BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Febrilne konvulzije

Uvod

Uvod

Febrilni napadi se mogu javiti kod djece kada imaju groznicu (temperatura je 38 stepeni Celzijusa ili više) koja se javlja kao rezultat infekcije ili zapaljenja. Obično se javljaju kod djece između šest mjeseci i pet godina starosti, dok se većina slučajeva javlja kod onih između tri mjeseca i tri godine starosti.

Iako nije uobičajeno stanje, febrilni napadi nisu ni naročito rijetki. Procjenjuje se da će 2-5% djece imati najmanje jedan febrilni napad.

Tipovi febrilnog napada

Postoje dva tipa febrilnog napada koji su:

  • Jednostavni febrilni napadi: napad ne traje duže od 15 minuta i ne javlja se ponovo u toku infekcije od koje dijete boluje.
  • Složeni febrilni napadi: grčevi traju više od 15 minuta i/ili dijete prolazi kroz različite faze napada u toku trajanja infekcije.

Jednostavni febrilni napadi su učestaliji i dešavaju se u oko 75% slučajeva.

Šta se dešava u toku febrilnog napada?

Tokom febrilnog napada tijelo djeteta postaje kruto, djeca gube svijest, a ruke i noge im se grče.

Febrilni napad obično neće trajati duže od tri do šest minuta. Jednom kada prestane, dijete može izgledati zbunjeno i omamljeno. Može biti potrebno i sat vremena da se oporavi.

Većina djece će imati samo jedan febrilni napad iako se kod 30%  djece javljaju ponovni napadi tokom kasnijih infekcija.

Febrilni napadi mogu biti veoma zastrašujući za roditelje, ali oni mnogo gore izgledaju nego što to zapravo jesu. Oni ne dovode do ozbiljnih oštećenja kod djeteta, a rizici od dugoročnih komplikacija su izrazito mali.

Ako dijete ima febrilni napad, infekcija koja je dovela do njega treba da se liječi. Snižavanje djetetove temperature dajući mu paracetamol ili skidanje viška odjeće i pokrivača će im mnogo pomoći. Djeci ispod 16 godina ne treba davati aspirin.

 

Simptomi

Simptomi

Simptomi jednostavnih febrilnih napada su slični jednoj vrsti epileptičkog napada poznatog kao toničko-klonički napad.

Međutim, važno je shvatiti da ovo ne znači da dijete ima epilepsiju ili da će je dobiti. Studije su pokazale da ako ne postoje drugi vezani faktori rizika, kao što je porodična istorija epilepsije, 1.5% djece koja dobiju febrilne napade će dobiti epilepsiju.

Simptomi jednostavnih febrilnih napada se često javljaju tokom prvog dana groznice, obično kada je groznica u ranim stadijima. Stoga, napadi se obično mogu desiti prije nego shvatite da je dijete bolesno. Ovo je veoma često tako da ne treba da krivite sebe zato što niste primjetili da dijete hvata groznica.

Tokom jednostavnog febrilnog napada tijelo djeteta postaje kruto, a noge i ruke se grče i trzaju. Izgubiće svijest, a neka djeca će se pomokriti i doći će do pražnjenja crijeva. Može doći do povraćanja ili pojave pjene iz usta. Napad obično traje manje od pet minuta.

Nakon napada dijete može biti pospano jedan sat po završetku.

Složeni febrilni napadi

Ako dijete ima složeni febrilni napad, imaće napade koji traju više od 15 minuta. Mogu imati ponovljene napade u toku trajanja infekcije i groznice ili mogu imati fokalni napad. Fokalni ili parcijalni napad je onaj kada dođe do grčenja samo jedne strane tijela prije nego cijelog tijela.

Uzroci

Uzroci

Čini se da je sklonost febrilnim napadima genetska. Ako ste vi ili vaš partner imali febrilne napade u djetinjstvu, vrlo je vjerovatno da će ih imati i vaše dijete.

Oboljenja praćena febrilnim napadima

Febrilni napadi se obično javljaju kada dijete ima infekciju. Oboljenja praćena febrilnim napadima su:

  • Virusne infekcije, poput varičele ili influence (gripe),
  • Otitis media (infekcija srednjeg uha),
  • Tonzillitis (upala krajnika),
  • Infekcija mokraćnih kanala (infekcija mokraćne bešike, uretre i rjeđe bubrega),
  • Gastroenteritis (infekcija želuca, ili crijeva), i
  • Infekcije donjeg respiratornog sistema, kao što je upala pluća (infekcija pluća).

Febrilni napadi i vakcinacije

Mala je vjerovatnoća da će se febrilni napadi javiti nakon što dijete dobije vakcinu.

Rizici su još manji sa DiTePer Polio vakcinom vakcinom, koja pruža zaštitu od difterije, velikog kašlja, tetanusa, polia i hemofilus influence tip b (Hib) virusa. Na svakih 100,000 djece koja dobiju DiTePer Polio vakcinu, između šestoro do devetoro će dobiti febrilne napade.

Preporučuje se da obavite sve vakcinacije koje dijete treba da dobije čak i ako imaju u svom kartonu zabilježene febrilne napade. Rizici od dobijanja težih bolesti poput ospica ili difterije su daleko veći od onih povezanih sa febrilnim napadima.

Dijagnoza

Dijagnoza

Tokom dijagnostikovanja febrilnih napada vaš ljekar opšte prakse će željeti da utvrdi izvor infekcije. On će takođe željeti da isključi druge, manje česte bolesti poput meningitisa koji može dovesti do sličnih simptoma.

Nalazi urina i krvi

Vaš ljekar opšte prakse može htjeti da uradi niz nalaza, kao što su nalazi urina i krvi da provjeri znake infekcije. Zbog potencijalnih poteškoća uzimanja uzorka urina, može biti neophodno da se test urina uradi u bolnici.

Dalje pretrage

Ako su simptomi kod djeteta neuobičajeni – na primjer, ne postoje znakovi groznice ili napadi nemaju standardan oblik – dalje pretrage će se raditi u bolnici. Dalje pretrage i posmatranje u bolnici se takođe obično preporučuju ako dijete ima složene febrilne napade.

Dalje pretrage mogu uključivati elektroencefalogram (EEG) koji ponekada može odrediti da li dijete ima epilepsiju.

Lumbalna punkcija takođe može biti urađena. Tokom lumbalne punkcije se uzima mali uzorak tečnosti kičmene moždine za analizu. Procedura se izvodi u lokalnoj anesteziji tako da dijete ne osjeća nikakvu bol. Lumbalnom punkcijom se takođe mogu otkriti neurološka oboljenja poput meningitisa.

Tretman

Tretman

Tokom febrilnog napada smjestite dijete u koma položaj. Polegnite ga na bok na meku površinu licem okrenutim u stranu. Ovo će spriječiti da progutaju povraćeni sadržaj, održaće disajne puteve otvorene i pomoće da se spriječi povreda.

Ako dijete ima napad, ostanite uz njega i pratite koliko dugo napad traje. Ako napad traje manje od pet minuta, treba da nazovete vašeg ljekara

Ako napad traje duže od pet minuta, nazovite  124 i tražite kola hitne pomoći da odvedu dijete do najbliže bolnice. Iako se vjerovatno ništa ozbiljno ne dešava sa vašim djetetom, najbolje je biti siguran.

Treba da izbjegavate da stavljate djetetu išta u usta dok ima napad. Iako postoji šansa da se ugrizu za jezik, bilo kakvo nastalo oštećenje obično nije ozbiljno i zarašće za nekoliko dana. Pokušaj sprečavanja nekoga da se ugrize za jezik stavljanjem ruke ili nekog predmeta u usta može biti opasno i za vas i za tu osobu.

Liječenje simptoma groznice

Paracetamol ili ibuprofen su se pokazali efikasni u smanjivanju simptoma groznice. Međutim, ne smijete davati aspirin djeci mlađoj od 16 godina. Takođe, da bi pomogli da se smanji djetetova temperatura treba da sklonite nepotrebnu odjeću i pokrivače.

Upotreba hladnih obloga i ventilatora se ne preporučuje jer ne postoji dovoljno dokaza da su efikasni a mogu činiti da se dijete neprijatno osjeća.

Ponovljeni febrilni napadi

Oko 30% djece će ponovo doživjeti febrilni napad tokom naredne infekcije. Ovo se često dešava u roku od jedne godine od prve epizode.

Ponovno javljanje napada je vjerovatnije ako:

  • se prvi febrilni napad desio kad je dijete bilo mlađe od 18 mjeseci,
  • je njegov prvi napad bio složeni febrilni napad,
  • postoji porodična istorija napada ili epilepsije, i
  • ako dijete ide u vrtić (pošto je rizik od dobijanja uobičajene infekcije karakteristične za djecu veći).

Upotreba lijekova da se spriječe naredni febrilni napadi se obično ne preporučuje. Ovo je zato što negativne nus pojave vezane za njih prevazilaze sve rizike vezane za sam napad.

Međutim, mogu postojati izuzetne okolnosti –  na primjer, djeci koja imaju nizak prag tolerancije na febrilne napade u toku febrilnih bolesti (naročito ako su napadi produženi) mogu biti potrebni lijekovi.

U ovom slučaju, može se dati lijek diazepam koji se može dati djetetu na početku groznice da bi se spriječio napad. Ne postoje dokazi da vakcinacija povećava šanse za ponavljanje febrilnih napada.

Komplikacije

Komplikacije

Ne postoje dokazi koji ukazuju na to da febrilni napadi dovode do trajnog oštećenja, poput oštećenja mozga ili poteškoća u učenju. Međutim, veoma mali broj djece koja imaju febrilne napade dobiju epilepsiju.

Epilepsija

Rizik da dijete dobije epilepsiju nakon jednostavnog febrilnog napada je 1.5%. Međutim, rizik raste na 2.5% ako je dijete bilo mlađe od 12 mjeseci kada je imalo prvi napad (kod onih koji dožive višestruke jednostavne napade).

Rizik od dobijanja epilepsije se povećava sa svakim od sljedećih faktora:

  • neurološke nenormalnosti ili zaostalost u razvoju prije početka febrilnih napada,
  • porodična istorija epilepsije,
  • kratko trajanje groznice (manje od jednog sata) prije napada, i
  • složeni napadi.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton