BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Kome se obratiti i kako živjeti s HIV-om u BiH

 

U Bosni i Hercegovini postoje udruženja koja tretiraju problematiku HIV/AIDS. Ova udruženja su dosta doprinijela širenju informacija o HIV infekciji kao i pružanju stručne i savjetodavne pomoći.

Od 2005. godine u Bosni i Hercegovini, postoje i centri za dobrovoljno, anonimno i besplatno testiranje na HIV. Na području Federacije nalazi se 11 centara, a na području Republike Srpske  1 centar.

Testiranje u ovim centrima se sastoji od tri koraka:

1. Savjetovanje prije testiranja

Savjetovanje prije testiranja je prvi kontakt sa doktorom/icom u savjetovalištu (doktori/ce su prošli/e trening o metodama rada u VCCT-u) te podrazumijeva, između ostalog, dobivanje saglasnosti za testiranje, procjenu se rizika, osnovne informacije o testiranju i HIV infekciji. Svi podaci su povjerljivi. U sklopu ove faze razgovara se i o samom načinu rada VCCT centara.

2. Testiranje

Testiranje se, naravno, provodi putem krvi. Test u suštini predstavlja test na prisustvo antitijela virusa HIV-a. Krv koja ide u laboratorij je pod šifrom.

3. Savjetovanje poslije testiranja

Saopštavaju se rezultati testa i ovisno od rezultata pruža adekvatna psihosocijalna pomoć ili podrška, te uradi kratka edukacija vezana za eventualnu promjenu navika. Ova savjetovališta su osnovana sa ciljem preveniranja HIV infekcije i educiranja javnosti o AIDS-u.

LJudi dobrovoljno dolaze na testiranje. Savjetovanje poslije testiranja je vrlo važan segment pomoći koju ova savjetovališta nude. Naime, osoba koja je HIV pozitivna  će dobiti podršku stručnih lica koje će joj pomoći kako da se nosi sa teškoćama koje ova bolest sa sobom nosi. S druge strane, osobama koje su HIV negativne savjetuje se promjena ponašanja, u cilju izbjegavanja daljeg izlaganja riziku od infekcije.

Što je najvažnje osobama sa  HIV-om u BiH je omogućena terapija, a većina lijekova se nalazi na esencijalnoj listi. Vrlo je važno doći na vrijeme, kako bi se mogla pružiti adekvatna pomoć.

Infektolog dr Zlatko Čardaklija navodi kako je terapija toliko napredovala da danas ljudi, ako se na vrijeme otkrije HIV, te na vrijeme započne i liječenje, mogu doživjeti duboku starost. Stoga danas  govorimo o HIV-u kao o hroničnom zaraznom oboljenju, nikako više o smrtonosnom oboljenju.

Iako u Bosni i Hercegovini nije prijavljen niti jedan takav slučaj, postoje i situacije u kojima oboljeli namjerno prenosi bolest.

Kako navode mediji, takav slučaj je zabilježen u susjednoj R Hrvatskoj. U ovakvim slučajevima pred ljekara se postavlja etička dilema, da li smije prijaviti ovakvog pacijenta.

Nakon saznanja o zaraženosti HIV-om svaki pojedinac bi se trebao ponašati u skladu sa preporukama ljekara, ali ipak je na njegovoj savjesti hoće li se toga pridržavati. Ono što je važno, jeste činjenica da treba izbjegavati rizična ponašanja i prihvatiti ovu bolest kao nešto što se svjesno može izbjeći.

Informisanje i edukacija o HIV/AIDS-u

Zdravstvene ustanove su u saradnji sa nevladinim organizacijama organizovale niz edukativnih seminara i kampanja usmjerenih na širenje svijesti o HIV infekciji. Međutim, te informacije nisu dostupne velikom broju populacije, naročito onoj u ruralnim sredinama. Mediji još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u ovaj proces, pa vrlo često ovoj temi pristupaju na senzacionalistički način.

Članci u pojedinim medijima, a posebno onim štampanim su u izvjesnoj mjeri i doprinijeli stigmatizaciji oboljelih od AIDS-a. S obzirom na njihovu veliku ulogu u kreiranju javnog mnijenja, oni bi trebali mnogo više informirati javnost o programima koji se realiziraju sa ciljem prevencije i načina širenja HIV infekcije.

Autor: Aida Spahić Zekić

BHzdravlje.ba


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton