BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Krvni pritisak (nizak)

Uvod

Nizak krvni pritisak –poznat i kao hipotenzija – je zdravstveno stanje gdje je arterijski krvni pritisak abnormalno nizak. Krvni pritisak je snaga koju vaše srce koristi da pumpa krv kroz tijelo. Obično, što vam je niži krvni pritisak, to ste zdraviji.

srce je mišić dizajniran da pumpa krv, stalno snabdijevajući tijelo krvlju. Kada vam srce kuca, ono tjera krv kroz tijelo kroz cijevi koje se zovu arterije i kapilari. Kada srce miruje između otkucaja, krv se vraća u srce kroz mrežu vena.

Krvni pritisak

Krvni pritisak je pritisak koji krv vrši na zidove arterija kad protiče kroz njih. Mjeri se u milimetrima žive ( mmHg).

Kada mjerite krvni pritisak, mjere se dva pritiska tokom jednog otkucaja srca. Te dvije vrijednosti su poznate kao sistolni pritisak i dijastolni pritisak.

  • Sistolni pritisak – je pritisak kada srce kuca i istišće krv u arterije. U ovoj fazi, pritisak u arterijama je najveći.
  • Dijastolni pritisak – je pritisak kada se srce odmara između otkucaja i kada krv teče nazad u srce kroz vene. U ovoj fazi, pritisak u arterijama je najniži.

Krvni pritisak se prikazuje kao dva broja, prvo se očita sistolni, a zatim dijastolni pritisak. Ako vam je sistolni pritisak 120  mmHg, a dijastolni 80  mmHg, vaš krvni pritisak je 120 sa 80, što se obično piše 120/80.

Gornja i donja granica
Kao opšta smjernica, idealni krvni pritisak za mlađu, zdravu odraslu osobu je 120/80 ili niže. Ako imate 140/90, ili više, imate povišen krvni pritisak (hipertenziju). To vas izlaže većem riziku od ozbiljnog zdravstvenog problema, kao što je moždani udar ili infarkt.

Nizak krvni pritisak je takođe poznat kao hipotenzija. Pritisak oko 90/60 ili niže se smatra niskim krvnim pritiskom. Ukoliko imate nizak krvni pritisak, imate neku vrstu zaštite od faktora koji dižu krvni pritisak, kao što je unos prevelike količine soli ili nedovoljan unos voća i povrća ili višak kilograma. Takođe imate zaštitu od oboljenja izazvanih povišenim krvnim pritiskom.

Neki ljudi koji imaju nizak pritisak osjećaju simptome koji su rezultat toga. Može postojati dublji uzrok koji treba liječiti.

Simptomi

Sam po sebi, nizak krvni pritisak (hipotenzija) ne izaziva uvijek simptome. Ako imate nizak krvni pritisak, a nemate nikakvih simptoma, nije vam potrebna terapija.

Međutim, nizak krvni pritisak nekad može značiti da ne dotiče dovoljno krvi u mozak i druge vitalne organe. Kao posljedicu toga, možete iskusiti neke od sljedećih simptoma:

  • vrtoglavica,
  • nesvjestica (iznenadan, privremen gubitak svijesti),
  • ošamućenost,
  • zamagljen vid,
  • lupanje srca (brzi, neujednačeni otkucaji srca),
  • zbunjenost,
  • mučnina (osjećaj da ćete povratiti), i
  • opšta slabost.

Ako osjetite simptome hipotenzije nakon promjene položaja – na primjer, prilikom ustajanja – to se zove posturalna ili ortostatička hipotenzija. Ako osjetite ove simptome nakon jela, to se zove postprandijalna hipotenzija.

Posturalna ili ortostatička hipotenzija

Posturalna ili ortostatička hipotenzija se javlja kada vam krvni pritisak padne nakon naglog pokreta.

Na primjer, možete osjetiti vrtoglavicu ili se onesvijestiti nakon promjene položaja, iz ležećeg u sjedeći položaj ili iz sjedećeg u stojeći položaj. To može dovesti do gubitka ravnoteže i pada. Takođe možete osjetiti ošamućenost, zamagljen vid ili izgubiti svijest.

Simptomi posturalne ili ortostatičke hipotenzije bi trebalo da traju svega nekoliko minuta dok se krvni pritisak ne prilagodi novom položaju. Ova vrsta niskog krvnog pritiska je češća kod starijih ljudi kada može uzrokovati učestalije padove. Slični simptomi se takođe mogu pojaviti nakon vježbanja.

Postprandijalna hipotenzija

Vaš krvni pritisak može ponekad pasti nakon jela, izazivajući vrtoglavicu, ošamućenost, nesvjesticu i padove. Ovo stanje, poznato kao postprandijalna hipotenzija, češće se javlja kod starijih ljudi, posebno onih sa povišenim krvnim pritiskom ili oboljenjem kao što je Parkinsonova bolest ili dijabetis.

Nakon jela, vašim organima za varenje treba velika količna krvi za probavu. Otkucaji srca se ubrzavaju i krvni sudovi u drugim dijelovima tijela se skupljaju (sužavaju) kako bi pomogli da se održi krvni pritisak. Ako vam se otkucaji srca ne ubrzaju dovoljno, ili ako vam se krvni sudovi ne skupe dovoljno da bi održali krvni pritisak, vaš krvni pritisak će pasti. To može izazvati simptome.

Uzroci

Tokom dana, vaš krvni pritisak može varirati za 30-40  mmHg (i sistolni i dijastolni) u zavisnosti od toga šta radite. Ako ste imali stresnu sedmicu na poslu, vanjska temperatura, čak i to šta ste ručali može uticati na vaš krvni pritisak.

Svaki put kada vam se mjeri pritisak, važno je da se mjerenje vrši u sličnim uslovima kako bi osigurali da rezultati budu dosljedni. Ako vam je izmjeren nizak krvni pritisak, vaš porodični ljekar će prvo uzeti u obzir svakodneve uzroke koji su mogli tome doprinijeti, prije nego što razmotri moguće dublje uzroke.

Svakodnevni uzroci

Mnogi faktori na dnevnoj bazi, ponekad iz sata u sat, utiču na vaše srce i cirkulaciju. Dolje su navedene stvari koje mogu uticati na vaš krvni pritisak i, u nekim slučajevima, mogu uzrokovati nizak krvni pritisak.

  • Doba dana – vaš krvni pritisak opada noću, pa će ujutru biti nizak.
  • Starosna dob – obično krvni pritisak raste s godinama, mada su posturalna, ortostatička i postprandijalna hipotenzija učestalije kod starijih osoba.
  • Da li ste pod stresom ili ste opušteni – ako ste pod stresom, vaše srce će brže kucati, pa će vaš krvni pritisak porasti, a biće suprotno ako ste opušteni.
  • Koliko vježbate – u početku, vježba će podići vaš krvni pritisak, ali ako ste zdravi i redovno vježbate, vaš krvni pritisak će biti nizak kada se odmarate.
  • Vaša temperatura – ako vam je hladno, vaši otkucaji srca će usporiti i vaš krvni pritisak će se sniziti.
  • Ako ste skoro jeli – krv će se koristiti za varenje hrane u stomaku, tako da će u drugim dijelovima tijela pritisak pasti.

Dublji uzroci

Ako se vaš krvni pritisak još smatra niskim nakon što su uzeti u obzir svakodnevni faktori, gore navedeni, možda postoji drugi uzrok. Dolje su navedeni neki od mogućih uzroka.

Lijekovi

Neki lijekovi mogu izazvati hipotenziju kao neželjeni efekat. To je najčešće ortostatička ili posturalna hipotenzija (nizak krvni pritisak kada ustanete ili promijenite položaj). Primjeri lijekova koji mogu izazvati hipotenziju su:

  • Beta-blokeri – koji se mogu prepisati radi srčanih tegoba,
  • Alfa-blokeri – lijek koji se prepisuje za snižavanje krvnog pritiska kod ljudi sa hipertenzijom (povišenim krvnim pritiskom), i
  • neki antidepresivi.

Vaš porodični ljekar će zajedno sa vama razmotriti sve moguće neželjene efekte kada vam propisuje lijek. Dok traje terapija vaš krvni pritisak će se pažljivo kontrolisati ako spadate u rizičnu grupu za hipotenziju.

Ozbiljna oboljenja ili poremećaji

Ako imate akutnu (kratkoročnu) bolest, vaš krvni pritisak će se redovno mjeriti jer je on dobar indikator težine oboljenja. Srčani problemi, kao što su srčana oboljenja ili infarkt mogu takođe izazvati nizak krvni pritisak, pošto vaše srce možda ne može pumpati krv kroz tijelo.

Autonomni poremećaji

Autonomni poremećaji utiču na vaš autonomni nervni system i mogu izazvati hipotenziju. Vaš autonomni nervni system je dio vašeg nervnog sistema (mreže ćelija koje nose informaciju kroz tijelo). On kontroliše tjelesne funkcije o kojima ne razmišljate aktivno, kao što su znojenje, varenje i kucanje srca.

Autonomni nervni sistem takođe kontroliše širenje i sužavanje krvnih sudova. Ukoliko postoji problem, vaši krvni sudovi mogu ostati preširoki, izazivajući nizak krvni pritisak. Poremećaji autonomnog nervnog sistema naročito mogu izazvati ortostatičku hipotenziju.

Neki primjeri poremećaja autonomnog nervnog sistema su:

  • dijabetis melitus (dugoročno (hronično) oboljenje izazvano prevelikom količinom glukoze (šećera) u krvi),
  • Parkinsonova bolest (hronični poremećaj koji utiče na način na koji tijelo koordiniše tjelesnim pokretima), i
  • Multipla atrofija sistema (poremećaj koji izaziva slabljenje signala koje mozak šalje mišićima i ekstremitetima odgovornim za pokrete).

Nadbubrežne (adrenalinske) žlijezde

Nadbubrežne žlijezde su dvije male žlijezde koje su smještene odmah iznad bubrega. One luče hormone koji kontrolišu krvni pritisak i održavaju uravnotežen nivo soli i vode u tijelu. Jedan od hormona koji proizvode se zove aldosteron, koji je odgovoran za kontrolisanje količine soli u tijelu.

Ako dođe do oštećenja nadbubrežnih žlijezda – na primjer zbog infekcije, ili tumora – proizvodnja aldosterona može biti smanjena, što za posljedicu može imati gubitak soli u tijelu. Ovo može dovesti do dehidracije, koja zatim izaziva nizak krvni pritisak.

Ako se dijagnostikuje problem u radu nadbubrežnih žlijezda, može se liječiti povećavanjem količine aldosterona u tijelu. Ovo takođe može biti simptom Adisonove bolesti (poremećaj kada nadbubrežne žlijezde ne mogu proizvesti dovoljno hormona kortisola i aldosterona). Adisonova bolest se takođe može liječiti terapijom.

Ozbiljne povrede i stanje šoka

Nizak krvni pritisak takođe može biti izazvan ozbiljnim povredama ili opekotinama, naročito ako ste izgubili dosta krvi. To može značiti da se manje krvi pumpa kroz tijelo. Do niskog krvnog pritiska takođe može doći ako zapadnete u stanje šoka nakon ozbiljne povrede.

Dolje su opisane druge vrste šoka.

Sindrom septičkog šoka i toksičkog šoka

Septički šok i toksički šok su izazvani bakterijskim infekcijama. Bakterije napadaju zidove malih krvnih sudova, izazivajući njihov prelazak iz krvi u okolno tkivo. To izaziva značajan pad krvnog pritiska (teški oblik hipotenzije).

Anafilaktički šok

Anafilaktički šok, ili anafilaksa, je izazvan alergijskom reakcijom na nešto – na primjer, ubod ose ili kikiriki. Za vrijeme alergijske reakcije, vaše tijelo proizvodi veliku količinu hemikalije koja se zove histamin, koja izaziva širenje krvnih sudova i vodi do značajnog pada krvnog pritiska.

Kardiogeni šok

Kardiogeni šok se dešava kada srce ne može snabdjeti dovoljno krvi u tijelo, tako da dolazi do pada krvnog pritisak. Ovo se može desiti za vrijeme infarkta.

Drugi uzroci

Drugi mogući uzroci niskog krvnog pritiska su dolje navedeni.

  • Rijetki poremećaji nerava – ako su vam oštećeni nervi u nogama, možete osjetiti nagli pad krvnog pritiska kada ustanete (posturalna ili ortostatička hipotenzija).
  • Starenje – s godinama, vaše arterije postaju tvrđe. Ako se ne skupe (smanje), krvni pritisak može da opadne, naročito pri ustajanju.
  • Trudnoća – tokom rane do srednje faze trudnoće, nizak krvni pritisak je prilično učestao.
  • Duže mirovanje u krevetu – nizak krvni pritisak može biti rezultat smanjenog kretanja i smanjene opšte aktivnosti nervnog sistema.
  • Dehidracija – nizak krvni pritisak može biti posljedica teške dehidriranosti usljed povraćanja i dijareje jer nedostatak vode i soli u organizmu smanjuje zapreminu krvi.
  • Geni – neka istraživanja pokazuju da je nizak krvni pritisak genetski predodređen. Ako vaši roditelji imaju nizak krvni pritisak, moguće je da ćete ga naslijediti od njih.

Dijagnoza

Nizak krvni pritisak (hipotenzija) može biti lako dijagnostikovan mjerenjem krvnog pritiska.

Mjerenje krvnog pritiska

Krvni pritisak se mjeri dvostrukom vrijednošću. Prva vrijednost se zove sistolna, to je pritisak u arterijama kada se srce grči i tjera krv kroz tijelo. Druga vrijednost se zove dijastolna, to je pritisak u arterijama kada se srce ponovo puni krvlju između otkucaja srca. I sistolni i dijastolni krvni pritisak se mjere u milimetrima žive ( mmHg).

Sfigmomanometar

Vaš porodični ljekar, ili medicinska sestra, će koristiti instrument koji se zove sfigmomanometar kako bi izmjerili vaš krvni pritisak. Ovaj instrument ima narukvicu na naduvavanje i živinu skalu, kao toplomjer, kojom se mjeri pritisak. Rukavica se stavi oko vaše nadlaktice i naduva tako da onemogući protok krvi kroz ruku. Zatim se vazduh polako ispušta iz narukavice.

Vaš porodični ljekar ili medicinska sestra će posmatrati živin mjerač pritiska i slušati protok krvi kroz glavnu arteriju vaše ruke koristeći stetoskop. Kada se bude čuo otkucaj srca, zabilježiće se sistolini pritisak. Kada nestane zvuka, očitaće se dijastolni pritisak.

Kao alternative tome, može se koristiti digitalni sfigmomanometar. NJime se meri vaš puls koristeći električne senzore i automatski očitavajući krvni pritisak. Instrumenti za mjerenje krvnog pritiska su dostupni u prodaji.

Nakon što vam se izmjeri krvni pritisak, vaš porodični ljekar ili medicinska sestra će vam prvo reći sistolni, a zatim dijastolni pritisak. Ako vam je sistolni krvni pritisak 120  mmHg, a dijastolni 80  mmHg, reći će vam da vam je krvni pritisak 120 sa 80, što se obično piše 120/80.

Šta je nizak krvni pritisak?

Kao opšta smjernica, nizak krvni pritisak je 90/60. Međutim, nije neophodno da vam i sistolna i dijastolna vrijednost budu ove visine da bi se to smatralo niskim krvnim pritiskom. Na primjer, vrijednost 80/65 će se smatrati niskom zato što je sistolni na donjoj granici, a 100/55 će se takođe smatrati niskim zato što je dijastolni pritisak nizak.

Ako imate nizak krvni pritisak u skladu sa ovom smjernicom, ne treba da brinete. Nizak krvni pritisak se smatra zdravim, jer vas štiti od rizika i oboljenja izazvanih povišenim krvnim pritiskom. Nećete morati primati terapiju, osim ako imate simptome koji su rezultat niskog krvnog pritiska.

Srednji arterijski krvni pritisak

Pored mjerenja krvnog pritiska, vaš porodični ljekar ili medicinska sestra mogu takođe izračunati vaš srednji arterijski pritisak (MAP). To je prosječan pritisak potreban kako bi se pumpala krv kroz tijelo. Mjeri se i krv koja teče od srca i ka njemu, što može biti bolja indikacija da li vam je krvni pritisak nizak.

Vaš MAP se može izračunati preko normalnog krvnog pritiska sljedećom formulom:

MAP = [ (2 x dijastolni pritisak) + sistolni] podijeljeno sa 3

Na primjer, ako je vaš krvni pritisak 120/80, vaš sistolni pritisak je 120 a dijastolni 80. Vaš MAP je:

MAP = [ ( 2 x 80 ) + 120 ] / 3 = [ 160 + 120 ] / 3 = 280 / 3 = 93.33  mmHg

Ako je vaš MAP niži od 65  mmHg, moguće je da vaš mozak i vitalni organi ne dobijaju dovoljno oksigena. Prema ovoj računici, nizak krvni pritisak od 90/60, daje MAP od 70  mmHg. Dakle, to još uvijek ne bi trebalo izazivati zdravstvene probleme.

Posturalna ili ortostatička hipotenzija

Ukoliko se vaši simptomi niskog krvnog pritiska uglavnom javljaju kada mijenjate položaj (posturalna ili ortostatička hipotenzija), vaš krvni pritisak će se vjerovatno mjeriti prije i poslije promjene položaja. Na primjer, vaš krvni pritisak se može mjeriti dok sjedite, a zatim ponovo dok stojite.

U zavisnosti od toga koliki vam je bio krvni pritisak dok ste sjedili, ako vaš sistolni pritisak padne za 15-30  mmHg kada ustanete, moguće je da imate ortostatičku hipotenziju.

Dublji uzroci

Vaš porodični ljekar, ili medicinska sestra, će obično veoma lako moći dijagnostikovati nizak krvni pritisak. Međutim, može biti teško ustanoviti razlog niskog krvnog pritiska.

Ako imate neki dublji poremećaj koji izaziva nizak krvni pritisak, vjerovatno ćete imati i druge simptome. O ovome treba da razgovarate sa svojim porodičnim ljekarom koji vam može preporučiti da uradite dalje analize.

 

Tretman

Ako imate nizak krvni pritisak (hipotenziju), ali nemate nikakve simptome, nije vam potrebna terapija. Ako imate simptome, vaš porodični ljekar će pokušati da ustanovi dublji uzroke hipotenzije kako bi odredio potrebnu terapiju.

Lijek

Ako uzimate neki lijek, a vaš porodični ljekar sumnja da on izaziva nizak pritisak, vjerovatno će vam preporučiti da promijenite lijek ili doziranje. Ovdje se misli na lijekove koji se koriste u liječenju povišenog krvnog pritiska (hipertenzije), i lijek kojim se liječi Parkinsonova bolest.

Vaš krvni pritisak će se mjeriti u periodu uzimanja lijeka i vaš porodični ljekar ili medicinska sestra će zabilježiti svaku promjenu. Ako ste iskusili neželjene efekte od uzimanja lijeka, obratite se svom porodičnom ljekaru.

Oboljenja ili poremećaji kao uzrok

Ako vaš porodični ljekar sumnja da poremećaj kao što je srčano oboljenje, poremećaj u radu nadbubrežne žlijezde, ili nervni poremećaj, izaziva nizak krvni pritisak, može vam dati uputnicu za bolnicu ili dalje analize i liječenje.

Ako se ustanovi da poremećaj u radu nadbubrežne žlijezde izaziva nizak krvni pritisak, vaš porodični ljekar može propisati fludrokortizon da nadoknadi manjak hormona aldosterona. To se obično uzima u vidu tablete i mora se uzimati doživotno.

Ako nervni poremećaj izaziva nizak krvni pritisak, to može biti teže za liječenje. Možda vam prepišu lijek kako bi pomogli stimulaciju nervnog sistema.

Tečnost i so

Dehidracija – kada se smanji sadržaj vode i soli u organizmu to može izazvati nizak krvni pritisak. Ovo se može lako liječiti povećanim unosom tečnosti i soli.

Unos dovoljne količine tečnosti (najmanje osam čaša dnevno) će pomoći kod hipotenzije. To je zato što će više tečnosti povećati  zapreminu krvi, a više krvi u vašim arterijama će povećati krvni pritisak.

Dok se ljudima sa visokim krvnim pritiskom obično savjetuje da ograniče unos soli, ako imate nizak krvni pritisak, možda će vam savjetovati da uključite više soli u vašu ishranu. Vaš porodični ljekar će vas znati posavjetovati o tome koliko soli je dodatno potrebno i da li možete dodati so hrani koju obično jedete ili treba da uzimate tablete soli.

Opšti savjeti

Dolje navedeni opšti savjeti će vam pomoći da smanjite simptome hipotenzije, naročito posturalne ili ortostatičke hipotenzije.

  • Postepeno ustanite, naročito ujutru. Takođe može biti korisno da prvo pokušate neke druge fizičke pokrete kako biste ubrzali rad srca i cirkulaciju krvi u tijelu. Na primjer, istezanje u krevetu prije ustajanja, ili ukrštanje i razdvajanje nogu ako sjedite i treba da ustanete.
  • Nosite uske čarape, koje se još zovu kompresivne čarape . To su uske elastične čarape ili štrample. One pružaju dodatni pritisak na vaša stopala, noge i stomak, što će stimulisati cirkulaciju i povećati krvni pritisak.
  • Izdignite uzglavlje na krevetu, ili koristite dodatne jastuke ispod glave. To će povećati protok krvi kroz tijelo i olakšaće vam ustajanje.
  • Izbjegavajte kafein naveče, i ograničite unos alkohola – to će vam pomoći da izbjegnete dehidraciju, koja može izazvati nizak krvni pritisak.
  • Radije jedite manje češće obroke, nego velike – to će vam pomoći da spriječite postprandijalnu hipotenziju (nizak krvni pritisak nakon jela). Ležanje nakon jela ili mirovanje u sjedećem položaju neko vrijeme takođe može pomoći.

Veoma malom broju ljudi se daje lijek za hipotenziju. Simptomi hipotenzije se obično mogu liječiti ovim malim promjenama u stilu života, a naročito povećanim unosom tečnosti i soli.

Ukoliko je neophodan lijek, to su obično lijekovi koji povećavaju zapreminu krvi, ili sužavaju arterije. Povećanjem zapremine krvi, ili sužavanjem arterija, povećava se krvni pritisak pošto više krvi teče kroz manji prostor.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton