BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Moždani udar

Uvod

Moždani udar je ozbiljan zdravstveni problem koji nastaje kada se poremeti dotok krvi u mozak. Kao i svim organima, i mozgu je potreban oksigen i hranjive tvari koje se nalaze u krvi da bi normalno funkcionisao. Ako se ograniči ili zaustavi dotok krvi, moždane ćelije počnu da umiru. To može dovesti do oštećenja mozga i smrti. Moždani udar je hitan slučaj i brza intervencija je ključna jer što prije osoba dobije terapiju za moždani udar, oštećenja će biti manja.

Vrste moždanog udara

Postoje dva glavna uzroka moždanog udara:

  • Ishemični (na koji otpada 70% svih slučajeva): dotok krvi je prekinut zbog krvnog ugruška.
  • Hemoragični: oslabljen krvni sud koji snabdijeva mozak prska i izaziva oštećenje na mozgu.

Takođe postoji slično oboljenje koje se naziva prolazni ishemični napad (TIA), kada je dotok krvi u mozak privremeno prekinut, izazivajući neku vrstu manjeg moždanog udara. Slučajevima TIA treba pristupiti veoma ozbiljno jer su oni obično znak upozorenja da se sprema pravi moždani udar.

Ko je izložen riziku

LJudi preko 65 godina starosti imaju najveći rizik od moždanog udara, mada se u 25% slučajeva moždanog udara radi o ljudima mlađim od 65 godina. Takođe je moguće da dijete ima moždani udar. Pušenje, gojaznost, loša ishrana i prekomjerno konzumiranje alkohola su takođe faktori rizika za  moždani udar. Takođe, bolesti koje zahvataju krvotok, kao što su dijabetis ili hipertenzija (visok krvni pritisak) povećavaju rizik od moždanog udara.

Moždani udari se mogu liječiti i spriječiti

Moždani udari se obično mogu uspješno liječiti i takođe se mogu spriječiti. Ukoliko se zdravo hranite, redovno vježbate, umjereno pijete alkohol i ne pušite dramatično ćete smanjiti rizik od moždanog udara. Vidjeti dio Prevencija za više informacija o smanjivanju rizika od moždanog udara. Moždani udar se može liječiti kombinacijom operacije i lijekova. Međutim, mnogim ljudima je potreban duži period rehabilitacije nakon moždanog udara i ne oporave se svi u potpunosti.

Simptomi

Ako sumnjate da vi ili neko drugi ima moždani udar, morate smjesta nazvati 124 i tražiti da pošalju vozilo hitne pomoći. Čak i ako simptomi moždanog udara iščeznu dok čekate da stigne vozilo hitne pomoći, vi (ili osoba o kojoj je riječ) biste ipak trebali otići u bolnicu na pregled jer postoji rizik da dođe do pravog moždanog udara. Nakon početnog pregleda, možda će vas morati zadržati u bolnici kako bi uradili detaljniji pregled i, ukoliko to bude potrebno, započeli specijalističku terapiju.

Raspoznavanje znakova i simptoma

Znaci i simptomi moždanog udara se razlikuju od osobe do osobe, ali obično se naglo jave. Pošto različiti dijelovi mozga kontrolišu različite dijelove tijela, vaši simptomi će zavisiti od toga koji dio mozga je oštećen i u kolikoj mjeri. Glavni simptomi moždanog udara su: Jedna strana lica može biti otromboljena, osoba ne može da se smije ili su joj usta ili oko obješeni.

  • Moguće je da osoba kod koje se sumnja na moždani udar ne može dići obje ruke i držati ih podignute zbog slabosti u rukama ili utrnuća.
  • Može doći do otežanog govora.

Treba odmah da pozovete hitnu pomoć ukoliko primijetite bilo koji od ovih znakova ili simptoma. Ako živite sa nekim ili njegujete nekoga ko spada u visokorizičnu grupu, kao što je starija osoba ili osoba sa dijabetisom ili visokim krvnim pritiskom, još je važnije da obratite pažnju na ove simptome. Pomoću ovih simptoma se prepozna oko devet od 10 slučajeva moždanog udara. Drugi znaci i simptomi mogu biti:

  • vrtoglavica,
  • problem u komunikaciji, otežan govor i razumijevanje šta drugi govore,
  • problemi sa ravnotežom i koordinacijom,
  • teškoće pri gutanju,
  • jake glavobolje,
  • utrnulost/slabost zbog koje je jedna strana tijela potpuno paralizovana, i
  • gubitak svijesti (u teškim slučajevima).

Prepoznavanje moždanog udara kod drugih ljudi

Jedan od problema kada je u pitanju moždani udar je što ljudi koji imaju moždani udar često imaju problem u komunikaciji sa drugim ljudima. Oni zbog toga ne mogu da traže pomoć ili da kažu drugima da nešto nije u redu. Hitno pružanje pomoći u slučaju moždanog udara je važno jer se u minuti gubi 1.9 miliona moždanih ćelija ako se moždani udar ne liječi. Takođe, jedna od terapija za moždani udar koja se zove tromboliza (kada se koristi lijek za razbijanje krvnih ugrušaka) mora se dati u roku od tri sata od moždanog udara.

Manji moždani udar ili prolazni ishemični napad (TIA)

Simptomi prolaznog ishemičnog napada (TIA) su isti kao kod moždanog udara, ali traju samo od par minuta do par sati, a zatim potpuno iščeznu. Međutim, nikada nemojte ignorisati TIA jer je to ozbiljan znak upozorenja da postoji problem sa dotokom krvi u mozak. Vjerovatnoća da neko ko ima TIA dobije pravi moždani udar u roku od četiri sedmice nakon TIA je jedan od pet. Ako ste imali TIA, treba odmah da se obratite svom porodičnom ljekaru, lokalnoj bolnici ili dežurnoj službi kako biste dogovorili specijalistički pregled. Preporučuje se da svako ko je imao TIA dobije specijalistički pregled u roku od sedam dana od TIA. Neki ljudi imaju veći rizik od moždanog udara nakon TIA. To su:

  • osobe sa dijabetisom,
  • osobe koje imaju 60 ili više godina,
  • osobe sa visokim krvnim pritiskom (hipertenzijom),
  • osobe koje su imale simptome TIA koji su trajali duže od jednog sata, i
  • osobe koje su osjećale slabost tijela i probleme s govorom tokom TIA.

Sve osobe koje spadaju u ove grupe treba da prime specijalistički pregled u roku od 24 sata nakon TIA.

Uzroci

Uzrok se razlikuje od osobe do osobe, ali je važno da znate koji su vaši lični faktori rizika. Ishemični moždani udar Ishemični moždani udar se javlja kada krvni ugrušci blokiraju dotok krvi u mozak. Krvni ugrušci tipično nastaju u predjelima gdje su arterije sužene ili začepljene naslagom masnog holesterola koja se zove plak. Ovo sužavanje arterija se zove ateroskleroza. Kako starimo, arterije postaju uže, ali određeni faktori rizika mogu opasno ubrzati taj proces. Faktori rizika su:

  • pušenje,
  • visok krvni pritisak (hipertenzija),
  • gojaznost,
  • visok nivo holesterola (često kao posljedica ishrane bogate masnoćom), i
  • porodična istorija srčanog oboljenja ili dijabetisa.

Dijabetis je takođe faktor rizika, naročito ako je loše kontrolisan, jer višak glukoze u krvi može oštetiti arterije. Drugi mogući uzrok ishemičnog moždanog udara su nepravilni otkucaji srca (atrijalna fibrilacija), što može prouzrokovati krvne ugruške koji se smjeste u mozgu. Atrijalna fibrilacija može biti prouzrokovana:

  • visokim krvnim pritiskom,
  • koronarnim oboljenjem arterija,
  • oboljenjem mitralnog srčanog zaliska,
  • kardiomiopatijom (trošenjem srčanog mišića),
  • perikarditisom (zapaljenjem srčane kese),
  • hipertiroidizmom (povećana aktivnost štitne žlijezde),
  • prekomjernim konzumiranjem alkohola, i
  • konzumiranjem velike količine kofeina – na primjer čaja, kafe i energetskih napitaka.

Hemoragični moždani udar

Hemoragični moždani udar se javlja kada krvni sud u mozgu prsne. Glavni uzrok toga je visok krvni pritisak (hipertenzija), koji može oslabiti arterije u mozgu i učiniti ih sklonima naprsnuću ili rupturi. Faktori rizika za visok krvni pritisak su:

  • prekomjerna težina,
  • prekomjerno konzumiranje alkohola,
  • pušenje,
  • nedovoljna vježba, i
  • stres, što može izazvati privremen porast krvnog pritiska.

Hemoragični moždani udar se nekad takođe može javiti kao posljedica traumatske povrede glave.

Ostali uzroci

Oko 5% moždanih udara su izazvani oboljenjem koje se zove subarahnoidno krvarenje. Ovo oboljenje se razlikuje od drugih uzroka moždanog udara jer podrazumijeva defekte u mozgu koji su prisutni od rođenja. Moždani udar zadesi veliki broj mladih ljudi svake godine Iako su glavni uzroci moždanog udara slični kao kod starijih osoba, kada je u pitanju oporavak, mlađi ljudi će vjerovatno biti zabrinuti za porodicu, finansije i društvena i poslovna pitanja.

Dijagnoza

Moždani udar se obično dijagnostikuje tako što se proučavaju snimke mozga. To takođe može biti od pomoći kada se utvrđuje rizik od prolaznog ishemičnog napada (TIA). Čak i ako su fizički simptomi moždanog udara očigledni, treba napraviti snimke mozga da bi se ustanovilo da li je došlo do ishemičnog moždanog udara ili hemoragičnog udara. To je važno zbog toga što su potrebne različite terapije za svako od ovih oboljenja, a liječenje hemoragičnog moždanog udara metodama koje se koriste za ishemični moždani udar može pogoršati stanje.

Snimanje putem CT i MRI

Dvije uobičajene metode koje se koriste za slikanje mozga su kompjuterska tomografija (CT) i magnetna rezonanca (MRI). CT aparat je sličan rendgenu ali koristi višestruke snimke da bi se dobila detaljnija, trodimenzionalna (3-D) slika mozga. Aparat za magnetnu rezonancu koristi jaka magnetna polja i radio talase da bi se dobila detaljna slika unutrašnjosti organizma.

Ostale pretrage

Takođe se može uraditi niz drugih pretraga kako bi se pokušao otkriti uzrok moždanog udara. To su:

  • mjerenje krvnog pritiska,
  • nalazi krvi koji mjere faktore kao što je nivo holesterola ili, ako ste dijabetičar, nivo glukoze, i
  • ehokardiogram, snimak srca koji se dobija upotrebom zvučnih talasa.

Tretman

Pozovite hitnu pomoć 124

  • Pozivanjem hitne pomoći, možete pomoći nekom da brzo stigne do bolnice i primi ranu terapiju koja im je potrebna.
  • Hitno djelovanje može spriječiti dalja oštećenja na mozgu i pomoći nekome da se potpuno oporavi.
  • Odlaganje može imati za posljedicu smrt ili tešku dugoročnu invalidnost, kao što su paraliza, teški gubitak pamćenja i problemi u komunikaciji.

Ishemični moždani udar

Ishemični moždani udar se može liječiti upotrebom  lijeka za razbijanje krvnih ugrušaka koji se zove alteplaza. Međutim, alteplaza je djelotvoran samo ako se koristi u roku od tri sata nakon moždanog udara. Nakon tog vremena, lijek nema korisnih efekata. Takođe ćete dobiti redovnu dozu aspirina, jer to čini ćelije u organizmu, koje se zovu trombociti, manje ljepljivim, smanjujući rizik od daljeg stvaranja krvnih ugrušaka. Ako ste alergični na aspirin, postoje drugi antitrombocitni lijekovi. Antikoagulanti: Takođe ćete možda dobiti dodatni lijek koji se zove antikoagulant. Kao i aspirin, antikoagulanti sprječavaju grušanje krvi tako što mijenjaju hemijski sastav krvi na način koji sprječava formiranje krvnih ugrušaka. Heparin i varfarin su dva antikoagulanta koji se obično koriste. Antikoagulanti se često prepisuju ljudima koji imaju nepravilne otkucaje srca što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. Krvni pritisak:Ako vam je krvni pritisak suviše visok, možda ćete dobiti lijekove za snižavanje pritiska. Dva lijeka koja se obično daju su:

  • tijazid diuretik – koji smanjuje količinu vode u organizmu i proširuje krvne sudove, što snižava krvni pritisak, i
  • inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE), koji proširuju krvne sudove i snižavaju krvni pritisak.

Statini: Ako vam je nivo holesterola u krvi previsok, dobićete lijek koji se zove statin. Statini smanjuju nivo holesterola u organizmu tako što blokiraju enzim (hemikaliju) u jetri koji proizvodi holesterol. Karotidna stenoza:Neki ishemični moždani udari su izazvani začepljenjem karotidne arterije, koja se nalazi u vratu. Začepljenje, koje se naziva karotidna stenoza, je izazvano nakupljanjem masne plake. Ako karotidna stenoza ima naročito težak oblik, može se uraditi operacija da bi se otčepila arterija. To se može izvesti hirurškim zahvatom koji se zove karotidna endarterektomija, prilikom koje hirurg pravi rez na vratu kako bi otvorio karotidnu arteriju i odstranio masne naslage.

Hemoragični moždani udar

Često je potrebna hitna operacija za liječenje hemoragičnog moždanog udara kako bi se uklonila krv iz mozga i sanirali naprsli krvni sudovi. To se obično radi hirurškim zahvatom koji se zove kraniotomija. Tokom kraniotomije se izreže mali dio lubanje, kako bi hirurg imao pristup izvoru krvarenja. Hirurg će sanirati oštećene krvne sudove i osigurati da nema krvnih ugrušaka koji bi mogli ograničiti dotok krvi u mozak. Nakon prestanka krvarenja, dio kosti koji je izvađen  iz lubanje će se vratiti na svoje mjesto. Nakon kraniotomije, možda će vas staviti na respirator. Respirator je aparat koji vam pomaže u disanju. Time se organizmu daje vrijeme za oporavak preuzimanjem normalnih funkcija, kao što je disanje, i takođe pomaže u kontroli potencijalnih otoka u mozgu. Takođe ćete dobiti lijekove, kao što su inhibitori ACE, da bi snizili krvni pritisak i spriječili novi moždani udar.

Prolazni ishemični napad (TIA)

Liječenje prolaznog ishemičnog napada se sastoji iz liječenja oboljenja koja su dovela do napada, istovremeno nastojeći spriječiti da ta oboljenja izazovu veći, teži moždani udar. Ako imate TIA, liječenje koje primite će zavisiti od uzroka, ali ćete obično dobiti jedan od gore navedenih lijekova, ili kombinaciju. Tako, ako ste zbog visokog krvnog pritiska i visokog nivoa holesterola izloženi riziku od moždanog udara, možda ćete dobiti kombinaciju statina i inhibitora ACE. Ako je rizik od moždanog udara veoma visok zbog nakupljanja masnog plaka u karotidnoj arteriji, može biti potrebna karotidna endarterektomija.

Tretman

Seks nakon moždanog udara

Čak i ako ste ostali teški invalid, važno je da eksperimentišete sa različitim pozama i aktivnostim i nađete novi način da budete intimni sa partnerom. Seks neće  povećati rizik od moždanog udara. Nema garancije da nećete imati novi moždani udar, ali nema razloga da se to desi za vrijeme seksualnog odnosa. Treba da znate da neki lijekovi mogu smanjiti libido, pa obavijestite svog ljekara ako imate problem. Kada prođete početnu fazu oporavka od moždanog udara, lijekovi kao što je vijagra vam mogu pomoći. Oštećenje nastalo usljed moždanog udara može zahvatati veći dio i biti dugotrajno. Mnogim ljudima je potreban dugi period rehabilitacije prije nego što povrate samostalnost. Proces rehabilitacije će biti specifičan za vas, i zavisiće od vaših simptoma i koliko su oni teški. Tim specijalista će vam biti na raspolaganju, uključujući fizioterapeute, psihologe, okupacione terapeute, logopede i medicinske sestre i doktore specijaliste. Oštećenje mozga prouzrokovano moždanim udarom se može odraziti na mnoge aspekte života i zdravlja, i u zavisnosti od vaših individualnih okolnosti, može vam biti potreban niz različitih terapija i metoda rehabilitacije. U nastavku su date detaljnije informacije o tome.

Psihološke posljedice

Dva najčešća psihološka poremećaja kod ljudi nakon moždanog udara su:

  • depresija – mnogo ljudi ima  intenzivne navale plača i osjećaju se beznadežno i isključeno iz društvenih aktivnosti,
  • poremećaj anksioznosti – mnogi ljudi osjećaju strah i anksioznost, često sa intenzivnim, nekontrolisanim napadima anksioznosti.

Treba da idete na pregled kod psihologa u prvom mjesecu nakon moždanog udara. Depresija i anksioznost se mogu liječiti psihološkim terapijama kao što je savjetovanje ili kognitivno bihejvioralnom terapijom – terapija koja za cilj ima da promijeni način na koji razmišljate o stvarima kako bi postigli pozitivnije stanje uma. Teži oblici depresije i anksioznosti mogu zahtijevati dodatnu terapiju lijekovima. Antidepresivi koji se zovu selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI)  se najčešće koriste za liječenje depresije. Mogu se koristiti druge vrste antidepresiva  ako ne možete uzimati SSRI, ili ako ne reagujete na terapiju. Poremećaji anksioznosti se mogu liječiti u kratkom roku upotrebom lijekovi koji se zovu benzodijazepini. Ovi lijekovi imaju potencijalno ozbiljne neželjene efekte, tako da se mogu koristiti samo dvije sedmice. Nakon toga, mogu se prepisati antidepresivi. Razgovor o svojim iskustvima i onome što vas brine u vezi sa budućnošću može biti od pomoći u savladavanju psiholoških posljedica moždanog udara.

Kognitivne posljedice

‘Kognitivni’ je izraz koji naučnici koriste da bi opisali mnoštvo procesa i funkcija koje mozak koristi za obradu informacija. Jedna ili više kognitivnih funkcija mogu biti poremećene moždanim udarom. Kognitivne funkcije su:

  • komunikacija – usmena i pismena,
  • svijest o prostoru – prirodna svijest o vlastitom tijelu u odnosu na neposredno okruženje,
  • memorija,
  • koncentracija,
  • izvršne funkcije – sposobnost planiranja, rješavanja problema i rasuđivanja o situacijama, i
  • praksa – sposobnost izvođenja naučenih fizičkih aktivnosti, kao što je oblačenje ili pravljenje čaja.

U sklopu liječenja, svaka od ovih kognitivnih funkcija će biti ispitana i napraviće se plan liječenja i rehabilitacije. Moći ćete naučiti veliki broj tehnika koje vam mogu pomoći da ponovo naučite poremećene kognitivne funkcije, kao što je vraćanje vještina komunikacije pomoću terapije sa logopedom. Takođe postoji mnogo metoda koje se mogu koristiti da bi se nadoknadio gubitak kognitivnih funkcija, kao što je upotreba memorijskih pomagala ili zidnog planera koji pomaže planiranje dnevnih zadataka. Većina kognitivnih funkcija će se vratiti nakon određenog vremena i nakon rehabilitacije, ali možda se neće vratiti u potpunosti na nivo na kojem su bile.

Fizičke posljedice

Moždani udar može oslabiti ili paralizovati jednu stranu tijela. Takođe, mnogi ljudi imaju problema sa koordinacijom i ravnotežom. U sklopu rehabilitacije bi trebalo da vas pregleda fizioterapeut, koji će utvrditi u kojoj mjeri je došlo do fizičkog invaliditeta prije nego što napravi plan liječenja. Liječenje obično počinje čim je zdravstveno stanje stabilizovano. U početku će fizioterapeut raditi sa vama na poboljšanju držanja i ravnoteže. Nakon toge ćete imati kratke sesije fizioterapije koje traju nekoliko minuta. Sesije će se zatim produžiti kako budete vraćali snagu i kontrolu nad mišićima. Fizioterapeut će raditi sa vama tako što ćete postaviti ciljeve. U početku to mogu biti jednostavni ciljevi kao što je podizanje predmeta. Kako se vaše stanje bude popravljalo postaviće se zahtjevniji dugoročni ciljevi kao što je stajanje ili hodanje. Član vaše porodice, neplaćeni njegovatelj ili plaćeni njegovatelj će biti pozvani da se uključe u vašu fizioterapiju. Fizioterapeut vas može naučiti jednostavne vježbe koje možete raditi kod kuće. Ponekad fizioterapija može trajati mjesecima ili čak godinama. Terapija se prekida kada više ne donosi značajno poboljšanje.

Problemi u komunikaciji

Nakon moždanog udara, mnogi ljudi imaju probleme sa govorom i razumijevanjem, kao i sa čitanjem i pisanjem. To se zove afazija, a ponekad takođe disfazija. Afazija može biti izazvana oštećenjem dijelova mozga koji su odgovorni za jezik, ali takođe može biti izazvana oštećenjem mišića koji učestvuju u govoru. Treba što prije otići kod logopeda na pregled i početi terapiju koja će vam pomoći u vraćanju vještina komunikacije. Problemi s vidom Moždani udar ponekad može oštetiti dijelove mozga koji primaju, obrađuju i tumače informacije koje šalju oči. Neki ljudi mogu imati duplu sliku ili mogu izgubiti pola vidnog polja. To znači da mogu vidjeti sve sa jedne strane, ali su slijepi na drugo oko.

Umor

Mnogi ljudi pate od ekstremnog umora u prvih nekoliko sedmica nakon moždanog udara, a mogu imati i probleme sa snom, zbog čega su još više umorni.

Vožnja

Ako ste imali moždani udar ili prolazni ishemični napad (TIA), ne smijete voziti mjesec dana. Da li ćete ponovo moći voziti zavisi od toga koju dugoročnu invalidnost eventualno budete imali i od vrste vozila koje vozite. Vaš porodični ljekar će vas moći posavjetovati da li ćete moći početi voziti nakon mjesec dana od moždanog udara ili TIA, ili će možda biti potreban još jedan pregled.

Pružanje podrške

Postoji mnogo načina na koje možete pružiti podršku prijatelju ili rođaku koji je imao moždani udar kako bi ubrzali njihov proces rehabilitacije. To su:

  • Pomozite im da rade fizioterapijske vježbe između sesija.
  • Pružite im emocionalnu podršku i utjehu da će se njihovo stanje popraviti vremenom.
  • Pomozite im da se motivišu da dostignu dugoročne ciljeve.
  • Prilagodite se njihovim potrebama, kao što je usporen govor ili problemi u komunikaciji.

NJegovanje osobe nakon moždanog udara može biti frustrirajuće i ponekad usamljeno iskustvo. U nastavku su dati savjeti koji mogu biti od pomoći.

Budite spremni na promjene u ponašanju

Neko ko je imao moždani udar često može djelovati kao da se promijenio kao ličnost, i ponekad se može činiti kao da se ponašaju nerazumno. To je zbog psiholoških i kognitivnih posljedica moždanog udara. Mogu biti ljuti na vas. Iako vas to može uznemiriti, pokušajte da to ne shvatate lično. Važno je da se sjetite da će osoba biti opet ona stara kako rehabilitacija bude odmicala.

Pokušajte da ostanete strpljivi i pozitivni

Rehabilitacija može biti spor i frustrirajući proces, a biće perioda kada će se činiti da nije postignuto mnogo napretka. Ohrabrivanje i pohvale za svaki napredak, bez obzira kako se mali činio, mogu pomoći da se osoba koja je imala moždani udar motiviše da postigne dugoročne ciljeve.

Nađite vremena za sebe

Ako njegujete nekoga ko je imao moždani udar, važno je da ne zanemarite vlastito fizičko i psihičko zdravlje. Druženje sa prijateljima i bavljenje slobodnim aktivnostima  će vam pomoći da se bolje nosite sa situacijom.

Tražite pomoć

Postoji veliki broj službi za podršku i raspoloživih resursa za ljude koji se oporavljaju od moždanog udara, i za njihove porodice i njegovatelje. To može biti oprema koja može olakšati mobilnost ili psihološka podrška njegovateljima i porodicama. Bolničko osoblje koje je uključeno u proces rehabilitacije će vam moći pružiti savjet i relevantne kontakt podatke. Da li ću opet moći voditi normalan život?

  • Jedna trećina ljudi postigne gotovo potun fizički oporavak i treba ih ohrabriti da vode normalan život.
  • Jedna trećina ljudi će imati značajnu invalidnost. To će varirati od teške invalidnosti – na primjer ljudi kojima je potrebna pomoć da ustanu iz kreveta – do manjih stvari kao što je pomoć kod kupanja.
  • Jedna trećina ljudi će biti veoma teško pogođeni moždanim udarom i umrijeće u roku od godinu dana. Većina ovih ljudi umre u bolnici tokom prvih nekoliko sedmica.

Prevencija

Hrana bogata vlaknima može pomoći da se spriječi moždani udar. Najbolji način da se spriječi moždani udar je zdrava ishrana, redovna vježba, izbjegavanje pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola.

Ishrana

Loša ishrana je glavni faktor rizika za moždani udar. Hrana bogata masnoćom može dovesti do nakupljanja masnog plaka u arterijama, prekomjerna težina može dovesti do visokog krvnog pritiska. Preporučuje se nemasna hrana bogata vlaknima, uključujući dosta svježeg voća i povrća (pet porcija na dan) i integralne žitarice. Treba ograničiti unos soli na najviše 6g (0.2oz) dnevno jer previše soli povisuje krvni pritisak. 6g soli je otprilike jedna kašičica. Postoje dvije vrste masnoće – zasićene i nezasićene. Treba izbjegavati hranu koja sadrži zasićene masnoće jer one podižu nivo holesterola. Hrana bogata zasićenim masnoćama:

  • mesne pite,
  • kobasice i masni komadi mesa,
  • maslac,
  • mast,
  • kajmak,
  • tvrdi sir,
  • torte i kolači, i
  • hrana koja sadrži kokosovo ili palmino ulje.

Međutim, izbalansirana ishrana treba uključivati malu količinu nezasićenih masnoća, što će zapravo pomoći da se smanji nivo holesterola. Hrana koja je bogata nezasićenim mastima je:

  • masna riba,
  • avokado,
  • orašasti plodovi i sjemenke,
  • suncokretovo, repičino, maslinovo i biljno ulje.

Vježba

Kombinovanjem zdrave ishrane sa redovnom vježbom je najbolji način da se održi zdrava težina. Održavanje zdrave težine smanjuje rizik od visokog krvnog pritiska. Redovna vježba će učiniti srce i krvotok efikasnijim, sniziće nivo holesterola i držaće krvni pritisak na zdravom nivou. Preporučeni nivo holesterola je 5 mililmola po litri krvi ili 5mmol/l. Milimol je mjerna jedinica koju koriste hemičari i biolozi za mjerenje ekstremno malih stvari. Krvni pritisak se mjeri pomoću dva broja. Jedan broj predstavlja pritisak srca kada se grči da bi pumpalo krv kroz organizam. To se zove sistolni pritisak. Drugi broj predstavlja pritisak srca kada se širi i puni krvlju, dok čeka sljedeću kontrakciju. To se zove dijastolni pritisak. Kod većine ljudi, zdrav krvni pritisak je sistolni pritisak od 90-120 milimetara žive (mmHg) a dijastolni pritisak od 60-80mmHg. Ili, kako se krvni pritisak obično izražava, normalan krvni pritisak je između 90/60mmHG i 120/80mmHG. Kod većine ljudi, preporučuje se 30 minuta energične vježbe dnevno, najmanje pet puta sedmično. Vježba treba da bude dovoljno energična da bi srce počelo brže da kuca i da biste nakon vježbi bili malo zadihani. Primjeri energičnih vježbi su brzo  hodanje ili hodanje uzbrdo. Ako se oporavljate od moždanog udara, treba da razgovarate o mogućem planu vježbi sa članovima tima za rehabilitaciju. Možda neće biti moguće redovno vježbati prvih sedmica ili mjeseci nakon moždanog udara, ali trebalo bi da možete početi vježbati kako rehabilitacija bude odmicala.

Pušenje

Pušenje je glavni faktor rizika za moždani udar jer podiže krvni pritisak i može izazvati nakupljanje masnog plaka u arterijama. Vaš porodični ljekar ili farmaceut će vam takođe moći pružiti pomoć i savjet o prestanku pušenja.

Alkohol

Prekomjerno konzumiranje alkohola može dovesti do visokog krvnog pritiska i nepravilnih otkucaja srca (atrijalna fibrilacija). Oboje su glavni faktori rizika za moždani udar.

Komplikacije

Disfagija

Oštećenje nastalo usljed moždanog udara može poremetiti normalan refleks gutanja, omogućivši sitnim česticama hrane da dospiju u vaš respiratorni trakt (dušik). Problemi sa gutanjem se zovu disfagija. Disfagija može izazvati oštećenje na plućima, što može biti okidač za infekciju pluća (pneumoniju). Kako bi spriječili komplikacije zbog disfagije, možete se hraniti pomoću cijevi za hranjenje. Cijev se obično stavi u nos a zatim se spusti do želuca, ali može biti i direktno povezana sa želucem putem operacije. Period tokom kojeg ćete se morati hraniti putem cjevčice može varirati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, ali se cijev rijetko koristi duže od šest mjeseci.

Hidrocefalus

Hidrocefalus je bolest koja se javlja kada se u šupljinama mozga nalazi previše cerebrospinalne tečnosti. Oko 10% ljudi koji su imali hemoragični moždani udar dobije hidrocefalus. Cerebrospinalna tečnost (CSF) se proizvodi u mozgu i štiti mozak i kičmenu moždinu  i iznosi otpadne tvari iz moždanih ćelija. Ona stalno protiče kroz šupljine u mozgu i po površini mozga i kičmene moždine. Svaki višak CSF se obično drenira iz mozga i apsorbuje u organizmu. Oštećenje izazvano subarahnoidnim krvarenjem može spriječiti dreniranje CSF i može doći do nakupljanja viška tečnosti. Simptomi su:

  • glavobolje,
  • mučnina i povraćanje, i
  • gubitak ravnoteže.

Međutim, bolest se može liječiti stavljanjem cjevčice u mozak kako bi se omogućilo normalno dreniranje tečnosti.

Tromoboza dubokih vena

Kod oko 5% ljudi koji su imali moždani udar će doći do daljeg formiranja krvnih ugrušaka u nozi, što se zove tromboza dubokih vena (DVT). To se obično dešava kod ljudi koji su djelimično ili potpuno izgubili pokretljivost noge, jer nepokretnost usporava protok krvi kroz vene, povećavajući krvni pritisak i rizik od krvnog ugruška. Simptomi DVT uključuju:

  • otok,
  • bolove,
  • toplu kožu,
  • osjetljivost, i
  • crvenilo, naročito sa zadnje strane noge, ispod koljena.

Ako imate DVT, neophodno je hitno liječenje jer postoji rizik da krvni ugrušak dospije u pluća, što se zove plućna embolija i što može biti fatalno. DVT se može liječiti upotrebom lijekova protiv grušanja. Ako se smatra da ste izloženi riziku od DVT, vaš tim za liječenje moždanog udara može preporučiti da nosite kompresivne čarape – posebno napravljene da bi smanjile krvni pritisak u nogama.  Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton