BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Dijagnoza autizma kod odraslih

 

Kako biste dobili zvaničnu dijagnozu autizma, obratite se svom doktoru i zatražite da vas uputi psihijatru ili kliničkom psihologu, po mogućnosti nekome koji već ima iskustva sa dijagnostifikovanjem autizma.

Razgovor sa doktorom

Kada se odlučite na razgovor sa doktorom, s ciljem da vas uputi na dijagnostifikovanje autizma, vodite računa da to bude vaš glavni razlog posjete, jer ukoliko neke simptome autizma spomenete usput uz razgovor o nekoj drugoj temi moguće je da ih doktor neće u potpunosti povezati sa autizmom.

Dobar način da započnete razgovor jeste da kažete kako ste čitali o autizmu ili Aspergerovom sindromu, te prepoznali neke od simptoma i karakteristika.

Opisivanje svojih iskustava i osjećanja

Autizam karakterišu tri osnovne poteškoće. Osobe sa autizmom biće pogođene sa svakom od ove tri poteškoće. Spektar simptoma autizma je veoma širok i ne postoje dvije osobe koje imaju autizam da simptome ispoljavaju i doživljavaju na identičan način. Kako bi lakše doktoru opisali simptome ukoliko sumnjate na autizam, imajte u vidu da osobe sa autizmom na ovaj ili onaj način imaju izražene sledeće tri poteškoće:

  • Poteškoće sa socijalnom komunikacijom
    Osobe sa autizmom imaju poteškoća da razumiju verbalni i neverbalni jezik (gestikulaciju ili izraze lica) sagovornika. Neke osobe sa autizmom ne mogu da govore ili imaju ograničenu sposobnost govora. Moguće je da razumiju šta im ljudi govore, ali radije biraju neki drugi oblik komunikacije kao što je jezik znakova.
  • Poteškoće sa socijalnom interakcijom
    Osobe sa autizmom imaju poteškoće da prepoznaju i razumiju osjećanja drugih ljudi, te da kontrolišu sopstvena. Moguće pojave su da radije žele da budu sami ili se ponašaju neprikladno što im otežava uspostavljanje prijateljskih odnosa.
  • Poteškoće sa socijalnim predviđanjem
    Osobe sa autizmom imaju poteškoće sa razumijevanjem i predviđanjem namjera i ponašanja drugih ljudi, te predviđanja situacija koje se ne uklapaju u njihovu dnevnu rutinu. To znači da provode uzak, ponavljajući niz aktivnosti. Ovaj nedostatak ne treba se miješati sa nedostatkom mašte, jer je velik broj osoba sa autizmom izuzetno kreativan.

Ukoliko se doktori ne slažu sa vašim sumnjama, tražite da vam objasne razloge.

Zašto je potrebna dijagnoza

Dijagnoza u odraslom dobu može imati svoje prednosti i mane. Neke osobe ne žele zvaničnu dijagnozu autizma, već jednostavno žive sa spoznajom da su autistični bez doktorske potvrde. Za one koji žele zvaničnu dijagnozu postoji niz koristi, među kojima su:

Samospoznaja

Često osobe koje imaju autizam dugi niz godina imaju osjećaj da posjeduju određene poteškoće koje nisu mogli objasniti. Postoji vjerovatnoća i da im je nekad u prošlosti pogrešno dijagnostikovano neko drugo oboljenje. Tačna dijagnoza autizma može donijeti određenu dozu olakšanja ovim osobama, te im dozvoliti da se upoznaju sa svojim oboljenjem i nauče više o njemu. Takođe im može dozvoliti da se suoče sa činjenicom da imaju odrđene probleme.

Razumijevanje od strane osoba iz vaše okoline

Velik broj ljudi godinama pati od toga da ih okolina ne razumije. Ukoliko ljudi iz vaše okoline shvate da postoji konkretan razlog zbog kojeg ste drugačiji i koji objašnjava vaše poteškoće, veće su šanse da saosjećaju s vama.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton