BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Leukemija, akutna mijeloblastna

Uvod

Leukemija je rak bijelih krvnih zrnaca. Simptomi leukemije uključuju: blijedu kožu, umor, nedostatak vazduha, infekcije koje se ponavljaju u kratkom vremenskom periodu.

Akutna leukemija znači da bolest napreduje brzo i agresivno i zahtijeva hitno liječenje.

Koštana srž

Sva krvna zrnca u tijelu su proizvodi koštane srži. Koštana srž je “spužvasti” materijal koji se nalazi u unutrašnjosti kosti. Koštana srž jako je važna u ljudskom tijelu jer proizvodi posebne stanice koje se zovu matične ćelije.

Matične ćelije veoma su korisne, jer imaju sposobnost da stvaranja druge ćelije  koje obavljaju važne funkcije. Matične ćelije u koštanoj srži stvaraju tri važne vrste krvnih zrnaca:

  • crvenia krvna zrnca – koja prenose kiseonik po tijelu
  • bijela krvna zrnca – koja pomažu u borbi protiv infekcija
  • trombocite – koji pomažu prilkom zaustavljanja krvarenja

Obično koštana srž proizvodi matične ćelije koje su spremne za proizvodnju krvnih zrnaca. Međutim, u slučaju akutne leukemije, koštana srž počinje proizvoditi mnogo bijelilh krvnih zrnaca koja su oštećena.

Nezrela bijela krvna zrnca veoma brzo poremete normalnu ravnotežu zrnaca u krvi. To znači da tijelo bolesne osobe nema dovoljno crvenih krvnih zrnaca ili trombocita. To uzrokuje simptome anemije, kao što je umor. Osim toga povećava se rizik od krvarenja koje se teško zaustavlja.

Osim toga bijela krvna zrnca nisu pravilno formirana i postaju manje efektivna u borbi protiv bakterija i virusa, te su osobe koje boluju od ovie boilesti više podložne infekcijama.

Dotok krvi i samo funkcionisanje tijela nije ispravno, ako osobe boluju od akutne leukemije.

Vrste akutne leukemije

Akutna leukemija je podijeljena prema vrsti bijelih krvnih zrnaca koja su pogođena oboljenjem. Postoje dvije glavne vrste bijelih krvnih zrnaca:

  • limfociti – za borbu protiv virusnih infekcija
  • mijeloične stanice – obavljaju više različitih funkcija, kao što su borba protiv bakterijske infekcije, obrana tijela od parazita i sprečavanje širenja oštećenja tkiva

Postoje dvije glavne vrste akutne leukemije koje se odnose na dvije glavne vrste bijelih krvnih zrnaca. To su:

  • akutna limfoblastična leukemija – rak limfocita
  • akutna mijeloiblastična leukemija- rak mijeloblastnih zrnaca

Koliko je česta?

Akutna leukemija je neuobičajena vrsta raka. Kod većine slučajeva, ovo oboljenje se pojavljuje kod ljudi koji imaju preko 50 godina. Akutna leukemija je češća kod dječaka i muškaraca nego kod djevojaka ili žena, još uvijek se ne zna zbog čega.

Uzrok ili uzroci akutne leukemije još uvijek su nepoznati, ali poznati rizični faktori su:

  • izloženost visokim razinama zračenja
  • izloženost benzenu, hemikalija koja se koristi u proizvodnji i takođe se nalazi u cigaretama

Izgledi za oporavak

Izgledi da se osobe izliješe od AML-a (Akutna mijeloblastna leukemije) variraju, jer postoji više pod-vrsta AML-a. Neke podvrste su komplikovanije za liječenje od drugih. Neke vrste imaju 75% šanse za oporavak, dok druge vrste ove leukemije  imaju samo 20% šanse za izliječenje.

Mlađe osobe sa ovakvim zdravstvenima stanjem imaju tendenciju da imaju bolje šanse za oporavak nego stariji ljudi.

Tretmani za liječenje akutne leukemije obično uključuju kombinaciju hemoterapije i radioterapije. U nekim slučajevima, može se uraditi transplantacija koštane srži.

Ako liječenje nije moguće, postoji rizik da zbog nedostatka zdravih krvnih zrnaca  osobe postanu posebno ranjive i izložene opasnim infekcijama (zbog nedostatka bijelih krvnih zrnaca) ili da nekontrolisano i ozbiljno krvare (zbog nedostatka trombocita ).

Simptomi

Većina simptoma kod akutne leukemije je uzrokovana nedostatkom zdravih krvnih zrnaca u krvi. Simptomi obično počinju polako, a nakon toga se pogoršava. Broj oštećenih krvnih zrnaca se povećava i zdravstveno stanje osobe postaje sve lošije..

Simptomi akutne leukemije uključuju:

  • blijeda koža
  • umor
  • otežano disanje
  • infekcije koje se ponavljaju u kratkom vremenskom periodu
  • neobična i česta krvarenja, kao što su krvarenja desni ili nosa
  • visoka temperatura viša od 38C
  • znojenje
  • bol u kostima i bol u zglobovima
  • lako nastajanje modrica na koži
  • natečeni limfni čvorovi (žlijezde)
  • oticanje jetre
  • oticanje slezene
  • gubitak težine

U nekim slučajevima kod akutne leukemije, oštećena krvna zrnca mogu se proširiti iz krvotoka i napasti centralni nervni sistem osobe. To može uzrokovati niz neuroloških simptoma, uključujući:

  • glavobolje
  • povraćanje
  • zamagljen vid
  • vrtoglavicu

Kada zatražiti savjet ljekara?

Ako Vi ili neko blizak Vama ima neke ili čak sve od navedenih simptoma, ne mora da znači da bolujete od akutne leukemije.

U svakom slučaju obratite se svom ljekaru što prije, jer bilo šta što uzrokuje te simptome treba odmah istražiti i liječiti.

Uzroci

Genetske mutacije

Akutna leukemija počinje sa izmjenom strukture  (DNK), koja se nalazi u matičnim ćelijama koje su odgovorne za proizvodnju bijelih krvnih zrnaca. To je poznato kao genetska mutacija. DNK pruža ćelijama osnovne informacije kada da rastu i razmnožavaju se.

Mutacija DNK dovodi do izmjene matičnih ćelija i nakon toga dolazi do proizvodnje više bijelih krvnih zrnaca nego što je potrebno organizmu. Bijela krvna zrnca koja se stvore na taj način još uvijek su nezrele, tako da nemaju dovoljno mogućnosti za borbu protiv infekcija u odnosu na svojstva zdravih “odraslih” bijelih krvnih zrnaca.

Broj nezrelih zrnaca brzo se povećava, a to dovodi do smanjenja crvenih krvnih zrnaca i trombocita. To smanjenje ostalih vrsta zdravih krvnih zrnaca uzrokuje mnoge od simptoma akutne leukemije.

Nije poznato šta direktno izaziva mutacije koje se pojave u matičnim ćelijama. Većina stručnjaka vjeruje da se uzroci mutacije razlikuju kod djece koja obole  od akutne leukemije od uzroka nastanka akutne leukemije kod starijih osoba.

Uzroci nastanka akutne leukemije kod djece

Smatra se da oko 5% djece boluje od akutne leukemije koja je uzrokovana genetskim poremećajima. Leukemija ima tendenciju da se pojavi kod djece sa  Daunovim sindromom (genetski uslov utiče na normalan fizički razvoj i uzrokuje blage do umjerene poteškoće u učenju).

Izloženost zračenju, bilo prije ili poslije rođenja, je poznati rizični faktor. Međutim, potrebno je veoma jako zraćenje da bi ostavilo jake posljedice. Zbog potencijalnog rizika od zračenja nerođene bebe, medicinska tehnika i oprema koja se koristi na principu zračenja, (kao što su X-zrake), rijetko se primjenjuje na trudnicama.

Većina slučajeva leukemije kod djece javlja se bez ranijih ili familijarnih  genetskih poremećaja ili izloženosti zračenju.

Teorije stručnjaka

Većina stručnjaka daje podršku za “two-hit” teoriju nastanka leukemije u  djetinjstvu.

Ova teorija tvrdi da je mali broj djece rođen sa predispozicijama za nastanak  akutne leukemije, koju uzrokuje genetska mutacija.

Međutim, teorija sugeriše da će djeca ostati zdrava, osim ako su izloženi drugim rizičnim  faktorima u okolini koji su potrebni za razvoj ove bolesti. Mnogi istraživači vjeruju da je drugi faktor za obolijevanje povezan sa infekcijom tokom djetinjstva.

Uloge infekcije

Jedna teorija tvrdi da su djeca koja imaju predispozicije za razvoj akutne leukemije, a nisu izloženi infekciji u djetinjstvu, mogu razviti nezreli imunološki sistem. Kada se imunološki sistem napokon sretne sa infekcijom, događaju se mutacije u matičnim ćelijama.

Dokazi za ovu teoriju su da djeca koja pohađaju igraonice u djetinjstvu imaju manje šanse da će oboliti od akutne leukemije u poređenju sa djecom koja su posjećivala igraonice.

Djeca koja su izložena uobičajenim infekcijama u djetinjstvu aktiviraju i jačaju svoj imunološki sistem, te su u budućnosti manje šanse za naknadne infekcije.

Alternativa teorija je da leukemija može nastati  kao rezultat povećanja miješanja različitih populacija. Međutim, ova teorije ne upućuje na to da je leukemija zarazna.

Mogući faktori rizika u okolini

Stručnjaci su proveli opsežna istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li sljedeći faktori rizika u okolini mogu biti uzroci za nastanak leukemije:

  • život u blizini nuklearne elektrane
  • život u blizini dalekovoda
  • život u blizini zgrade ili objekta koji oslobađa elektro-magnetna zračenja, kao što je predajnik mobilne telefonije

Trenutno nema dokaza koji bi potvrdili da je bilo koji od ovih faktora u okolini povećava rizik za razvoj leukemije.

Mogući faktori rizika kod odraslih osoba

Izloženost hemijskoj supstanci benzen poznati je rizični faktor za odrasle za oboljevanje od akutne leukemije. Benzen se nalazi u benzinu, a takođe se koristi u industriji za gume. Postoje stroge kontrole kako bi zaštitili ljudi od dužeg izlaganja ovoj opasnoj materiji.

Benzen se takođe nalazi i u cigaretama, što objašnjava zašto pušači imaju tri puta veću vjerovatnoću za razvoj akutne leukemije od nepušača. LJudi koji su imali hemoterapiju i radioterapiju zbog nekih drugih vrsta raka takođe imaju veći rizik za razvoj akutne leukemije.

Kao i kod djece, izloženost visokim količinama zračenja jedan je od faktora rizika. LJudi koji provode dugo vremena u avionima takođe mogu biti u opasnosti jer visoke nadmorske visine pružaju manju zaštitu od sunčevog zračenja. Ipak, rizik se pojavljuje tek nakon provedenih najmanje 5.000 sati u vazduhu.

Dijagnoza

Testovi krvi

U početnim fazama za dijagnozu akutne leukemije, vaš ljekare će provjeriti fizičke znakove bolesti, kao što su natečene žlijezde. Osim toga uradićete i analizu krvi.

Velik broj abnormalnih bijelih krvnih zrnaca u uzorku krvi može ukazivati na prisutnost akutne leukemije. Ako je Vaš krvni test pokazao neuobičajene rezultate, bićete upućeni kod hamatologa (specijalista za liječenje krvi).

Biopsija koštane srži

Kako bi potvrdili dijagnozu akutne leukemije, haematologist će uzeti i mali uzorak koštane srži za ispitivanje pod mikroskopom. Ovaj postupak je poznat kao biopsija koštane srži. Biopsija koštane srži obično se radi pod lokalnom anestezijom.

Postupak uzimanja uzorka koštane srži obično je bezbolan. Moguće je da Vam jedino ostanu  modrice te da se osjećate nelagodno na mjestu uzimanja uzorka nekoliko dana nakon toga.

Postupak traje oko 15 minuta, a ne biste trebali ostati u bolnici preko noći.

Iz uzorka koštane srži može se provjeriti da li je osoba obolila od bilo koje vrste raka. Ako su kancerogene stanice prisutne, biopsija će utvrditi koji tip akutne leukemije je prisutan.

Dodatni testovi

Postoji niz dodatnih testova koji se mogu koristiti kako bi se otkrile informacija o napretku i opsegu leukemije. Oni takođe mogu pružiti uvid u stanje i kako leukemiju treba liječiti. Ovi testovi su opisani u nastavku.

Citogenetičko testiranje
Citogenetičko testiranje uključuje identifikovanje genetskog sastava stanica raka. Postoji niz specifičnih genetskih varijacija koje se mogu pojaviti tokom leukemije, a te varijacije mogu imati značajan uticaj na liječenje.

Biopsija limfnog čvor

Ako imate dijagnozu akutne leukemije, dodatnom biopsijom limfnog čvora  može se provoditi oboljenje. Na ovaj način moguće je utvrditi koliko se leukemija proširila.

CT
Ako imate akutnu leukemiju, kompjuterizovanom  tomografijom (CT) skeniranjem moguće je provjeriti organe, kao što su srce i pluća.

Lumbalna punkcija
Ako se smatra da postoji rizik da se akutna leukemija proširi na vaš nervni sistem, potrebno je uraditi lumbalnu punkciju.

Lumbalna punkcija je test u kojem se sa iglom uzima uzorak likvora (tekućine koja okružuje i štiti vašu kičmenu moždinu) iz leđa. Tekućina se testira kako bi se utvrdilo je li leukemije napala nervni sistem.

Tretman

Akutna leukemija je agresivna i razvija se vrlo brzo, a liječenje obično počinje nekoliko dana nakon dijagnoze.

Plan liječenja

Zbog često složene prirode akutne leukemije, obično na liječenju osobe učestvuje tim različitih stručnjaka koji rade zajedno. Ovakve grupe doktora nazivaju se  multidisciplinarni tim (MST).

Faze tretmana

Liječenje akutne mijeloblastne leukemije provodi se u dvije faze:

  • Indukcija – cilj početne faze liječenja je ubiti stanice leukemije u koštanoj srži, normalizovati krvnu sliku i ublažiti simptome.
  • Konsolidacija – ova faza ima za cilj ubiti preostale stanice leukemije koje mogu biti prisutne u centralnom nervnom sistemu.

Indukcija

Indukcijska faza liječenja provodi se u bolnici. Razlog je to što je potrebno da se radi redovna transfuzija krvi, jer je potrebno da u organizmu bude dovoljno zdravih krvnih zrnaca.

Takođe osobe koje boluju od mijeloblastne leukemije osjetljive su na infekcije, tako da je važno da se nalaze u sterilnom okruženju gdje se zdravstveno stanje može pažljivo pratiti. Osim toga sve infekcije mogu se odmah na licu jesta liječiti. Navjerovatnije će osobama biti propisani antibiotici kako bi se spriječile dalje infekcije.

Hemoterapija
Kombinacija hemoterapije i lijekova uništiće stanice leukemije i koštane srži. Mnogi lijekovi biće korišteni u toku liječenja, koji se najčešće daju injekcijom, pa će osobama biti postavljen otvor  na veliku venu u blizini srca. Ovo znači da osobe neće imati brojne ubode i mnogo bolne injekcije.

Neki hemoterapijski lijekovi mogu se direktno unijeti u cerebrospinalnu tekućinu kako bi se uništile ćelije leukemije koje se mogu proširiti na nervnom sistemu. Ovaj lijek daje se injekcijom u kralježnicu, nešto slino kao lumbalna punkcija.

Nuspojave koje se javljaju nakon hemoterapije su uobičajene. One mogu uključivati:

  • mučnina
  • povraćanje
  • proljev
  • gubitak apetita
  • rane u ustima
  • umor
  • kožni osip
  • neplodnost
  • gubitak kose

Nakon opadanja kose, ona obično naraste tri do šest mjeseci nakon prestanka terapije.

Sve-trans retinoična kiselina (atra)
Ako imate neki od drugih oblika akutne mijeloblastne leukemije (AML) poznat kao promijelocitna akutna leukemija, obično ćete dobiti lijek kojji se zove all-trans retinoična kiselina (atra). Atra mijenja nezrela zrnca u zrela krvna zrnca.

Nuspojave atra uključuju:

  • glavobolja
  • suha usta i koža
  • mučnina
  • bolovi u kostima
  • suhe oči

Zavisno od toga kako osobe reaguju na liječenje, faza indukcije može trajati od dvije sedmice do nekoliko mjeseci. U nekim slučajevima, oboljeli mogu i da  napuste bolnicu i pređu na ambulantno liječenje, ako simptomi bolesti počnu da nestaju.

Konsolidacija

Leukemija se može vratiti ako samo jedna od kancerogenih stanica ostane u organizmu. Cilj liječenja je konsolidacija kako bi se osiguralo da su sve preostale stanice leukemije uništene.

Liječenje uključuje primanje redovnih injekcija sa hemoterapijskim lijekovima. To se obično radi u ambulanti. U bolnici nećete morati ostati preko noći. Od pacijenta se zahtijeva kraći boravak u bolnici ako se simptomi iznenada pogoršaju ili ako se razviju infekcije.

Konsolidacija  – ova faza liječenja traje nekoliko mjeseci.

Ostali tretmani

Postoji i niz drugih tretmana koji se koriste u nekim okolnostima.

Radioterapija
Radioterapija uključuje korištenje visokih doza zračenja koje ubijaju kancerogene stanice. Postoje dva glavna razloga zašto se radioterapija obično koristi za liječenje akutne leukemije:

  • ako se leukemija proširila ncentralni nervni sistem ili mozak
  • ako se tijelo priprema za transplantaciju koštane srži

Nuspojave radioterapije su:

  • gubitak kose
  • mučnina
  • umor

Nuspojave trebaju nestati nakon što se završi sa tretmanom radioterapije. Međutim, koža pacijenata može biti vrlo osjetljiva na svjetlost i nekoliko mjeseci nakon završenog tretmana.

Zbog toga je dobro izbjegavati sunčanje ili izlaganje kože umjetnom svjetlu nekoliko mjeseci.

Djece liječena sa radioterapijom imaće ograničen fizički rast tokom puberteta.

Mali broj ljudi razvije katarakte nekoliko godina nakon radioterapije. Katarakte su su prozirne strukture na prednjem dijelu oka zbog kojih vid djeluje zamagljen ili nejasan. Katarakte se obično uspješno liječe uz pomoć operacije.

Transplatacija koštane srži i matičnih ćelija
Ako osobe ne reaguju hemoterapiju, mogući alternativni tretman je transplatacija koštane srži ili matičnih ćelija.

Prije transplantacije može se dogoditi da osoba koja će biti podvrgnuta operaciji ima visoke doze hemoterapije i radioterapije da  bi se uništile stanice raka. Zbog toga može se staviti ogroman pritisak na tijelo koji će uzrokovati značajne nuspojave i potencijalne komplikacije tokom zahvata.

Transplantacija ima bolji rezultat ako donator ima isti tip tkiva kao i osoba koja prima koštanu srž. Najbolji kandidati donataori su obično brat ili sestra sa istom vrstom tkiva.

Transplantacija je veoma uspješna kada se provede kod djece i mladih, ili starijih ljudi koji su zdravi, ili kad je prikladan donator, kao što je brat ili sestra.

Komplikacije

Nakon što je oslabljen imunološki sistem moguće su komplikacije kod akutne leukemije. Medicinski termin za to što je oslabljen imunološki sistem je imunokompromitovan.

Čak i ako se krv vrati u normalu, mnogi od lijekova koji se koriste za liječenje akutne leukemije imaju nuspojave što za rezultat ima slabljenje imunološkog sistema.

To znači da su osobe koje se liječe više izložene razvoju infekcije. Infekcije mogu da prouzrokuju ozbiljne komplikacije.

Osobe koje se liječe obično su upozorene od strane ljekara i potrebno je da uzimaju redovne doze antibiotika kako bi se  infekcije spriječile.

Veoma je bitno vježbanje ali i briga o psihičkom zdravlju, izbjegavajte mjesta na kojima su gužve, korištenje javnog prijevoza, itd…  To će oboljelima psihički mnogo značiti.

Eventualne simptome infekcije odmah prijavite ljekaru koji će osobe uputiti na liječenje kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije.

Komplikacije koje nastaju iz infekcija kod osoba koje boluju od leukemije vodeći su uzrok smrti ljudi sa akutnom mijeloblasnom leukemijom (AML).

Simptomi infekcije uključuju:

  • visoku temperaturu višu od 38C
  • glavobolju
  • bolne mišiće
  • proljev
  • umor

Potrebno je izvršiti i predviđenu i potrebnu vakcinaciju. Pacijenti to jest oboljeli od leukemije neće biti u mogućnosti da prime vakcine koje sadrže aktivne čestice virusa kao što su:

  • zaušnjaci, rubeola i rubeole (MMR) vakcine
  • vakcine protiv dječje paralize
  • vakcina za usmeni tifus
  • BCG vakcina (koristi se vakcinisanje protiv tuberkuloze)
  • vakcina za žutu groznicu

Krvarenje

Ako bolujete od akutne leukemije, moguće je da ćete krvariti lakše zbog malog broja trombocita u krvi.

Osobe sa naprednom akutnom mijeloblastnom leukemijom AML su više podložni pretjeranom krvarenju u tijelu, a krvarenje je drugi najčešći uzrok smrti kod ljudi sa leukemijom.

Krvarenje se može pojaviti:

  • u lobanji (intrakranijsko krvarenje)
  • u plućima (plućna hemoragije)
  • u želudcu (gastrointestinalno krvarenje)

Simptomi intrakranijskog krvarenja uključuju:

  • jake glavobolje
  • ukočeni vrat
  • povraćanje
  • promjena  mentalnog stanja (zbunjenost)

Tri najčešća simptoma plućnog krvarenja su:

  • iskašljavanje krvi iz nosa i usta
  • teškoće prilikom disanja
  • plavičasta koža (cijanoza)

Dva najčešća simptoma probavnog krvarenja su:

  • povraćanje krvi
  • krv u stolici (feces), vrlo tamna stolica poput katrana

Sve tri vrste krvarenja treba smatrati medicinski hitnim slučajevima, te pozvati hitnu pomoć na broj 124.

Neplodnost

Mnogi od tretmana koji se koristi za liječenje akutne leukemije mogu uzrokovati neplodnost. Neplodnost je često privremena, iako u nekim slučajevima, može ostati trajna.

Osobe koje su posebno u opasnosti da postanu neplodne su one koje su primile mnogo hemoterapije i radioterapije prilikom pripreme za transplataciju koštane srži ili matičnih ćelija.

Multidisciplinarni tim će napraviti procjenu o riziku od neplodnosti u specifičnim okolnostima prilikom primanja tretmana.

Moguće je i smanjiti rizik od neplodnosti prije nego što počne liječenje. Na primjer, muškarci mogu imati uzorke sperme sačuvane za umjetnu oplodnju. Isto tako, žene mogu imati oplođene embrije sačuvane.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton