BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Najčešći faktori stresa u BiH

 

Stres je važan pojam za razumijevanje nastanka brojnih psihičkih poremećaja. Ukoliko je čovjek kontinuirano izložen stresu, dolazi do poremećaja u funkcioniranju organa što uvjetuje pojavu tzv. adaptacionih bolesti kao što je hipertenzija.

Usljed nesigurnosti uvjetovane današnjim načinom života u  BiH, koji karakteriše vrlo loša ekonimska situacija, teški uvjeti života, nezaposlenost i niz drugih okolnosti,  kod ljudi često dolazi do manjka samopouzdanja, a kao posljedica toga se javlja nervoza, uznemirenost, strah itd.

Prema riječima prim. dr. Aide Hadžibajrić iz Centra za mentalno zdravlje Novo Sarajevo, u posljednje vrijeme u porastu je broj pacijenata, odnosno klijenata koji dolaze uznemireni zbog oružane pljačke čiji su žrtve bili.

Ovakve stresne situacije mogu prouzrokovati trauma, jer je pojedinac suočen za životnom opasnošću. U ovakvim slučajevima moguće je čak da se razvije i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Poslije svake traumatične situacije, može se javiti osjećaj krivnje, pacijent često postaje anksiozan, što može dovesti i do depresije.

Zanimljivo je istraživanje koje je proveo portal Posao.ba sa ciljem utvrđivanja koliko su zaposlenici pod stresom na radnom mjestu, te koje posljedice ima stres na ponašanje zaposlenika.

Čak 94 posto ispitanika u istraživanju izjavilo je da je pod stresom na radnom mjestu, a od toga je njih 37% navelo da je uzrok stresa najčešće nadređeni. Dvadeset i jedan posto ispitanika je pod stresom zbog previše posla, 17% zbog kolege/a, a 13% zbog rokova. NJih 9% tvrdi da je stres na poslu izazvan nedostatkom kancelarijske opreme ili lošim uslovima za rad, a 3% ispitanih je priznalo da je pod stresom, jer ne posjeduju sposobnosti potrebne za obavljanje posla.

Ispitanici su također navodili ostale razloge zbog kojih su pod stresom na poslu. Tako je 55% ispitanih izjavilo da je pod stresom zbog sporosti računara, 14% zbog čestih poteškoća u pronalaženju dokumenata na serveru, a 12% zbog čestog kvarenja printera ili faxa.

Deset posto ispitanika tvrdi da im stres izaziva veliki broj “junk”/”spam” mailova, a njih 9% da je razlog stresa često kvarenje računara.

Upravo zbog ovih problema povezanih sa kvarovima na računaru, sporim pokretanjem programa, te ogorčenjem korisnika što moraju sve ćešće pozivati informatičare u pomoć, organizacija “CMOC” iz SAD-a provela je studiju koja je obuhvatala 1000 korisnika računara iz Sjeverne Amerike kod kojih je identificiran “sindrom informatičkog stresa”.

Prema istraživanju portala “Posao.ba”, pod stresom su najviše ispitanici koji imaju poziciju u srednjem menadžmentu (93,1%) i administrativni radnici, također njih 93,1%, rezultati su istraživanja kada su u pitanju pozicije koje zauzimaju ispitanici u kompaniji. Zatim slijedi niži menadžment (91,8%), specijaliste (91,1%), visoki menadžment (89,4%) i savjetnici (89,3%). Podaci govore da posao najmanje izaziva stres kod proizvodnih radnika (88,6%) i pripravnika (88,4%).

Stalna izloženost stresu na poslu često dovodi do tzv. menadžerske bolesti. Neke skupine zaposlenika su često podložne svakodnevnom stresu, kao npr. direktori-menadžeri, zdravstveni radnici, pravnici, ekonomisti, novinari, estradni djelatnici i dr.

To su sve profesije s velikom odgovornošću i dužnostima kod kojih zbog preopterećenosti poslom dolazi do fizioloških, a kasnije i psihosomatskih reakcija koje za posljedicu mogu imati pogoršanje zdravstvenog stanja te krajnju fizičku i psihičku iscrpljenost. Simptomi ove bolesti nisu kod svih jednaki.

Najčešći simptomi su ubrzano lupanje srca, glavobolja, prekomjerno znojenje, povišena razine glukoze u krvi, povišen kolesterol, povišen krvni tlak ili pak bolesti imunološkog i nervnog sistema.

Za menadžersku bolest kaže se da je epidemija novog doba koja sve više ugrožava ljude mlađe i srednje životne dobi. Bolest češće zahvaća muškarce nego žene. Muškarcima najčešće donosi srčane tegobe, dok žene koje boluju od menadžerske bolesti pate od tjeskobe, apatije i depresije.

U posljednje vrijeme sve je više prisutna pojava mobinga na poslu, zbog kojeg je pojedinac izložen kontinuranom stresu.

U istraživanju, koje je za potrebe Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva u decembru 2006. godine proveo Prism Research na uzorku od 1.550 ispitanika, 13,4% fakultetski obrazovanih radnika je izjavilo da su bili žrtve mobinga.

Mobing prema mišljenju stručnjaka definira se kao kontinuirano psihičko zlostavljanje i ponižavanje druge osobe s ciljem ugrožavanja njenog ugleda i ljudskog dostojanstva, a u konačnici i otpuštanje sa radnog mjesta. U nekim slučajevima može dovesti i do fizičkog nasilja u radnom okruženju.

Posljedice takvog iživljavanja odražavaju se na žrtve podjednako kako na duhovnom, tako i na društvenom i fizičkom području. Žrtva je pod konstantim stresom, opada joj koncentracija u radu i mišljenju, slabi joj volja za životom, potiskuje potrebu za druženjem, zahvata je kompleks manje vrijednosti, te počinje patiti od manjka samopouzdanja.

 

 

Autor: Aida Spahić – Zekić


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton