BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Infekcija bubrega

Uvod

Uvod

Infekcija bubrega obično nastaje kada se bakterijska infekcija (obično bakterija e-coli) proširi iz mjehura ili uretre u jedan od bubrega.

Uretra je cjevčica koja ide iz mjehura kroz penis ili vulvu. Mokraća se izbacuje kroz uretru.

Medicinski termin za infekciju bubrega je pielonefritis.

Tipični simptomi infekcije bubrega mogu biti:

  • visoka temperatura (groznica) od 38 stepeni Celzijusa ili više,
  • bolovi u trbuhu sa strane,
  • povraćanje, i
  • dijareja.

Bubrezi

Bubrezi su dva organa u obliku pasulja koja su locirani sa obje strane tijela, odmah ispod rebara. Glavna uloga bubrega je da filtriraju otpadne proizvode iz krvi da bi ih zatim pretvorili u mokraću.

Obično je samo jedan bubreg zahvaćen infekcijom.

Koliko su česte infekcije bubrega?

Infekcije bubrega su rijetka vrsta infekcije. Češće su kod:

  • žena nego kod muškaraca,
  • trudnica,
  • djece mlađe od dvije godine,
  • ljudi starijih od 60 godina.

Vrste bubrežne infekcije

Postoje dvije osnovne vrste bubrežne infekcije:

  • Nekomplikovana bubrežna infekcija: osoba je dobrog zdravlja a šanse da će infekcija izazvati teške komlikacije su male.
  • Komplikovana bubrežna infekcija: posljedice infekcije su opasnije po osobu. To može biti zbog već postojećeg zdravstvenog problema.

Prognoza

U slučaju nekomplikovane infekcije bubrega, liječenje antibioticima brzo ublažava simptome, i većina ljud se potpuno oporavi u roku od dvije sedmice.

U slučaju komplikovane infekcije bubrega, obično je potrebna terapija injekcijama antibiotika (intravenozni antibiotici), a osoba može biti primljena u bolnicu iz predostrožnosti.

Postoji mali rizik od teških komlikacija uzrokovanih komplikovanom infekcijom bubrega, kao što je trovanje krvi (sepsa) ili apsces bubrega, što povremeno može biti opasno po život.

Takođe postoji rizik da dođe do oštećenja bubrega kao posljedica infekcije i, u najtežim slučajevima, oštećenje može dovesti do potpunog prestanka rada bubrega (zatajenje bubrega).

Uprkos riziku od komplikacija, broj smrtnih slučajeva zbog infekcije bubrega je sada veoma mali. To je uglavnom zbog otkrića antibiotika 1940-ih godina.

Simptomi

Simptomi

Simptomi infekcije bubrega obično brzo napreduju u roku od nekoliko sati ili jednog dana. Simptomi uključuju:

  • visoku temperaturu (groznicu) od 38 stepeni Celzijusa ili više,
  • nekontrolisanu drhtavicu,
  • mučninu,
  • povraćanje, i
  • dijareju.

Takođe možete iskusiti bolove u bokovima, u leđima ili preponama. Bolovi mogu varirati od umjerenih do jakih, i često se pogoršaju kada mokrite.

Dodatni simptomi takođe mogu biti izazvani infekcijom mjehura (cistitis) i/ili uretre (uretritis). Ovi simptomi uključuju:

  • bolove, ili peckanje pri mokrenju (dizurija),
  • česta i hitna potreba za mokrenjem,
  • osjećaj da ne možete potpuno isprazniti mjehur,
  • mutna, krvava mokraća ili neugodnog mirisa, i
  • bolovi u donjem dijelu trbuha.

 

Uzroci

Uzroci

 

Svaka infekcija koja se javlja u urninarnom sistemu, na primjer u bubrezima, se naziva infekcija urinarnog trakta (UTI).

Šta je urinarni trakt?

Urinarni trakt se sastoji od:

  • bubrega,
  • mjehura,
  • uretera (cjevčica koje pronose urin iz bubrega do mjehura),i
  • uretre (cjevčica koja ide iz mjehura do penisa ili vulve, kroz koju mokrite).

Kada se hrana probavi, otpadne tvari ostaju u krvi. One se odstranjuju preko bubrega ili jetre.

Najvažniji dio otpadnih proizvoda koji se odstranjuje preko bubrega je poznat kao urea. Urea se miješa sa vodom da bi se proizveo urin. Urin se izbacuje iz bubrega kroz uretere i u mjehur. Kada je mjehur pun mokraće, ona se izbacuje iz tijela kroz uretru kada mokrimo.

Kako dolazi do infekcije bubrega?

Infekcija bubrega se javlja kada bakterija uđe i zarazi jedan ili oba bubrega. Bakterija, obično E.coli koja živi u debelom crijevu, je često uzrok infekcije bubrega.

Bakterije uđu kroz otvor uretre i umnože se u mjehuru. Bakterije se zatim kreću nagore kroz urinarni trakt, inficirajući mjehur i, na kraju, bubrege.

Smatra se da se bakterija može slučajno raširiti iz anusa do uretre. To se može desiti kada brišete stražnjicu nakon obavljanja nužde pa toalet papir dođe u dodir sa genitalijama.

U rijetkim slučajevima, infekcija bubrega se takođe može pojaviti ako bakterije ili gljivice inficiraju kožu, a infekcija se raširi kroz krvotok u bubrege. Ova vrsta infekcije se obično javlja kod ljudi kojima je oslabljen imunitet.

Faktori rizika

Infekcija bubrega se češće javlja kod žena, kao i druge infekcije urinarnog trakta (UTI), kao što je infekcija mjehura (cistitis).  To je zato što je kod žena uretra smještena bliže anusu nego kod muškaraca, zbog čega bakterije lakše dospijevaju iz anusa u uretru.

Kod žena je uretra takođe mnogo kraća nego kod muškaraca (gdje prolazi kroz penis), zbog čega je bakterijama lakše da dospiju u mjehur, a zatim u bubrege.

Drugi faktori rizika za infekcije bubrega su:

  • Oboljenje koje opstruiše ili blokira urinarni trakt, kao što je kamenje u bubregu.
  • Oboljenje koje vas sprečava da u potpunosti ispraznite mjehur.
  • Oslabljen imunitet zbog dijabetisa, ili na primer hemoterapije.
  • Ako ste žena i seksualno ste aktivni. To je zbog toga što seksualni odnos može iritirati uretru, omogućavajući bakterijama da lakše putuju kroz nju do mjehura.
  • Ako ste muškarac i imate uvećanu prostatu.
  • Ako imate urinarni kateter (cjevčica koja se umetne u mjehur kako bi se izbacio urin).

Dijagnoza

Dijagnoza

 

Prije uspostavljanja dijagnoze infekcije bubrega, vaš porodični ljekar će vas pitati za simptome i za skoriju zdravstvenu istoriju. Takođe će vam izmjeriti temperaturu i krvni pritisak kako bi ispitali vaše opšte zdravstveno stanje.

Nalaz mokraće

Nalazom mokraće se obično može utvrditi da li imate infekciju urinarnog trakta (UTI). Nalaz mokraće se radi tako što se uzme mali uzorak mokraće i pregleda radi prisustva bakterija.

Međutim, ne postoji test kojim se može utvrditi da li se infekcija nalazi u bubrezima ili u nekom drugom dijelu urinarnog sistema, kao što je mjehur.

Uprkos tome, postoje određeni prepoznatljivi simptomi, kao što je visoka temperatura ili bolovi sa strane, koji bi trebalo da omoguće da se uspostavi pouzdana dijagnoza infekcije bubrega.

Tretman

Tretman

Kada se uspostavi dijagnoza infekcije bubrega, vaš porodični ljekar će ocijeniti da li se možete liječiti kod kuće ili vas treba smjestiti u bolnicu iz predostrožnosti.

Mogu vas primiti u bolnicu ako:

  • ste trudni,
  • imate preko 60 godina,
  • imate simptome teškog povraćanja,
  • imate simptome jakih bolova,
  • dehidrirali ste,
  • ne možete mokriti, ili je količina mokraće koju izbacujete ozbiljno smanjena,
  • imate blokadu u bubrezima, kao što je kamen u bubrezima,
  • imate dijabetis,
  • primali ste hemoterapiju i/ili radioterapiju,
  • imate prethodnu istoriju bolesti bubrega,
  • imate prethodnu istoriju povratne infekcije bubrega,
  • imate HIV,
  • imate anemiju srpastih ćelija, ili
  • imate karcinom.

Liječenje kod kuće

Ako se možete liječiti od infekcije bubrega kod kuće, dobićete dozu antibiotika u tabletama (oralni antibiotici).

Nakon uzimanja antibiotika par dana, trebalo bi da primijetite značajno olakšanje simptoma. Međutim, važno je da popijete cijelu dozu da bi bili sigurni da je infekcija u potpunosti izliječena.

Obratite se svom porodičnom ljekaru ako ne primijetite olakšanje simptoma nakon što ste pili antibiotike 48 sati.

Antibiotici koji se koriste za liječenje infekcije bubrega mogu izazvati pospanost, tako da dok ih uzimate trebate izbjegavati vožnju i upravljanje komplikovanim i teškim mašinama.

Pobrinite se da pijete dosta tečnosti jer će to pomoći da se ublaže simptomi groznice, i spriječiće dehidraciju.

Međutim, postoji niz zdravstvenih problema, kao što je oboljenje bubrega, zbog kojih morate ugraničiti unos tečnosti. Vaš porodični ljekar vas može posavjetovati o dnevnom unosu tečnosti.

Paracetamol se može upotrijebiti za ublažavanje bolova.

Liječenje u bolnici

Ako vas prime u bolnicu radi infekcije bubrega, vjerovatno će vam priključiti drip tako da vam mogu davati tečnosti da biste bili hidrirani. Antibiotici se takođe mogu davati putem dripa.

Redovno ćete raditi nalaze krvi i mokraće kojima se pažljivo prati vaše zdravlje i mjeri djelotvornost antibiotika u borbi protiv infekcije.

Većina ljudi dobro reaguje na terapiju i izlaze iz bolnice u roku od tri do sedam dana.

Komplikacije

Komplikacije

 

Apsces bubrega

U naročito teškim slučajevi bubrežnih infekcija, mogu se stvoriti nakupine gnoja u tkivu bubrega. Ove nakupine se nazivaju apscesi.

Simptomi apscesa u bubrezima su:

  • gubitak težine,
  • krv u mokraći, i
  • bolovi u trbuhu.

Može biti potrebna operacija da bi se gnoj izbacio iz bubrega.

Sepsa

Sepsa je medicinski termin za trovanje krvi. To je rijetka ali potencijalno fatalna komplikacija bubrežnih infekcija. Sepsa nastaje kada se bakterije prošire iz bubrega u krvotok. Kada su bakterije prisutne u krvi, infekcija se zatim može proširiti na druge dijelove tijela, uključujući glavne organe.

Simptomi sepse su:

  • nizak krvni pritisak, što izaziva vrtoglavicu kada ustanete,
  • promjene u mentalnom ponašanju, kao što je konfuzija i dezorijentisanost,
  • dijareja,
  • smanjen protok urina,
  • hladna i vlažna koža,
  • blijeda koža, i
  • gubitak svijesti.

Sepsa je urgentno stanje i obično je potreban prijem u odjel za intenzivnu njegu (ICU) tako da se mogu održavati funkcije organizma dok se koriste antibiotici za borbu protiv infekcije.

Emfizematozni pijelonefritis (EPN)

Emfizematozni pielonefritis (EPN) je druga rijetka ali potencijalno fatalna komplikacija bubrežne infekcije.

EPN je teški oblik infekcije, kada tkivo bubrega biva brzo oštećeno, a bakterije koje su odgovorne za infekciju počinju da ispuštaju toksične gasove koji se nakupljaju u bubrezima.

Simptomi EPN su:

  • visoka temperatura (groznica) od 38ºC (100.4ºF) ili više,
  • bolovi u trbuhu,
  • mučnina,
  • povraćanje, i
  • mentalna zbunjenost.

Tačan uzrok EPN nije poznat, ali čini se da je loše kontrolisan dijabetis glavni faktor rizika za razvoj bolesti.

Ukoliko se ne liječi, EPN je fatalan jer bakterije i toksični gasovi izazivaju višestruko slabljenje rada organa. EPN zahtijeva hitnu operaciju, i obično je neophodno odstraniti dio ili cijeli bolesni bubreg.

Prevencija

Prevencija

 

U većina slučajeva, bubrežne infekcije nastaju zbog već postojeće infekcije urinarnog trakta. Zbog toga je najbolji način da spriječite infekciju bubrega da u mjehuru i uretri nema bakterija. U dolje navedenom savjetu je objašnjeno kako se to može postići.

Pijte dosta tečnosti

Kada pijete dosta tečnosti, naročito vode, to pomaže da se bakterije speru iz mjehura i urinarnog trakta. Kada pijete sok od brusnice ili uzimate ekstrakte brusnice, to može pomoći u prevenciji infekcija urinarnog trakta. Međutim, ne biste smjeli konzumirati sok od brusnice ili ekstrakte ako uzimate varfarin (lijek koji se koristi za sprečavanje grušanja krvi).

Hitno liječite konstipaciju

Konstipacija može povećati šanse da dobijete infekciju urinarnog trakta (UTI). Preporučene terapije uključuju povećanje količine vlakana u ishrani (20-30g vlakana dnevno), upotrebu blagih laksativa kraće vrijeme, i unos dosta tečnosti.

Treba da se obratite svom porodičnom ljekaru ako vam se simptomi ne ublaže nakon 14 dana. Djeca bi trebalo da se obrate porodičnom ljekaru ako im se simtomi ne ublaže nakon sedam dana.

Ostali korisni savjeti

Da ne biste imali bakterije u mjehuru i uretri:

  • Idite u toalet čim osjetite potrebu da mokrite, ne zadržavajte mokraću.
  • Brišite se od naprijed prema nazad nakon obavljanja nužde.
  • Održavajte higijenu pranjem genitalija svaki dan i prije seksa.
  • Ispraznite mjehur nakon seksa.

Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton