BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Moje dijete laže

 

“Treniram karate, crni pojas”, “Imam zlatnu barbiku”, “Nije ništa bilo u školi!”… I još mnogo toga… Ne postoji roditelj, koji nije ulovio dijete u laži, ali na sreću, nije svaka laž razlog za zabrinutost.

Djeca vrtićkog uzrasta još ne razlikuju dovoljno stvarnost od fantazije, njihova bujna mašta potiče ih da izmišljaju priče kojima često žele samo zadiviti okolinu, bez loših namjera.

U predškolskom uzrastu dijete postepeno razvija svoje mišljenje, u stanju je razlikovati istinu od laži, te počinje testirati postavljena pravila ili zabrane, pa će svjesno koristiti laž kako bi se domoglo zabranjenog ili izbjeglo nešto neugodno.

Takvim lažima dijete testira svoju okolinu, i oko toga ne treba dizati paniku, već s njim mirno popričati, dati mu mogućnost da iznese svoje argumente. Kroz zajedničko traženje kompromisa ono može naučiti, da se i bez laži mogu naći dobra rješenja.

Što je dijete starije, to je i češća potreba za laganjem, a uzroci mogu biti  različiti. U školskoj dobi  dijete ima potrebu za isticanjem, naročito ako se među vršnjacima osjeća zapostavljeno, pa će izmišljati raznorazne priče ili se neizmjerno hvaliti, kako bi  dobilo na  važnosti.

Ako je takvo ponašanje učestalo, treba se zapitati  zašto na taj način traži priznanje i pomoći mu da prevlada nesigurnost.

Mnoga  djeca koriste laž kako ne bi iznevjerila očekivanja roditelja i izgubila njihovu ljubav i pažnju.

Najčešće lažu u vezi ocjena, i tada je važno preispitati, koliko su realna očekivanja od djeteta i revidirati ih, pokazujući mu da je voljeno i prihvaćeno bez obzira na školski uspjeh.

Prestrogi, rigidni i netolerantni roditelji ne bi se trebali čuditi što dijete u strahu od kazne poseže za laži. Dijete treba potaknuti da priča o svojim postupcima, da traži načine kako ih ispraviti.

Time uči da su greške dozvoljene i da iz njih može izvuči pouku. Takav će ga stav prije potaći na iskrenost, nego pretjerana strogoća ili tvrdokorno inzistiranje na priznanju greške.

Obratitite pažnju na sadržaj djetetovih laži, to je direktan put za shvatanje djetetovih strahova, doživljaja nezaštićenosti, strepnji, ugroženosti, težnji…

Važno je znati da se djeca pri laganju ne osjećaju ugodno i da bi radije bili iskreni. Zato o lažima treba razgovarati izbjegavajući optuživanje, kritiku, moraliziranje ili prijetnje. Konstantna kritika i visoki zahtjevi guraju djecu dublje u laž.

Kada roditelj procijeni da se iza laži krije ozbiljan problem, ne preporučuje se dramatiziranje ili kažnjavanje djeteta, već prihvatanje djeteta i omogućavanje da ispolji svoji potrebe, strepnje…

Ako procijenite da se ne možete sami izboriti sa ovim problemom javite se psihologu za pomoć. Roditelj može potaknuti dijete na iskrenost, razvijajući tolerantnu i otvorenu porodičnu atmosferu, u kojoj će se osjećati sigurno, bezuslovno prihvaćeno i voljeno usprkost neuspjeha i grešaka.

 

Autor: Irena Spasojević, psiholog

 

BHzdravlje.ba


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton