji pomažu u popravljanju raspoloženja. Ne biste smjeli pušiti marihuanu ako uzimate TCA, jer to može dovesti  do ubrzanog rada srca.
  • MAOI (inhibitori monoaminooksidaze), kao što je fenelzin sulfat, se ponekad koristi za liječenje ‘atipične depresije’. To je kada jedete i spavate više nego obično. Ne biste smjeli pušiti marihuanu ako uzimate MAOI, jer može uticati na djelovanje lijeka, a nije do kraja razjašnjeno kako to može uticati na vas.
  • SSNI – Novi antideresivi, kao što su venlafaksin, nefazodon, i mirtazapin, djeluju nešto drugačije od SSRI i TCA. Ovi lijekovi su poznati kao SSNI (inhibitori preuzimanja serotonin-norepinefrina). Kao i TCA, ovi antidepresivi djeluju tako što mijenjaju nivo serotonina i noradrenalina u mozgu. Studije su pokazale da SSNI kao i venlafaksin mogu biti djelotvorniji od SSRI, iako se ne prepisuje rutinski pošto mogu dovesti do porasta krvnog pritiska.

Kantarion

Kantarion je biljna terapija koju neki ljudi uzimaju zbog depresije. Iako postoje dokazi da može biti od koristi u liječenju blage ili umjerene depresije, njegova upotreba se ne preporučuje. To je zbog toga što količina njegovih aktivnih sastojaka varira u zavisnosti od proizvođača i isporuke, pa nije sigurno kakav bi efekat mogao imati na vas.

Uzimanje kantariona sa drugim lijekovima kao što su antikonvulzanti, antikoagulanti, antidepresivi i kontraceptivna pilula, mogu takođe izazvati ozbiljne probleme.

Ne treba uzimati kantarion ako ste trudni ili dojite jer postoji dovoljno dokaza da njegova upotreba nije bezbjedna u ovim situacijama.

Litijum

Ako ste probali različite antidepresive i niste osjetili poboljšanje, vaš doktor vam može ponuditi vrstu lijeka koji se zove litijum, kao dodatak vašoj tekućoj terapiji.

Postoje dvije vrste litijuma – litijum karbonat i litijum citrat. Obično su oba djelotvorna, ali ako uzimate jedan koji djeluje, najbolje je da ga ne mijenjate. Da bi bio djelotvoran, morate imati određen nivo litijuma u krvi. Ako ovaj nivo postane suviše visok, litijum može postati toksičan.

Zbog toga ćete morati raditi nalaz krvi svaka tri mjeseca da bi se provjerio nivo litijuma. Takođe treba izbjegavati dijetu sa malo soli jer to takođe može dovesti do toga da litijum postane toksičan – konsultujte se sa vašim ljekarom porodične medicine u vezi savjeta o vašoj ishrani.

Prije nego što počnete uzimati litijum, treba da uradite elektrokardiograf (ECG) da biste pregledali srce.

Simptomi koji prate odvikavanje

Antidepresivi ne izazivaju ovisnost na način na koji to čine ilegalne droge, ali kada ih prestanete uzimati vjerovatno ćete imati neke simptome koji prate odvikavanje, kao što su:

  • nervoza u stomaku,
  • simptomi nalik gripi,
  • anksioznost,
  • vrtoglavica,
  • živopisni snovi noću, i/ili
  • ojećaj u tijelu poput električnih šokova.

U većini slučajeva, ovi efekti su blagi. Ali, za mali broj ljudi, oni mogu biti zaista ozbiljni. Čini se da se oni najčešće pojavljuju u vezi sa paroksetinom (Seroksat) i venlafaksinom (Efeksor).

Neželjeni efekti liječenja

Selektivni inhibitor preuzimanja serotonina (SSRI)

Može se desiti da osjetite neke od sljedećih neželjenih efekata kada počnete uzimati SSRI, uključujući:

  • mučnina,
  • glavobolja,
  • problemi sa snom i
  • anksioznost.

Međutim, gore navedeni neželjeni efekti vremenom postanu blaži.

Triciklični antidepresivi (TCA)

Uobičajeni neželjeni efekti TCA (triciklični antidepresivi) su:

  • suha usta,
  • konstipacija,
  • znojenje,
  • problemi sa mokrenjem,
  • blago zamućen vid i
  • pospanost.

Neželjeni efekti bi trebalo da popuste nakon sedam do 10 dana, kako se vaše tijelo bude navikavalo na lijek. Međutim, ako se nastave ili postanu problematični, treba da kažete svom porodičnom ljekaru, pošto vam prebacivanje na drugačiji antidepresiv može više odgovarati.

Inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)

Ako uzimate MAOI (inhibitori monoaminoksidaze), moraćete izbjegavati hranu koja sadrži hemikaliju tiramin. Ona se normalno nalazi u hrani koja je fermentisana ili tretirana radi jačeg ukusa, kao što je sir, marinirano meso ili riba. Vaš ljekar opšte prakse bi trebalo da vam da spisak hrane i pića koje treba izbjegavati.

Ne biste uopšte smjeli piti alkohol ili fermentisana pića, čak i ako su bezalkoholna.

Pošto MAOI imaju potencijal da reaguju sa velikim brojem različitih lijekova, ne treba da uzimate druge lijekove – čak ni one lijekove koji su kupuju bez recepta – bez prethodne konsultacije sa vašim porodičnim ljekarom.

Česti neželjeni efekti MAOI su:

  • zamućen vid,
  • vrtoglavica,
  • pospanost,
  • povećan apetit,
  • mučnina,
  • nemir,
  • trešenje ili drhtanje, i
  • problemi sa snom.

U rijetkim slučajevima, MAOI imaju potencijal da izazovu veliki broj drugih neželjnih efekata. Treba da provjerite sa svojim porodičnim ljekarom ako ste zabrinuti zbog bilo kakvih neobičnih simptoma koje imate.

Zabilježeni su slučajevi gdje su MAOI izazvali opasno povišen krvni pritisak. Ako prilikom uzimanja ovih lijekova osjetite ukočenost u vratu, jaku glavobolju, bolove u prsima, povraćanje ili mučninu, ili brzo kucanje srca, treba da se javite svom ljekaru porodične medicine ili pozovete službu hitne pomoći na broj 124.

Ograničenja koja se odnose na ishranu i potencijal za neželjene efekte znači da se MAOI obično prepisuju samo kada druge terapije nisu dale rezultate.

Druge terapije

  • ECT može izazvati kratkoročne glavobolje, probleme s pamćenjem, mučnine i bolove u mišićima.
  • Kantarion može izazvati mučninu i dovesti do vrtoglavice i suhih usta.

Samoubistvo i depresija

Mentalni poremećaji, naročito depresija i zloupotreba supstanci, se vežu za više od 90% svih slučajeva samoubistava.

Znaci upozorenja kod samoubistva
Neki od znakova upozorenja da ljudi sa depresijom razmišljaju o samoubijstvu su:

  • Pravljenje završnih planova – kao što je dijeljenje imovine, pisanje testamenta ili opraštanje od prijatelja.
  • Pričanje o smrti ili samoubijstvu – to može biti direktna izjava kao na primjer ‘želim da umrem’, ali depresivni ljudi često pričaju o toj temi indirektno, koristeći fraze kao što su ‘mislim da su mrtvi sretniji od nas’,ili ‘zar ne bi bilo lijepo zaspati i nikada se ne probuditi’.
  • Samopovređivanje – kao što je rezanje po rukama i nogam ili spaljivanje cigaretama.
  • Naglo poboljšano raspoloženje – to bi moglo značiti da je osoba odlučila da izvrši samoubistvo i zbog te odluke se osjeća bolje.

Pomoć suicidalnom prijatelju ili rođaku
Ako vidite neke od gore navedenih znakova upozorenja, trebalo bi da:

  • Nađete stručnu pomoć toj osobi,
  • Da im date do znanja da nisu sami i da vam je stalo do njih, i/ili
  • Da im ponudite svoju podršku u nalaženju rješenja za njihove probleme.

Ako osjećate da postoji trenutna opasnost, ostanite sa osobom ili neka neko drugi ostane s njom i uklonite sva dostupna sredstva za samoubistvo.

Najočiglednije sredstvo je lijek. Lijekovi koji se prodaju bez recepta kao što su tablete protiv bolova mogu biti jednako opasni kao lijekovi koji se izdaju na recept. Takođe, uklonite oštre predmete i otrovne hemikalije za domaćinstvo kao što je varikina.

Pomozite sebi

Ako osjećate da možda patite od blage do umjerene mentalne bolesti, postoji mnogo organizacija koje vam mogu dati podršku i savjet koji su vam potrebni.

U nekim gradovima postoje udruženja kojima se možete obratiti za pomoć. Pitajte svog porodičnog ljekara da biste saznali da li u vašoj regiji postoji udruženje za savjetovanje.

Prevencija

Prevencija

Da biste se izborili sa depresijom i da biste spriječili ponovne napade depresije, treba da:

  • Uzimate lijekove redovno kako vam je rečeno, bez preskakanja čak i jedan dan,
  • Razgovarate o smanjenju ili prestanku uzimanja lijekova sa vašim ljekarom porodične medicine prije nego bilo šta promijenite,
  • Postepeno pokušate da povećate broj aktivnosti u kojima uživate,
  • Izbjegavate pušenje, ilegalne droge i alkohol – možda se čini da se zbog njih kratkoročno bolje osjećate, ali oni vam mogu pogoršati stanje dugoročno,
  • Koristite pristup ‘rješavanja problema’ kako biste se nosili sa stresom i brigama,
  • Pokušajte da prepoznate negativne misli i promijenite ih u pozitivne misli,
  • Pratite svoje simptome redovno i konsultujte se sa svojim ljekarom opšte prakse ili savjetnikom ako dođe do problema,
  • Povećajte broj vježbi koje radite – to može pokrenuti izlučivanje hemikalije serotonin u mozgu, koja popravlja raspoloženje,
  • Naučite se opustiti koristeći vježbe opuštanja i kasete,
  • Bavite se jogom, meditacijom ili idite na masaže da biste smanjili napetost i anksioznost i
  • Pridružite se grupi za samopomoć i razgovarajte o svojim osjećanjima i brigama – to vam može pomoći da se osjećate manje izolovano.

Depresija i ishrana

Postoji sve više dokaza da promjene u ishrani mogu pomoći da se spriječi depresija, ili ako ste depresivni, može pomoći u liječenju depresije.

Omega-3 masna kiselina
Istraživanja upućuju na povezanost između količine ribe koju ljudi u različitim zemljama jedu i nivoa depresije. U Japanu, gdje ljudi jedu u prosjeku 70kg ribe godišnje, stopa depresije je 0.12%. Dok je na Novom Zelandu, gdje ljudi jedu svega 18kg ribe godišnje, stopa depresije gotovo 50 puta veća.

Smatra se da hemikalija koja se nalazi u ribi – omega-3 masna kiselina – može pomoći mozgu da efikasnije radi, pa serotonin (koji može popraviti raspoloženje) ima više uticaja.

Vrste ribe koje sadrže mnogo omega-3 masne kiseline su losos, sardine i skuša. Vegetarijanska zamjena su orasi i tofu, a omega-3 dodaci ishrani se takođe mogu kupiti bez recepta u prodavnicama zdrave hrane.

Protein i serotonin
Serotonin se sastoji iz aminokiseline koja se zove 5-HTP, koja se dobija iz druge aminokiseline koja se zove triptofan. Obje ove kiseline se nalazi u hrani koja je bogata proteinima, kao što je meso, riba, pasulj i jaja.

Hrana koja je bogata vitaminom B, kao što su banane i avokado, može biti korisna za vaše raspoloženje jer ona konvertuje triptofan u serotonin.

Unošenjem ove hrane, pomažete svom organizmu da proizvodi više serotonina i to vam može popraviti raspoloženje.

Hrana za loše raspoloženje
Alkohol, kofein, šećer, čokolada, torte, keks, sir i hljeb su najčešće vrste hrane koje izazivaju loše raspoloženje.

Šećer je glavni uzrok promjene raspoloženja zato što kad pojedete nešto slatko, nivo šećera u krvi naglo raste, što je nakon sat vremena ili kasnije praćeno padom šećera pošto se količina šećera u krvi smanjila.

To ima negativan efekat na vaše raspoloženje i energetski nivo, što dovodi do slabe koncentracije, anksioznosti, razdražljivosti, agresije, umora i depresije.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton