BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Ishrana nije samo pun želudac

 

Nedavno istraživanje Instituta za zaštitu zdravlja RS nad 1.800 domaćinstava pokazalo je da se gotovo 71 odsto odraslih kod nas ne bavi nikakvim fizičkim aktivnostima. Među omiljenim namirnicama su hljeb, meso pripremljeno na sve nedozvoljene načine, a jede se malo voća i povrća.

Istraživanje kaže da polovina ne jede povrće  svaki dan. A preskaču se obroci i to najviše rade žene koje smatraju da će tako da oslabe. Mr. sci dr Vesna Rudić Grujić iz Instituta za javno zdravstvo RS kaže da su prehrambene navike stanovištva ipak malo poboljšane u odnosu na prethodno istraživanje  2002. godine, ali da još uvijek ima mnogo posla na promociji zdravih stilova života uključujući između ostalog i način ishrane i fizičku aktivnost.

Navike u ishrani još uvijek nisu zadovoljavajuće a o bavljenju sportom se jedva može govoriti. Bolesti koje vrebaju zbog svega ovoga teško je nabrojati i jednostavno je lakše reći da su gotovo sve posljedica nezdravog načina života.

Šta najviše jedemo?

Mr. sci dr Rudić: Polovina stanovništva redovno jede voće, a 61 odsto jede povrće bar jednom dnevno. To nije dovoljno, jer su preporuke da se svakodnevno jede bar dvije porcije voća i najmanje tri porcije povrća.

Veliki procenat stanovništva konzumira svaki dan krompir, no međutim, ova namirnica se po svom sastavu svrstava u grupu žitarica.

Čest slučaj je i da se u ruralnim područjima, gdje stanovništvo više proizvodi hranu nego što je kupuje, konzumiraju sezonske namirnice, pa se način ishrane i njihov izbor značajno razlikuju po godišnjim dobima.

Jako je zanimljivo da svaki peti stanovnik kod nas ne misli da li izbor hrane koju jede uopšte utiče na njegovo zdravlje. Žene više misle o hrani i zdravlju nego muškarci, što je i za očekivati jer više razmišljaju o tjelesnoj masi.

Spadamo u gojaznu naciju. Šta je kod nas najčešći uzrok prekomjerne težine?

Mr. sci dr Vesna Rudić: To su takozvane prazne kalorije. Mora se znati da slatkiši, grickalice i brza hrana nisu u preporukama za pravilnu ishranu. U njoj su koncentrovani ugljeni hidrati i soli. U ovim namirnicama nalaze se prosti ugljeni hidrati ili velika količina soli, a nama u organizmu trebaju te materije ali iz povrća, voća i intergralnih žitarica. Gojaznost, naročito kod mlađe populacije, često je uzrokovana zbog unošenja velike količine šećera i drugih nezdravih sastojaka u bezalkoholnim pićima. Velika zabluda je da su samo gazirana pića štetna. Gazirana je i kisela voda a ne smatramo je štetnim napitkom. Kod osvježavajućih bezalkoholnih pića problem je i u u bojama i aditivima, a jednako goje negazirani kao i gazirani sokovi. Njih pije redovno petina stanovništva. Isto je i sa praškastim pićima koja slove za zdrava.

Gdje najviše griješimo u ishrani?

Mr. sci dr Vesna Rudić: Za ilustraciju može poslužiti ona pošalica kako našeg čovjeka propoznate u restoranu? Soli supu prije nego što je proba. Ova pošalica bila bi smiješna da to nije živa istina. Definitivno jedemo previše slanu i začinjenu hranu, a čak desetina radi upravo to iz vica.

Soli hranu prije nego što proba a sa tim u vezi treba da se zna da je dokazana povezanost između povišenog krvnog pritiska i unosa soli. Kod više od polovine stanovništva, odnosno kod čak 52 odsto u našem istraživanju izmjeren je povišen prtisak.

Koliko jedemo ribe?

Mr. sci dr Vesna Rudić: Svaki drugi stanovnik nije konzumirao ribu ni jednom u toku nedjelje koja je prethodila istraživanju. Naše stanovništvo nema izgrađenu naviku da češće konzumira ribu. Bilo bi dobro da se barem jednom sedmično ova namirnica nađe na našoj trpezi.

Šta je presudno po pitanju gojenja?

Mr. sci dr Vesna Rudić: Kod starijih i kod muškaraca uglavnom su to pitanja količine, kao i masna hrana. Kod žena je to češće preskakanje obroka. Krompir i hljeb nema potrebe jesti u istom obroku, ili bar smanjiti značajno količinu. U našoj kuhinji je mnogo zastupljeno meso i tradicionalan obrok je nezamisliv bez mesa. Prosječan broj pojedenih kriški hljeba kod nas je oko pet dnevno.

Kako izgleda savršen obrok?

Mr. sci dr Vesna Rudić: Krenimo od doručka. Preporučuje se mliječni proizvod i pecivo od cjelovitog zrna. Uz to bi trebalo voće ili neko povrće. U obzir dolaze i žitarice sa mlijekom i u kombinaciji sa svježim voćem. Nekada su naše bake kuvale i večeru, a danas to nije slučaj.

Treba izbjegavati  da se jede najmanje dva do tri sata prije spavanja i da se uzme lakši obrok. Naravno da ne može jednako večerati neko ko sjedi kod kuće i gleda televiziju i neko ko radi treću smjenu. Sve zavisi od toga koliko je ko aktivan. Preporuke su uvijek indidividualne.

Šta je sa sušenim voćem?

Mr. sci dr Vesna Rudić: Ono ima visoku energetsku vrijednost i treba paziti na količinu, pogotovo osobe koje su manje fizički aktivne. Ovakvo voće pogoduje sportistima, ali i onima koji trebaju energije. Ipak, uvijek je bolje pojesti sušeno voće nego neki kolač ili čokoladu.

Kuvano, dinstano, prženo, roštilj ili pečeno?

Mr. sci dr Vesna Rudić: Prženo nikako, a pogotovo ne pohovano i prženo u dubokom ulju. Smatram da se u našoj kuhinji jede previše pohovana hrana, a još veće iznenađenje kada se povrće tako priprema. Roštilj je dobar i u redu ga je jesti s vremena na vrijeme, jer se ne koriste masnoće.

Dobre su i plastične kese za pečenje, ali ne sa začinima jer u njima ima mnogo soli. Bolje da sami začinite hranu. Kuvano i dinstano su u redu. Ishrana nije samo napuniti želudac, tu ulogu igra i socijalni faktor, ali i sukob generacija.

Dok su mlađe generacije sve više posvećene zdravijem načinu života i pokušavaju se pravilno hraniti, naši stari ručak vide sa mnogo mesa (obično pohovanog). Kod ulja i masnoća je u stvari problem to što se termičkom obradom stvaraju trans masne kiseline koje su štetne. Hranu, da bi bila zdrava, bi trebalo izdinstati uz dodavanje vode ili skuvati da zatim dodati preko malo ulja. To je preporučen način upotrebe masnoće.

Koliko se treba kuvati hrana?

Mr. sci dr Vesna Rudić: Povrće se treba što kraće termički obrađivati. Najbolje bi bilo da se jede prijesno, dakle svježe ono što može. Ono što mora da se kuva, prokuvati kratko.

Slušaju li savjete oni koji vam se obrate za pomoć?

Mr. sci dr Vesna Rudić: Svi koji dođu na savjetovanje već su u sebi odlučili da nešto žele da promijene. Međutim, veoma je rijetko da se neko obraća ljekaru kada želi da prestane da puši, iako bi tu najviše trebalo da se uključe profesionalci. Kad je ishrana u pitanju, pacijenti često vrlo strogo slijede uputstva, ali se dešava da cijela terapija prođe sa poteškoćama. Teško se mijenja način života.

Problem su oni koji ne brinu i ne pokušavaju ništa da promijene. Mnogi pacijenti koji počnu da se hrane po preporuci ljekara, obično kažu da nikada nisu jeli više i osjećali se bolje, a da i pored toga gube na težini.

 

Izvor: Zdravo živo


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton