BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Najčešće alergije kod djece

 

Najčešće alergijske bolesti koje se javljaju kod djece su: alergijska astma, alergijski rinitis, atopijski dermatitis, gastrointestinalna alergija, alergija na ubode ose, pčele i stršljena.

Najranije se javlja gastrointestinalna alergija i to alergija na proteine kravljeg mlijeka koje se prvo uvodi u ishranu dojenčeta. Nakon toga slijedi alergija na proteine jajeta  (vrijeme pojave alergije zavisi od vremenskog perioda uvođenja određene vrste proteina hrane). Najčešći proteini hrane (alergeni) su proteini kravljeg mlijeka, jajeta, piletine, mesa, soje, orašastih plodova ( kikiriki, orah, lješnjak badem), riba i školjke.

Alergija na proteine kravljeg mlijeka se javlja kod oko 3% djece. Alergija na proteine jajeta kod oko 8% djece.

Alergijska astma se može javiti u 2. godini života (nekada i ranije), ali se najčešće javlja u  uzrastu djeteta od 4-5 godina.

Alergijska astma je uzrokovana alergijom na inhalatorne alergene, a to su: kućna prašina, grinje iz kućne prašine, perje, dlake životinja, gljivice te poleni (polen trave, stabla i korova). Prvo se javlja alergija na kućne alergene, a kasnije na vanjske alergene (polen).

Alergijska astma se javlja kod oko 6-12 % djece, veći procenat je u industrijaliziranim sredinama.

Alergijski rinitis je kao simptomatski poremećaj nosne sluznice koji se javlja nakon dodira s alergenima iz okoline pri čemu nastaje upalna reakcija. Alergijski rinistis može biti sezonski (javlja se u određenim periodima i često se naziva peludnom groznicom) i nesezonski (može se javiti u bilo koje doba godine). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 10 do 25% stanovništva u svijetu boluje od nekog oblika alergijskog rinitisa. Sezonski alergijski rinitis može uzrokovati pelud korova, trava ili stabala. Kućna prašina, perje, plijesni, dlake životinja i neki lijekovi (npr. nesteroidni protuupalni lijekovi) mogu izazvati nesezonski alergijski rinitis. Iznenadne promjene temperature, fizički napor, duhanski dim te onečišćenost zraka mogu pogoršati simptome. Alergijski rinitis se javlja kod oko 16-18%.

Šta uzrokuje pojavu alergije?

Alergija nastaje uslijed genetske predispozicije djeteta za razvoj alergije i uticaja faktora okoline (izloženost alergenima). Utvrđeno je da postoji više gena koji su odgovorni za nastanak  alergije koje dijete nasljeđuje. Postoji genetska predispozicija za stvaranje IgE alergijskih antitijela koja reakcijom sa alergenom dovodi do alergijske upale da koži, dišnim putevima i probavnom traktu.

Kako se dijagnosticira alergija?

Dijagnoza alegijskih bolesti često se provodi na osnovu prepoznavanja simptoma, porodične anamneze, fizikalnog pregleda nosa, citološkog brisa nosa te alergoloških testova (kožni test i ukupni IgE u serumu). U prepoznavanju alergijskih bolesti kod djece, važnu ulogu igra iskaz roditelja. Na osnovu razgovora s roditeljima,  postavlja se radna dijagnoza koju je potrebno potvrditi (ili isključiti) različitim dijagnostičkim postupcima.. Pomoću anamneze se određuje skupina alergena na koju će se ispitivati reakcija.

Teškoće kod dijagnosticiranja

Budući da se dijagnostika velikim dijelom oslanja na subjektivni iskaz roditelja djeteta koje pati od alergije, ljekarima je ponekad teško uvrditi dijagnozu.

Lejla Gabela, majka dvogodišnje DŽelile, imala je iskustva sa alegijama kod svoje curice, čiji uzroci nikad nisu otkriveni.  Od rođenja njene curice bilo ju je strah od pojave alergija, budući da su ona i suprug skloni alergijama.  “Nismo imali nikakvih teškoća do 8 mjeseca. Kada se jedno jutro moja curica probudila sa uvećanim crvenim ušima, strašno sam se zabrinula. Nakon nekoliko sati primjetila sam da se širi i panično zvala dokotoricu koja je rekla da je posjetimo. U međuvremenu je i drugo uho počelo da raste i crveni se a primjetila sam i blagi osip po trbuhu. Odmah sam otišla doktorici koja je konstatovala alergijsku reakciju. Budući da je noć prije toga moja curcia pojela malo marmelade od šipka, to je zapisano u karton. Poslije toga dugo joj nisam dvala šipak .. kad ga je konačno probala nije bilo nikakvih reakcija, maremaladu jede al joj nikad ne dajem od šipka – moj nespotrebni strah, vjerovtano”, navodi Lejla.

“Drugi vid alergije se ispoljio kao neki ospi na koži koji se povukao kada smo otišli na more. Poslije se pojavljivalo al u nepravilnim razmacima i sve rjeđe. Doktori su na kraju rekli da to nije klasična alergija nego neki vid blažeg dermatitisa koji bi trebao sam nestati pa se i ja nadam”, zaključuje Lejla svoju priču.

Metode liječenja alergija

Prim mr sci dr Aida Dizdarević, šef odjela Alergoimunoreumatologije na Pedijatrijskoj klinici KCUS Sarajevo navodi: “Najefikasniji način liječenja alergija je izbjegavanje alergena na koje je dijete alergično. Eliminacija nutritivnih alergena iz ishrane je najbolji način u liječenju alergija na proteine hrane. Eliminacija inhalatornih alergena je teško izvodljiva. Postoje lijekovi za liječenje alergijske upalu dišnih puteva i kože, a to su inhalacijski kortikosteroidi, antihistaminici, antilukotrijeni i lokalni kortikosteroidi (primjenjuju se lokalno na kožu)”.

Savjeti za roditelje

“Roditelja treba upoznati sa kliničkom slikom alergijske reakcije i da postoje alergijske reakcije koje su životno ugrožavajuće. Roditelji djece sa teškom alergijom trebaju imati uz sebe hitnu terapiju koju mogu sami primjeniti kod teške alergijske reakcije. Roditelje treba educirati za primjenu terapije. To je Epi-pen samoinjekt-adrenalin za antišok terapiju (injekcija koju roditelji sami apliciraju) i antihistaminik u obliku sirupa ili tablete. Epi pen trebaju imati naročito roditelji djece alergične na ubod ose, pčele i stršljena. Roditelje je potrebno pismeno upoznati sa hranom koja sadrži određene proteine na koje je dijete alergično ( naročito namirnice sa sakrivenim proteinima npr kravljeg mlijeka, kikirikija i sl.)”, preporučuje dr Dizdarević.

Preventivne mjere

Kada su u pitanju mjere prevencije alergija dr Dizdarević ističe sljedeće: “Najefikasnije preventivne mjere su što duže dojenje, po mogućnosti do šest mjeseci života. Uvođenje mješovite ishrane nakon šestog mjeseca života. Ne pušiti u trudnoći i ne pušiti uz dijete (ne dozvoliti pasivno pušenje djece)”.

 

Autor: Aida Spahić-Zekić


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton