BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Dijabetes, tip 2

Uvod

Dijabetes je dugoročno (hronično) oboljenje izazvano viškom glukoze (šećera) u krvi. Nekad se takođe zove dijabetes melitus.

Nivo šećera u krvi kontroliše hormon koji se zove insulin, koji proizvodi pankreas (žlijezda koja se nalazi iza želuca). Kada se hrana svari i uđe u krvotok, insulin pomaže da glukoza iz krvi ode u ćelije, gdje se razlaže da bi se proizvela energija.

Međutim, kod dijabetesa, zbog toga što nema dovoljno insulina, ili zato što postoji slabija reakcija (rezistencija) na insulin, organizam ne može u potpunosti da iskoristi glukozu u krvotoku.

Postoje dvije vrste dijabetesa: dijabetes tip 1 i dijabetes tip 2.

Dijabetes tip 2 se javlja kada se u organizmu ne proizvodi dovoljno insulina da bi normalno funkcionisao, ili kada ćelije u organizmu ne reaguju na insulin. To se zove rezistentnost na insulin.

Dijabetes tip 2 je daleko učestaliji od dijabetesa tip 1, koji se javlja kada tijelo uopšte ne proizvodi insulin. Oko 95% svih ljudi koji imaju dijabetes imaju dijabetes tip 2.

Ako imate dijabetes tip 2 možda ćete moći kontrolisati simptome tako što ćete se zdravo hraniti i pratiti nivo glukoze u krvi. Međutim, pošto je dijabetes tip 2 progresivno oboljenje možda ćete na kraju ipak morati uzimati insulinsku terapiju obično u vidu injekcije.

Dijabetes tip 2 se obično vezuje za gojaznost. Dijabetes vezan za gojaznost se ponekad naziva starački dijabetes, jer je češći kod starijih ljudi.

Gestacioni dijabetes (dijabetes u trudnoći)

Za vrijeme trudnoće, neke žene imaju toliko visok nivo glukoze u krvi da njihov organizam ne može proizvesti dovoljno insulina da je svu apsorbuje. To je poznato kao gestacioni dijabetes i javlja se kod približno 2-7% trudnica.

Trudnoća takođe može ponekad učiniti dijabetes tip 1 i tip 2 težim za kontrolisanje. Ako ste trudni, možda će vam trebati više vremena i truda da biste kontrolisali dijabetes tokom trudnoće.

Gestacioni dijabetes može povećati rizik od pojave zdravstvenih problema kod nerođene bebe, pa je važno držati nivo glukoze u krvi pod kontrolom.

U većini slučajeva, gestacioni dijabetes nestaje nakon porođaja. Međutim, procjenjuje se da kod žena sa ovim oboljenjem postoji 30% rizika od pojave dijabetesa tip 2 kasnije u životu.

Kako gestacioni dijabetes može uticati na moju bebu?

Gestacioni dijabetes (dijabetes tokom trudnoće) može dovesti do povećanog rizika od razvoja urođenih zdravstvenih problema, kao što su srčana mana ili teškoće kod disanja.

Vaša beba se takođe može roditi sa velikom težinom. To može otežati porođaj i možda će vam biti potreban carski rez.

Kada se rodi, nivo glukoze u krvi kod vaše bebe može biti niži od uobičajenog i moraće se pratiti. Takođe postoji veća vjerovatnoća da dobije žuticu.

Simptomi

Kada treba potražiti hitnu medicinsku pomoć

Treba tražiti hitnu medicinsku pomoć ako imate dijabetes i pojavi vam se:

  • Gubitak apetita,
  • Mučnina, ili povraćanje,
  • Visoka temperatura,
  • Bolovi u stomaku, i
  • ‘kiseo’ zadah koji može mirisati kao voćne bombone ili lak.

Većina simptoma dijabetesa su isti i za tip 1 i za tip 2. Međutim, postoje razlike u načinu na koji dolazi do simptoma.

Glavni simptomi dijabetesa su:

  • jak osjećaj žeđi,
  • proizvodnja prevelike količine mokraće (učestalo mokrenje),
  • ekstremni umor, i
  • gubitak težine i mišićne mase.
  • Drugi simptomi dijabetesa mogu biti:
  • svrabež oko vagine ili penisa,
  • kandidijaza kao rezultat viška glukoze u urinu; i
  • zamućen vid izazvan time što su sočiva u vašim očima postala jako suha.

Međutim, ne osjećaju svi ove druge simptome, a oni obično nisu jaki kod onih kod kojih se pojave.

Dijabetes tip 2

Ako imate dijabetes tip 2, simptomi se obično javljaju tokom nekoliko sedmica ili mjeseci. Vaši simptomi se mogu javiti toliko sporo da neko vrijeme uopšte ne shvatate da ste bolesni.

Dijabetes tip 2 takođe može izazvati dodatne simptome. Na primjer, ako ste se porezali ili imate ranu, trebaće duže da zaraste.

Ponekad je moguće dobiti dijabetes tip 2 bez ikakvih simtptoma, ili sa jako malo simptoma. Međutim, i dalje će vam biti potrebna terapija da bi spriječili da se kasnije pojave drugi zdravstveni problemi kao što je oboljenje bubrega.

Hipoglikemija (nizak šećer u krvi)

Ako imate dijabetes i primate terapiju, vaš nivo glukoze u krvi može postati veoma nizak. To se zove hipoglikemija, ili ‘hipo’. Hipo se javlja kada insulin koji se nalazi u vašem organizmu odvodi previše glukoze iz krvotoka.

Hipoglikemija se često javlja ako uzmete previše insulina, mada se može takođe javiti ako preskočite obrok, vježbate suviše energično ili pijete alkohol na prazan stomak.

Simptomi ‘hipo’ su:

  • osjećaj da se tresete i razdražljivost,
  • znojenje,
  • trnu vam usne,
  • osjećaj slabosti,
  • glad, i
  • mučnina.

Hipo se može staviti pod kontrolu jednostavno unošenjem nečeg slatkog u organizam, kao što je gazirano piće (ali ne dijetalno piće), kocke šećera ili grožđice. To bi trebalo zaustaviti napad.

Nakon što ste pojeli nešto slatko, treba jesti hranu koja sadrži karbohidrate koji duže djeluju, kao što je keks ili sendvič.

Ako se hipo ne stavi pod kontrolu može dovesti do:

  • konfuzije,
  • otežanog govora, i
  • nesvjestice.

Ako se to desi, trebaće vam hitna pomoć. Terapija koja je u širokoj upotrebi je injekcija hormona koji se zove glukagon. Glukagon podiže nivo glukoze u krvi.

Hiperglikemija (visok nivo glukoze u krvi)

Dijabetes tip 2 se javlja zato što vaše tijelo ne može da proizvede dovoljno insulina, ili zato što ćelije u vašem organizmu ne reaguju ispravno na insulin.

To znači da insulin ne može regulisati nivo glukoze u krvi i kao rezultat toga nivo glukoze u krvi može biti veoma visok. To se dešava zato što nema insulina koji odvodi glukozu iz krvotoka u ćelije da bi se proizvodila energija.

Ako nivo glukoze u krvi postane previsok, možete iskusiti hiperglikemiju. Simptomi hiperglikemije su slični glavnim simptomima dijabetesa, ali mogu biti teži i mogu se javiti iznenada. To su:

  • ekstremna žeđ,
  • suha usta,
  • zamućen vid,
  • pospanost, i
  • učestala potreba za mokrenjem.

Hiperglikemija se može javiti iz više razloga kao što su:

  • pretjerivanje u jelu,
  • loše zdravstveno stanje, ili
  • ne uzimanje dovoljno insulina.

Ako se ne liječi, hiperglikemija može dovesti do dijabetičke ketoacidoze, što može dovesti do gubljenja svijesti pa čak i smrti.

Dijabetička ketoacidoza se javlja kada vaš organizam počne da razlaže masti radi energije umjesto glukozu, što vodi do nakupljanja kiselina u krvi. Međutim, dijabetička ketoacidoza je rijetka komplikacija dijabetesa.

 

Uzroci

Insulin je hormon koji je potreban za kontrolisanje količine glukoze (šećera) u krvi. Dijabetes tip 2 se javlja ili zato što tijelo ne može proizvesti dovoljno insulina ili zato što ćelije u vašem organizmu ne reaguju ispravno na insulin. Takođe je moguće imati dijabetes tip 2 kao rezultat oba ova razloga.

Kada jedete, vaš probavni sistem razlaže granu i prosljeđuje hranjive tvari u vaš krvotok. Normalno je da pankreas proizvodi insulin da bi se uzela glukoza iz krvi i odvela u ćelije gdje se razlaže da bi se proizvodila energija.

Ako imate dijabetes tip 2, ili nema dovoljno insulina da se glukoza odvede iz vašeg krvotoka ili insulin koji je tamo ne uspijeva da odvede glukozu.

Faktori rizika za dijabetes tip 2

Tačan uzrok dijabetesa tip 2 nije do kraja razjašnjen, ali postoji mnogo faktora koji doprinose razvoju bolesti. Što se više faktora odnosi na vas, imate veći rizik da dobijete dijabetes tip 2.

Višak kilograma ili gojaznost

Smatra se da je u većini slučajeva dijabetes tip 2 povezan sa viškom sala na tijelu. Ako imate višak kilograma ili ste gojazni, ćelije u vašem organizmu slabije reaguju na efekte insulina. To objašnjava zašto 80% ljudi koji dobiju dijabetes tip 2 imaju višak kilograma ili su gojazni, ne vježbaju mnogo i imaju širok struk.

Smatra se da žene imaju veći rizik od dijabetesa tip 2 ako im je obim struka 80cm ili više

Starosna dob
Vaš rizik od dijabetesa tip 2 takođe raste s godinama, što može biti uzrokovano činjenicom da se ljudi obično debljaju i manje vježbaju kako stare.

Smatra se da imate rizik od dijabetesa tip 2 ako imate preko 40 godina.

Genetski faktori
Postoji takođe i genetski faktor rizika za dijabetes tip 2. Imate veće šanse da dobijete bolest ako imate člana uže porodice kao što su roditelji ili brat ili sestra koji ima dijabetes tip 2.

Takođe imate povećan rizik od dijabetesa tip 2 ako imate oštećenu toleranciju na glukozu natašte (IFG), ili oštećenu toleranciju na glukozu (IGT). Ova oboljenja se ponekad nazivaju pred-djabetis i znače da je nivo glukoze u krvi veći od uobičajenog, ali nije dovoljno visok da izazove dijabetes. IFG i IGT mogu prerasti u dijabetes tip 2 ako ne preduzmete mjere da to spriječite.

Uzroci dijabetesa u trudnoći

Poznato je da neke žene dobiju dijabetes u trudnoći, ali postoji nekoliko faktora koji tome doprinose. Možete biti izloženi riziku od gestacionog dijabetesa tokom trudnoće ako:

  • imate višak kilograma ili ste gojazni,
  • imate bliskog rođaka kao što je roditelj koji ima dijabetes,
  • ste prethodno rodili mrtvorođenu bebu,
  • prethodno rodili krupnu bebu (preko 4 kg), ili
  • imate sindrom policističnih jajnika.

Dijagnoza

Važno je da se dijabetes dijagnostikuje što ranije tako da se može početi sa liječenjem. Treba se što prije obratiti ljekaru opšte prakse ako iskusite simptome dijabetesa. LJekar će vam postaviti određena pitanja u vezi sa simptomima i tražiće uzorak mokraće.

Nalaz krvi i mokraće

Uzorak mokraće se analizira da bi se vidjelo da li sadrži glukozu. Normalno je da urin ne sadrži glukozu, ali ako je nivo glukoze u krvi velik, određena količina glukoze se može preliti kroz bubrege u mokraću.

Ako urin sadrži glukozu, vaš ljekar opšte prakse će uraditi nalaz krvi da bi potvrdio dijagnozu dijabetesa. Uzorak krvi će se uzeti ujutru prije jela i biće analiziran da bi se izmjerio nivo glukoze u krvi.

Ako vam nivo glukoze u krvi nije dovoljno visok da bi vaš ljekar opšte prakse dijagnostikovao dijabetes, možda ćete morati uraditi oralni test na toleranciju glukoze. To se ponekad takođe naziva test tolerancije na glukozu (GTT). Vaš ljekar opšte prakse će vam dati glukozno piće i raditi nalaz krvi svakih pola sata tokom dva sata da bi vidio kako vaš organizam podnosi glukozu.

Dijagnostikovanje dijabetesa tip 2

Ako vam je dijagnostikovan dijabetes, vaš ljekar opšte prakse može raditi dalje pretrage krvi i mokraće da bi otkrio da li se radi o tipu 1 ili tipu 2. Međutim, u nekim slučajevma, vašem ljekaru opšte prakse može biti jasno iz vaših simptoma i zdravstvenog kartona koji tip dijabetesa imate.

Ne postoje posebni testovi za dijagnostikovanje dijabetesa tip 2, ali može vam se uspostaviti dijagnoza te bolesti ako su rezultati testa na dijabetes tip 1 negativni.

Dijagnostikovanje dijabetesa u trudnoći

Vaš ljekar opšte prakse ili babica mogu testirati vašu mokraću na glukozu na vašim antenatalnim pregledima.

Ako vam urin sadrži glukozu, vaš ljekar opšte prakse ili babica vam mogu uraditi test na gestacioni dijabetes koristeći oralni test na toleranciju glukoze.

Tretman

Ako vam je dijagnostikovan dijabetes tip 2, moraćete brinuti o svom zdravlju cijeli život. To može djelovati zastrašujuće, ali vaš zdravstveni tim za dijabetes vam može dati podršku i savjet o svim aspektima liječenja.

Ako imate dijabetes tip 2, postoji niz stvari koje možete sami uraditi kako biste ostali zdravi, kao što je redovna vježba, zdrava ishrana, i mršavljenje ako imate višak kilograma ili ste gojazni. Ove mjere mogu biti dovoljne da drže nivo glukoze u krvi na bezbjednom i zdravom nivou, bez potrebe za drugom terapijom.

Dijabetes tip 2 se vremenom obično pogorša i čak i ako pomažu na početku, dijeta i vježba možda neće biti dovoljni da kontrolišete nivo glukoze u krvi.

Ako imate dijabetes tip 2, možda će vam biti potrebni (ili će vam na kraju ipak biti potrebni) lijekovi kako biste smanjili nivo šećera u krvi. Ispočetka će to obično biti tablete, ponekad kombinacija više vrsta tableta. To takođe može uključivati i injekcije insulina.

Nalaz glukoze u krvi

Ako imate dijabetes tip 2 vaš ljekar opšte prakse ili zdravstveni tim za liječenje dijabetesa će morati mjeriti dugoročni nivo glukoze u krvi svakih 2-6 mjeseci. To pokazuje koliko je nivo glukoze prethodno bio stabilan i koliko je uspješan vaš plan liječenja.

Test koji se koristi za mjerenje nivoa glukoze u krvi tokom prethodnih 6-12 sedmica se naziva “HbAc1” test. “HbAc1” je vid hemoglobina, hemikalije koja nosi oksigen u crvenim krvnim zrncima, za koju se veže glukoza.

Visok nivo “HbAc1” znači da je nivo glukoze u krvi bio stalno visok tokom proteklih sedmica i možda treba mijenjati vaš plan liječenja dijabetesa. Vaš zdravstveni tim za liječenje dijabetesa će vam moći pomoći da postavite cilj vazano za nivo “HbAc1” kojem ćete težiti. To je obično manje od 7.5% “HbAc1” (59 mmol/mol). Za neke ljude to može biti i 6.5% (48mmol/mol) ili više za neke ljude koji imaju česte epizode hipoglikemije (‘hipo’).

Novi način bilježenja rezultata “HbAc1” je uveden 1. juna 2009. godine, ispočetka se koristio paralelno sa načinom bilježenja sa kojim su mnogi dijabetičari već bili upoznati.

Praćenje nivoa glukoze u krvi

Pored provjere nivoa glukoze u krvi svakih 2-6 mjeseci od strane zdravstvenih radnika, vi možete takođe odlučiti da sami pratite nivo glukoze u krvi.

Čak i kod liječenja tabletama i/ili insulinom i zdravom ishranom, mnogi faktori, kao što su vježba, bolest i stres, mogu uticati na nivo glukoze u krvi. Drugi faktori koji takođe mogu uticati na nivo glukoze u krvi su konzumiranje alkohola, uzimanje drugih lijekova i, kod žena, promjene u nivou hormona tokom menstrualnog ciklusa.

Mnogi ljudi koji imaju dijabetes prate nivo glukoze u krvi kod kuće koristeći jednostavan test krvi iz prsta. Time se osigurava da je nivo glukoze u krvi normalan i stabilan koliko je to moguće. Nivo šećera u krvi varira tokom dana tako da može biti potrebno da to uradite nekoliko puta dnevno, u zavisnosti od vrste terapije koju uzimate.

Kako se mjeri nivo glukoze u krvi

Kod kućnog testa, nivo glukoze u krvi se obično mjeri prema tome koliko se milimola glukoze nalazi u litri krvi. Milimol je mjera koja se koristi da se definiše koncentracija glukoze u krvi. Mjera se izražava kao milimoli po litri ili skraćeno mmol/l.

Nivo glukoze u krvi varira od osobe do osobe i količina glukoze u krvi će se takođe mijenjati tokom dana. Stoga, ne postoji ‘idealan’ nivo glukoze u krvi.

Međutim, normalan nivo glukoze u krvi je između 4.0-6.0 mmol/l prije jela (preprandijalni), i manje od 10.0 mmol/l dva sata nakon jela (postprandijalni). Sa vašim zdravstvenim timom za liječenje dijabetesa ćete moći detaljnije razgovarati o vašem nivou glukoze u krvi.

Lijekovi za dijabetes tip 2 (tablete za snižavanje glukoze)

Ako redovna vježba i zdrava ishrana ne pomažu u kontrolisanju nivoa glukoze u krvi, možda će vam biti potrebni lijekovi kojima se liječi dijabetes tip 2.

Postoji više različitih vrsta lijekova koji se uzimaju kao tablete, a koji se koriste za liječenje dijabetesa tip 2. Možda će vam biti potrebna kombinacija dva ili više lijekova da biste kontrolisali nivo glukoze u krvi.

Metformin
Metformin je često prvi lijek koji se preporučuje u liječenju dijabetesa tip 2. On djeluje tako što smanjuje količinu glukoze koju vaša jetra ispušta u krvotok. Takođe čini da vaša krvna zrnca bolje reaguju na insulin.

Ako imate višak kilograma, moguće je da će vam propisati metformin. Za razliku od drugih lijekova koji se koriste u liječenju dijabetesa tip 2, metformin ne bi trebalo da izaziva dodatno debljanje. Međutim, on ponekad može izazvati blage neželjene efekte, kao što su mučnina i dijareja i možda ga nećete moći uzimati ako su vam oštećeni bubrezi.

Sulfonilurea
Primjeri sulfoniluree su:

  • glibenklamid,
  • gliklazid,
  • glimerpirizid,
  • glipizid, i
  • glikvidon.

Ovi lijekovi povećavaju količinu insulina koji proizvodi vaš pankreas. Možda će vam prepisati jedan od ovih lijekova ako ne možete uzimati metformin ili ako nemate višak kilograma. Možda će vam prepisati sulfonilureu i metformin, ako metformin ne može sam kontrolisati glukozu u krvi.

Sulfonilurea može povećati rizik od hipoglikemije (nizak nivo glukoze u krvi) jer povećava količinu insulina u tijelu. Sulfonilurea može ponekad izazvati neželjene efekte kao što su debljanje, mučnina i dijareja.

Glitazon (tiazolidinedioni, TZD)
Pioglitazon i rosiglitazon su oba primjeri tiazolidinediona.

Ovi lijekovi čine vaša krvna zrnca osjetljivijim na insulin tako da se više glukoze uzima iz krvi. Rijetko se uzimaju sami, već se obično koriste kao dodatak metforminu ili sulfonilurei, ili i jednom i drugom. Mogu dovesti do debljanja i oticanja zglobova. Nedavno je bilo prijava da bi rosiglitazon mogao biti povezan sa donekle povećanim rizikom od srčanog udara.

Gliptini (DPP-4 inhibitori)
Gliptini su nova grupa terapija za dijabetes tip 2 koje djeluju tako što sprečavaju razlaganje hormona koji se prirodno javlja, a koji se naziva GLP-1. GLP-1 pomaže organizmu da proizvodi insulin kao odgovor na visok nivo glukoze u krvi, ali se brzo razlaže.

Sprečavanjem njegovog razlaganja, gliptini (sitagliptin i vildagliptin) djeluju preventivno na visok nivo glukoze u krvi, ali ne dovode do epizoda hipoglikemije. Nisu povezani sa debljanjem. Zbog toga što su novi koriste se oprezno, ali mogu se dodati metforminu ili sulfonilurei ako se glukoza u krvi ne stavi pod kontrolu jednim od njih.

Eksenatid
Eksenatid je nova terapija koja se daje injekcijom i koja djeluje na sličan način kao prirodni hormon GLP-1 (vidjeti dio o gliptinima, gore). On pojačava proizvodnju insulina kada je nivo glukoze u krvi visok i na taj način smanjuje glukozu u krvi bez rizika od epizoda hipoglikemije (‘hipo’). Takođe dovodi do malog gubitka težine kod mnogih ljudi koji ga uzimaju. Uglavnom se koristi kod ljudi koji uzimaju metformin plus sulfonilureu i gojazni su (sa BMI 35 ili više).

Akarboza
Akarboza pomaže u sprečavanju prevelikog porasta nivoa glukoze u krvi nakon jela. On usporava brzinu kojom vaš probavni sistem razlaže karbohidrate na glukozu.

Akarboza se ne koristi često u liječenju dijabetesa tip 2 zato što obično izaziva neželjene efekte kao što su nadimanje i dijareja. Međutim može vam se propisati akarboza ako ne uzimate druge vrste lijekova za dijabetes tip 2.

Nateglinid i repaglinid
Nateglinid i repaglinid stimulišu ispuštanje insulina iz pankreasa. Oni se ne koriste često, ali mogu biti opcija ako imate neredovne obroke. To je zbog toga što njihovo dejstvo ne traje veoma dugo, ali su djelotvorni kada se uzmu netom prije jela.

Nateglinid i repaglinid mogu izazvati neželjene efekte, kao što su debljanje i hipoglikemija (nizak nivo glukoze u krvi).

Insulinska terapija

Možda će vam biti potrebna insulinska terapija ako tablete za snižavanje glukoze ne djeluju kod kontrolisanja nivoa glukoze u krvi. Insulinska terapija se može uzimati umjesto ili zajedno sa tabletama, u zavisnosti od doze i načina uzimanja.

Insulin dolazi u nekoliko različitih preparata i svaki ima donekle drugačije dejstvo. Na primjer, neki duže djeluju (mogu trajati cijeli dan), neki kratko djeluju (traju do osam sati), a neki brzo djeluju (djeluju brzo, ali ne traju veoma dugo). Vaša terapija može uključivati kombinaciju ovih različitih insulinskih preparata.

Injekcije insulina
U većini slučajeva dijabetesa, biće vam potrebne injekcije insulina. Insulin se mora uzimati zato što je on protein. Enzimi u vašem stomaku bi ga provarili, kao hranu, kada bi se uzimao u tabletama. On se onda ne bi mogao apsorbovati u crijevima.

Ako morate uzimati injekcije insulina, vaš zdravstveni tim za liječenje dijabetesa će vas posavjetovati o tome kada treba da ga uzimate. Takođe će vam pokazati kako da ga sami ubrizgate. Oni će vam takođe dati savjet o tome kako da pravilno čuvate insulin i odlažete igle.

Injekcije insulina se daju putem šprice, ili brizgalice za injekciju, koja se takođe naziva insulinska olovka (auto-primjena). Većini ljudi je potrebno između 2-4 injekcije dnevno. Vaš ljekar opšte prakse će takođe naučiti nekog od vaših bliskih prijatelja ili rođaka kako da pravilno ubrizgaju insulin.

Terapija insulinskom pumpom
Terapija insulinskom pumpom je alternativa injekcijama insulina. Insulinska pumpa je mala sprava (približne veličine kao špil karata) koja sadrži insulin.

Pumpa se pričvrsti za vas dugačkom tankom cjevčicom, sa iglom na kraju, koja se zabode pod vašu kožu. Većina ljudi zabode iglu u stomak, ali takođe je možete zabosti u bok, bedro, zadnjicu ili ruku.

Pumpa omogućava da insulin ulazi u krvotok brzinom koju vi kontrolišete. To znači da ne morate više da dajete sebi injekcije, ali ćete morati pažljivo pratiti nivo glukoze u krvi kako biste bili sigurni da dobijate odgovarajuću količinu insulina.

Terapiju insulinskom pumpom mogu koristiti odrasli, tinejdžeri i djeca (uz nadzor odraslih) koji imaju dijabetes tip 2. Međutim, to možda ne odgovara svakome. Vaš zdravstveni tim za liječenje dijabetesa vam može sugerisati terapiju pumpom ako često imate hipoglikemiju (nizak nivo glukoze u krvi), ili ako možete sami svakodnevno upravljati liječenjem dijabetesa i pažljivo brinuti o svom zdravlju.

Liječenje hipoglikemije (nizak nivo glukoze u krvi)

Hipoglikemija se može javiti kada nivo glukoze u krvi postane veoma nizak. Blaga hipoglikemija (‘hipo’) može izazvati trešenje, slabost i glad, ali se obično može kontrolisati tako što ćete pojesti ili popiti nešto slatko.

Ako imate hipo, treba prvo uzeti karbohidrate koji će brzo djelovati, kao što je slatki napitak ili tablete glukoze. Poslije toga treba uzeti karbohidrate koji imaju duže dejstvo kao što je tabla žitarica, sendvič ili voće.

U većini slučajeva, ove mjere će biti dovoljne da nivo glukoze u krvi poraste do normalnog, ali može biti potrebno nekoliko sati.

Međutim, ako dobijete tešku hipoglikemiju, možete biti pospani i konfuzni, i možete čak izgubiti svijest. Ako se to desi, moraćete primiti injekciju glukagona u mišić. Glukagon je hormon koji brzi povećava nivo glukoze u krvi.

Ako imate dijabetes tip 2, možda ćete morati nositi glukagon sa sobom sve vrijeme, a vaš zdravstveni tim za liječenje dijabetesa može pokazati članovima vaše porodice ili bliskim prijateljima kako da vam ubrizgaju glukagon u mišić ako bude potrebno.

Ako izgubite svijest zbog hipoglikemije moraćete pojesti nešto slatko kada dođete sebi. Postoji rizik da će se to opet desiti za nekoliko sati, tako da ćete se morati odmarati poslije toga i neko će morati biti sa vama.

Ako injekcija glukagona u mišić ne djeluje i i dalje ste pospani ili u nesvijesti 10 minuta nakon injekcije, potrebna vam je hitna pomoć. Ako ste sa nekim ko je u ovoj situaciji, treba da pozovete 124 tražite da pošalju kola hitne pomoć.

Moraćete dobiti još jednu injekciju glukagona direktno u venu, koju mora dati obučen zdravstveni radnik.

Liječenje hiperglikemije (visok nivo glukoze u krvi) i dijabetička ketoacidoza

Hiperglikemija je bolest koja se može javiti kada nivo glukoze u krvi postane previsok, To se može desiti iz više razloga kao što su pretjerivanje s jelom, bolest ili ako primate insulinsku terapiju, a ne uzimate dovoljno insulina.

Ako dođe do hiperglikemije, možda ćete morati prilagoditi svoju ishranu ili dozu insulina da biste držali nivo glukoze na normali. Vaš zdravstveni tim za liječenje dijabetesa će vas posavjetovati koji je najbolje način da to učinite.

Međutim, ako se hiperglikemija ne liječi, može dovesti do dijabetičke ketoacidoze, što na kraju može dovesti do gubljenja svijesti pa čak i do smrti.

Dijabetička ketoacidoza se javlja kada organizam počne da razlaže masnoću radi energije umjesto glukoze, što dovodi do nakupljanja kiselina u vašem organizmu. Vidjeti dio Simptomi, radi znakova upozorenja dijabetička ketoacidoza.

Ako dobijete dijabetičku ketoacidozu, biće vam potrebno hitno liječenje u bolnici. Daće vam insulin direktno u venu (intravenozno). Ako ste dehidrirali, možda će vam takođe biti potrebno dati druge tečnosti dripom, uključujući salin (rastvor soli) i potasijum.

Druge terapije

Ako imate bilo koji od dva tipa dijabetesa, imate veći rizik od srčanog oboljenja, moždanog udara i bubrežnog oboljenja. Da bi se smanjile šanse za obolijevanje, možda će vam preporučiti:

  • Anti-hipertenzivne lijekove da bi kontrolisali visok krvni pritisak.
  • Statin, kao što je simvastatin ili atorvastatin, da bi se smanjio nivo holesterola.
  • Mala doza aspirina da bi se spriječio moždani udar.
  • Inhibitor angiotenzina konvertirajućeg enzima (ACE), kao što je enalapril, lisinopril, ili ramipril, ako imate rane znake dijabetskog oboljenja bubrega.

Dijabetsko oboljenje bubrega se prepoznaje po prisustvu malih količina albumina (vrste proteina) u mokraći. Ako se dovoljno rano liječi, dijabetsko oboljenje bubrega je obično reverzibilno.

Takođe se preporučuje da se vakcinišete protiv gripe svake godine i jednokratna vakcinacija koja štiti od nekih oblika upale pluća i meningitisa (bolest pneumokoke). Ove infekcije mogu biti naročito neprijatne i teške ako imate dijabetes.

Vaš ljekar opšte prakse ili zdravstveni tim za liječenje dijabetesa će vam morati pregledati oči, stopala i nerve redovno jer mogu biti oštećeni dijabetesom.

Dijabetes u trudnoći

  • Ako imate gestacioni dijabetes, moraćete ići na više antenatalnih pregleda i kontrola nego trudnice bez dijabetesa.
  • Vaš zdravstveni tim za liječenje dijabetesa će vam pokazati kako da svakodnevno mjerite nivo glukoze u krvi.
  • Možda ćete morati izmijeniti svoju ishranu i povećati količinu umjerenih vježbi koje radite.
  • Možda će vam biti potrebne injekcije insulina (vaš zdravstveni tim će vam u tome pomoći).

Ako ste dobili dijabetes tokom trudnoće, vjerovatno će se nivo glukoze u krvi vratiti na normalu nakon porođaja.

Ako ste imali dijabetes prije nego što ste zatrudnili, moraćete nastaviti sa liječenjem i upravljanjem bolešću uz pomoć vašeg zdravstvenog tima.

Savjet za samopomoć

Ako imate dijabetes tip 2, moraćete veoma pažljivo brinuti o svom zdravlju.

Ako osigurate zdrav život tako što ćete imati zdravu, uravnoteženu ishranu, redovne vježbe i što ćete voditi računa o svojoj bolesti, u mnogim slučajevima to može biti dovoljno da se nivo glukoze u krvi drži pod kontrolom bez potrebe za drugim terapijama.

Briga o zdravlju će takođe olakšati liječenje dijabetesa i smanjiće rizik od razvoja komplikacija.

Vaš ljekar opšte prakse i zdravstveni tim za liječenje dijabetesa će vas moći posavjetovati o tome šta treba da radite kako biste ostali zdravi i smanjili rizik od razvoja drugih problema. Takođe vas mogu uputiti drugim specijalistima iz zdravstvenog tima, kao što je dijetetičar radi daljeg savjeta i podrške.

Neki od savjeta koje ćete dobiti kako biste liječili bolest su dolje navedeni.

Jedite zdravo
Vjerovanje da ako imate dijabetes morate jesti posebnu hranu nije tačno. Vaša ishrana treba da bude ista kao i kod drugih ljudi – bogata vlaknima, voćem i povrćem i bez mnogo masti, soli i šećera.

Međutim, različite vrste hrane će imati drugačiji uticaj na vas, pa je važno da znate šta treba da jedete da biste dobili odgovarajuću količinu glukoze za insulin koji uzimate. Dijetetičar za dijabetes vam može pomoći da napravite plan ishrane koji se može uklopiti u vaše specifične potrebe.

Vježbajte redovno
Fizička aktivnost smanjuje nivo glukoze u krvi, pa je naročito važno da redovno vježbate ako imate dijabetes.

Kao i svi drugi, treba da nastojite da umjereno vježbate najmanje 30 minuta, barem 5 puta sedmično. To može biti bilo kakva aktivnost koja vas čini malo zadihanima i ubrzava rad srca. Međutim, ne treba da započinjete sa novim aktivnostim bez prethodne konsultacije sa vašim ljekarom opšte prakse ili zdravstvenim timom za liječenje dijabetesa.

Pošto će vježba uticati na nivo glukoze u krvi, vi i vaš zdravstveni tim ćete možda morati da prilagodite insulinsku terapiju ili plan ishrane kako biste održali stabilan nivo glukoze.

Nemojte pušiti
Ako imate dijabetes, imate povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja, kao što je infarkt ili moždani udar. Ako pritom i pušite, ovaj rizik još više raste, kao što raste i rizik od mnogih drugih ozbiljnih oboljenja povezanih s pušenjem, uključujući rak pluća.

Ako ste pušač i željeli biste da prestanete, vaš ljekar opšte prakse će vam moći dati savjet, podršku i terapiju da vam pomogne da prestanete.

Umjereno konzumirajte alkohol
Ako imate dijabetes, treba umjereno da pijete alkohol i nikad ne smijete piti alkohol na prazan stomak. U zavisnosti od količine koju popijete, alkohol može izazvati ili povišen ili nizak nivo glukoze u krvi (hiperglikemija ili hipoglikemija).

Konzumiranje alkohola takođe može uticati na vašu sposobnost da dajete sebi insulinsku terapiju ili da pratite nivo glukoze u krvi, pa uvijek budite pažljivi da ne pijete previše. Za muškarce, preporučena dnevna količina alkohola je 3-4 jedinice, a za žene preporučena dnevna količina je 2-3 jedinice.

Upoznajte druge sa svojom bolešću
Ako imate dijabetes tip 2, treba da nositi identifikacijsku narukvicu kako bi drugi znali da ste bolesni. Tako će ako se onesvijestite ili kolabirate, zdravstveni radnici hitne pomoći brzo saznati da imate dijabetes.

Takođe treba da nosite glukagon pribor sa sobom za slučaj hipoglikemije (nizak nivo glukoze u krvi). Vaš zdravstveni tim za liječenje dijabetesa treba da vas obuči, plus nekoliko članova vaše porodice ili bliskih prijatelja, kako da ga koristite.

NJegujte svoja stopala
Ako imate dijabetes to znači da postoji veća vjerovatnoća da ćete imati problema sa stopalima, kao što su čirevi na stopalima i infekcije od manjih posjekotina i površinskih rana. Razlog tome je mogućnost da visok nivo glukoze u krvi ošteti nerve u vašim stopalima.

Da biste spriječili probleme sa stopalima, treba da skraćujete nokte i perete stopala svakodnevno toplom vodom. Nosite odgovarajuće cipele i idite redovno specijalista za njegu stopala tako da se rano uoče eventualni problemi.

Takođe treba redovno da pregledate stopala radi posjekotina, žuljeva ili površinskih rana jer ih možda nećete moći osjetiti ako su vam oštećeni nervi na stopalima. Obratite se vašem ljekaru opšte prakse ako imate manje povrede na stopalima koje na počinju zarastati u roku od par dana.

Redovno idite na očni pregled
Ako imate dijabetes tip 2 treba da idete na očni pregled najmanje jednom godišnje radi retinopatije.

Retinopatija je očna bolest kod koje mali krvni sudovi u oku postanu oštećeni. To se može desiti ako je nivo glukoze u krvi suviše visok duži period (hiperglikemija). Ako se ne liječi, retinopatija može na kraju dovesti do sljepila.

Redovni očni pregledi bi trebalo da osiguraju da se uoče znaci retinopatije čim se pojave.

Komplikacije

Ako ne liječite dijabetes, on može dovesti do mnogo različitih zdravstvenih problema. Velike količine glukoze mogu oštetiti krvne sudove, nerve i organe, i čak blago povećan nivo glukoze koji ne izaziva nikakve simptome može imati štetne efekte dugoročno.

Srčano oboljenje i moždani udar

Ako imate dijabetes, imate do pet puta veće šanse da dobijete srčano oboljenje i moždani udar u poređenju sa ljudima bez dijabetesa. Prolongiran, loše kontrolisan povećan nivo glukoze u krvi povećava šanse za aterosklerozu (skupljanje i sužavanje krvnih sudova).

To može dovesti do nedovoljnog snabdijevanja srca krvlju, izazivajući anginu. To takođe povećava šanse da krvni sudovi u vašem srcu ili mozgu postanu potpuno začepljeni, izazivajući srčani udar ili moždani udar.

Oštećenje nerava

Visok nivo glukoze može oštetiti sitne krvne sudove vaših nerava. To može dovesti do bolova poput utrnuća ili pečenja koji se šire od prstiju ruku i nožnih prstiju prema gore kroz udove. Ako su oštećeni nervi u vašem probavnom sistemu, možete iskusiti mučninu, povraćanje, dijareju ili konstipaciju.

Retinopatija (oštećenje retine u zadnjem dijelu oka)

Krvni sudovi u retini oka mogu postati blokirani, mogu postati propusni ili rasti nasumice. To sprečava da svjetlost u potpunosti prođe do retine. Ukoliko se ne liječi, to može oštetiti vaš vid.

Što bolje kontrolišete nivo šećera u krvi, manje su šanse da dobijete ozbiljne probleme s očima. Godišnji pregledi kod specijaliste (oftalmologa ili optometriste) mogu pomoći da se rano uoče znaci potencijalno ozbiljnih problema s očima, tako da se mogu liječiti.

Ako se dovoljno rano uoči, dijabetska retinopatija se može liječiti laserskom terapijom. Međutim, važno je da shvatite da će to samo sačuvati postojeći vid, a neće ga popraviti.

Bubrežno oboljenje

Ako mali krvni sudovi vaših bubrega postanu blokirani ili propusni, vaši bubrezi će slabije raditi. U rijetkim, teškim slučajevima to može dovesti do prestanka rada bubrega i do potrebe transplantacije bubrega.

Problemi sa stopalima

Oštećenje nerava stopala može značiti da male posjekotine i ogrebotine prođu neopaženo, što dovodi do razvoja čira na stopalima. Oko jedan u 10 ljudi sa dijabetesom dobije čireve stopala, koji mogu izazvati ozbiljnu infekciju.

Pregledajte svoja stopala svaki dan i obavijestite svog doktora, medicinsku sestru ili podijatristu o svim promjenama. Pratite rane i posjekotine koje na zarastaju, plikove ili otoke i kožu koja je vruća na dodir. Takođe treba da idete na preglede stopala najmanje jednom godišnje.

Seksualna disfunkcija

Kod muškaraca sa dijabetesom (naročito kod pušača) oštećenje nerava i krvnih sudova može dovesti do problema sa erekcijom. To se može liječiti lijekovima.

Žene sa dijabetesom mogu iskusiti smanjenu želju za seksom, smanjeno uživanje u seksu i manjak vaginalne lubrikacije, smanjenu mogućnost postizanja orgazma ili bolove tokom seksa. Ženama koje pate od nedostatka vaginalne lubrikacije ili bolnog seksa može pomoći vaginalni lubrikant ili gel baziran na vodi.

Pobačaj i mrtvorođeno dijete

Trudnice sa dijabetesom imaju povećan rizik od pobačaja i mrtvorođenog. Ako se nivo šećera u krvi ne kontroliše pažljivo u ranim fazama trudnoće, takođe postoji povećan rizik da se kod bebe pojavi ozbiljan urođeni defekt.

Trudnice sa dijabetesom će obično imati antenatalne preglede u bolnici gdje će zdravstveni radnici pomno pratiti nivo šećera u krvi i lakše kontrolisati doze insulina.

Prevencija

Tačan uzrok dijabetesa tip 2 nije u potpunosti razjašnjen ali postoji mnogo faktora koji mogu povećati šanse da ga dobijete. Na primjer, možete imati rizik od dijabetesa tip 2 ako:

  • Imate višak kilograma ili ste gojazni, i
  • Ako ne vježbate dovoljno i redovno.
  • Možda nije moguće spriječiti pojavu dijabetesa tip 2 ali kontrolom faktora rizika možete smanjiti šanse da dobijete bolest. Na primjer, treba da:
  • Smršate, ako imate višak kilograma ili ste gojazni.
  • Održavate obim struka ispod 80cm ako ste žena.
  • Vježbajte najmanje 30 minuta svaki dan.
  • Nemojte pušiti.
  • Održavajte krvni pritisak i nivo holesterola pod kontrolom.
  • Umjereno pijte alkohol.

Ovi savjeti mogu svakom pomoći da smanji rizik od dijabetesa tip 2, ali je ovo naročito važno za one koji imaju povećan rizik od obolijevanja.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton