BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Meningitis

Uvod

Meningitis je infekcija meninga (moždanih ovojnica), zaštitnih membrana koje okružuju mozak i kičmenu moždinu.

Meningitis mogu izazvati bakterije i virusi, koji dovode do zapaljenja (otoka) meningi, što izaziva oštećenja nerava i mozga.

Najčešći simptomi meningitisa: jake glavobolje, povraćanje, visoka temperatura (do 38 stepeni i preko), groznica, ukočen vrat, osjetljivost na svjetlo, kod mnogih ljudi (ali ne i svih) javlja se specifičan osip na koži

Simtomi mogu biti drugačiji kod beba i mlađih osoba.

Bakterijski meningitis

Bakterijski meningitis  teži je oblik ove bolesti i treba se tretirati kao hitan medicinski slučaj.

Najčešći uzrok ovog oblika meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela koje se putem krvi šire na mozak ili kičmenu moždinu.

Ukoliko se ne liječi na vrijeme može izazvati ozbiljna oštećenja mozga i sepsu (infekcija krvi).

Liječenje oboljelih od meningitisa podrazumijeva hitno bolničko zbrinjavanje i terapiju antibioticima.

Nekoliko decenija prije, smrtni ishod oboljelih od bakterijskog meningitisa bio je procentualno veći , čak i u slučajevima da je liječenje počelo na vrijeme.

Danas, najčešći uzrok smrti osoba oboljelih od bakterijskog meningitisa je sepsa (trovanje krvi) u kombinaciji sa meningitisom. Do smrtnog ishoda dolazi u 1 od 10 slučajeva.

Bakterijski meningitis najčešće se javlja kod beba i djece mlađe od tri godine, te kod tinejdžera i osoba između 15 i 24 godine starosti.

Prevencija meningitisa je redovna vakcinacija.

Virusni meningitis

Virusni meningitis najčešći je, i manje ozbiljan oblik meningitisa. Tačan broj oboljelih od virusnog meningitisa teško je utvrditi zbog simptoma koji su veoma slični gripi.

Virusni meningitis najčešće se javlja kod djece. Obično se povlači sam od sebe u roku od nekoliko nedjelja.

Liječenje virusnog meningitisa podrazumijeva odmor i terapiju lijekovima protiv gripe i glavobolje.

Simptomi

Bakterijski meningitis

Simptomi bakterijskog meningitisa obično počinju naglo i mogu se brzo pogoršati. U slučaju da se posumnja na ovaj oblik meningitisa treba odmah potražiti ljekarsku pomoć.

Neki simptomi meningitisa javljaju se prije nego ostali, pa samim tim mogu poslužiti kao znak upozorenja.

Rani znaci upozorenja

Najčešći rani znaci upozorenja bakterijskog meningitisa su:

  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • neobično hladne ruke i stopala, drhtavica
  • blijeda koža, modre usne

Visoku temperaturu i groznicu, plus bilo koji od gore navedenih simptoma treba shvatiti ozbiljno.

Rani simptomi
Rani simptomi bakterijskog meningitisa slični su opštim simptomima drugih bolesti:

  • glavobolja
  • groznica
  • mučnina
  • povraćanje
  • slabost u mišićima

Kasni simptomi

  • pospanost
  • smetenost
  • napadi
  • nemogućnost tolerisanja jakog svjetla (fotofobija) – ovaj simptom je rjeđi kod male djece
  • ukočen vrat (takođe, i ovaj simptom rjeđe se javlja kod male djece)
  • ubrzano disanje

U nekim slučajevima meningitisa javlja se crveni osip na koži, koji ne nestaje i ne mijenja boju nakon što se pritisne staklenom čašom.

Bebe i mala djeca

Simtomi bakterijskog meningitisa mogu biti drugačiji kod beba i male djece. Oni uključuju:

  • mlohavost tijela ili ukočenost sa nekontrolisanim pokretima
  • razdražljivost
  • neuobičajen plač
  • povraćanje i odbijanje hrane
  • gubitak apetita
  • koža je blijeda i prošarana
  • ukočen pogled
  • izrazita pospanost

Kod nekih beba primijetan je otok u mekom dijelu glave (fontanele).

Virusni meningitis

Većina ljudi sa virusnim meningitisom ima blage simptome slične simptomima gripe: glavobolja, povišena temperatura, groznica, slabost u mišićima.

U težim slučajevima virusnog meningitisa javljaju se sljedeći simptomi:

  • ukočen vrat
  • bolovi u mišićima i zglobovima
  • mučnina
  • povraćanje
  • dijareja
  • fotofobija (osjetljivost na svjetlo)

Za razliku od bakterijskog, virusni meningitis obično ne dovodi do sepse (trovanja krvi).

Uzroci

Bakterijski meningitis

Vakcinacija je uveliko doprinijela da se smanji broj uzročnika bakterijskog meningitisa. Međutim, postoje određene bakterije za koje još uvijek nisu razvijene efikasne vakcine, a to su:

  • bakterija neisseria meningitidis , koja se često naziva i menigokokna bakterija i
  • bakterija streptococcus pneumoniae , koja se često naziva pneumokokna bakterija.

Pneumokokna bakterija češće napada bebe i malu djecu zbog slabijeg imunog sistema koji kod njih još uvijek nije razvio otpornost na ovu bakteriju.

Bakterije koje izazivaju meningitis prenose se sljedećim putevima:

  • kihanjem
  • kašljanjem
  • poljupcom
  • dijeljenjem pribora za jelo, četkice za zube itd.

Stariji od 25 godina imaju prirodni imunitet na meningogkonu bakteriju, pa su slučajevi bakterijskog meningitisa kod njih izolovani.

Ipak, u situacijama gdje više ljudi boravi na jednom mjestu (školske spavaonice, studentski domovi) postoji mogućnost pojave baketrijskih meningitisa kod ovih osoba.

Virusni meningitis

Kao i u slučaju bakterijskog maningitisa, uspješni programi vakcinacije uspjeli su umanjiti broj uzročnika virusnog meningitisa.

Tako na primjer, MMR vakcina pruža djeci otpornost na male boginje i zauške, nekada vodeće uzročnike meningitisa kod djece.

Ipak, postoje određeni virusi koji još uvijek mogu izazvati virusni meningitis:

  • enteroviruses (grupa virusa koja izaziva blagu stomačnu infekciju)
  • virus herpes simplex (mogu izazvati genitalni herpes)

Ovi virusi se mogu prenijeti kašljanjem, kijanjem, neredovnim pranjem ruku itd.

Šta je to meningokokna infekcija?

U večini slučajeva meningitisa, bakterija ili virus šire se putem krvi. Infekcija može početi u jednom dijelu tijela (srce, pluća) da bi kroz tkivo dospjela u krv.

Mozak je obično zaštićen od infekcije krvno – moždanom barijerom koja filtrira nečistoće iz krvi prije nego što one dospiju u mozak.

Međutim, kod nekih ljudi, iz još neutvrđenih razloga, infekcija prolazi kroz krvno – moždanu barijeru i inficira moždanu ovojnicu.

U ovim slučajevima, da bi se zaustavilo dalje širenje infekcije, imuni sistem reaguje tako što uzrokuje oticanje ovojnica. Otečena ovojnica može oštetiti mozak i nervni sistem.

Bakterije i virusi, takođe, mogu inficirati i cerebrospinalnu tečnost (likvor), što može dovesti do daljeg oticanja moždane ovojnice, a samim tim i povećanje pritiska na mozak (intrakranijelni pritisak).

Dijagnoza

Meningitis je teško dijagnostikovati, jer se javlja iznenada, ali i zbog simptoma koji su slični gripi. Ukoliko primijetite bilo koji od simptoma meningitisa, posebno kod djeteta, odmah zatražite ljekarsku pomoć.

Nemojte čekati da se pojavi tamno crveni osip, jer se on ne javlja uvijek. Shvatite meningitis ozbiljno.

Ukoliko se sumnja na meningitis, liječenje će biti započeto i prije nego što se potvrdi dijagnoza, jer za rezultate nekih testova treba čekati duže vrijeme, a svako odlaganje liječenja u slučaju meningitisa može biti opasno.

Ljekar prvo sprovodi fizički pregled da bi utvrdio postoje li neki znaci meningitisa (osip). Nakon toga rade se testovi.

Dijagnostički testovi podrazumijevaju:

  • test krvi (radi utvrđivanja prisustva virusa ili bakterija)
  • lumbalnu punkciju (uzimanje likvora iz baze kičme radi utvrđivanja prisustva virusa ili bakterija)

Ako postoje znaci pritiska na mozak lumbalna punkcija će biti odložena, jer bi se u slučaju uzimanja likvora pritisak mogao povećati.

Liječenje

Osobe kod kojih se sumnja na meningitis moraju biti odmah primljene u bolnicu.

Bakterijski meningitis

Pacijenti koji imaju bakterijski meningitis smještaju se na odjeljenje intezivne njege. Za liječenje infekcije koriste se antibiotici – intravenozno.

U isto vrijeme mogu se dati kiseonik, steroidi ili drugi lijekovi kako bi se smanjio otok oko mozga.

Virusni meningitis

Ukoliko su simptomi virusnog meningitisa toliko ozbiljni da zahtijevaju prijem u bolnicu, liječenje će se odvijati na isti način kao i u slučaju bakterijskog meningitisa – antibioticima.

Ipak, većina virusnih meningitisa nije toliko ozbiljna, a liječenje, u tim slučajevima podrazumijeva dosta odmora i terapiju lijekovima protiv glavobolje.

Većina oboljelih od virusnog meningitisa su izolovani, te ne postoji opasnost od širenja infekcije.

Ukoliko se, ipak, posumnja da bi neko mogao biti inficiran ovim virusom ( npr. dijete koje je bilo u kontaktu sa drugim oboljelim od meningitisa) preventivno će mu se dati određena doza antibiotika.

Komlikacije

Kod bakterijskog meningitisa može se javiti veliki napor za organizam i mozak čovjeka, a procjenjuje se da između 15 i 25% oboljelih doživi neke komplikacije. Komplikacije se razlikuju od osobe do osobe, a mogu biti privremene i trajne.

Kod osoba sa težim oblikom meningitisa postoji veća opasnost od komplikacija. Prema tome, komplikacije se češće javljaju poslije bakterijskog meningitisa, a veoma rijetko nakon virusnog.

Moguće komplikacije su:

  • gubitak sluha (djelimični ili potpuni)
  • problemi sa pamćenjem i koncetracijom
  • problemi sa ravnotežom
  • poteškoće u učenju (privremene ili trajne)
  • epilepsija
  • cerebralna paraliza
  • poteškoće u govoru
  • gubitak vida (djelimični ili potpuni)

Gubitak sluha najčešća je komplikacija meningitisa.

Kao jedna od težih komplikacija može se javiti i gangrena koja nastaje u slučajevima trovanja krvi.

Gangreozna tkiva otklanjaju se hirurški, a u najtežim slučajevima radi se amputacija oboljelog dijela tijela (prst, ruka, noga).

Psihološke posljedice

Meningitis može biti traumatično iskustvo, naročito kod djece i mlađih osoba, što se manifestuje promjenama u psihološkom i emocionalnom ponašanju.

Moguće psihološke posljedice su:

  • strah od samoće, dijete je više nego inače privrženo roditeljima
  • poremećaj sna
  • oćne more
  • razdražljivost
  • utučenost
  • napadi bijesa
  • strah od ljekara i bolnice
  • mokrenje u krevet

Ove posljedice najčešće nestaju vremenom, a u slučaju težih psiholoških komplikacija treba se obratiti ljekaru.

Prevencija

Vakcine koje mogu spriječiti pojavu meningitisa su:

  • MMR vakcina (protiv ospica, zaušnjaka i rubele),
  • vakcina protiv meningitisa C, i
  • DTaP/IPV/Hib vakcina, koja pruža zaštitu od bakterije Haemophilus influenzae tip b, difterije, velikog kašlja, tetanusa i dječije paralize.

U većini zemalja ove vakcine dio su standardnog programa vakcinacije u djetinjstvu. Ukoliko niste sigurni da li je vaše dijete dobilo potrebne vakcine obratite se pedijatru.

Na ove vakcine posebnu pažnju treba obratiti u slučaju putovanja u neka od rizičnih područja, kao što su pojedini dijelovi Afrike.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton