BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Nošenje sa napadima panike

 

Osobe sa fobijama obično doživljavaju nagle i iznenadne napade jake anksioznosti. Napadi panike mogu imati i fizičke simptome kao što su drhtanje, osjećaj zbunjenosti ili dezorjentisanosti, brzo lupanje srca, suha usta, znojenje, vrtoglavicu i bol u grudima.

Simptomi napada panike svoj vrhunac najčešće dostižu u roku od 10 minuta. Većina napada traje između 5 i 30 minuta.

Osobe koje pate od fobije trudiće se da, koliko god je to moguće, izbjegavaju uzrok svog straha, ali u slučajevima kao što je agorafobija, strah može dosta da ograniči vaše kretanje i normalan život.

Stručnjaci smatraju da je od izuzetne važnosti da se naučite da ne dozvolite da vam napadi panike upravljaju životom. Napadi panike redovno prođu, a njihovi simptomi nisu znak nekog ozbiljnog zdravstvenog problema. Veoma je važno da ne ograničavate svoje kretanje ni ostale dnevne aktivnosti.

Suočite se sa strahom

Tokom napada panike osjetite velik broj zastrašujućih simptoma, i razne negativne misli vam prođu kroz glavu.

Velik broj ljudi ima osjećaj neizbježne katastrofe, i pomisle da će se onesvijestiti, izgubiti kontrolu, a ponekad i da će umrijeti. Trebate sami sebe uvjeriti da se to ne može desiti, i da su ti osjećaji izazvani napadom panike.

Nemojte tražiti stvari koje će vam odvući pažnju i problem ostaviti neriješenim. Pokušajte da radite ne njegovom rješenju dok anksioznost ne prestane. Suočite se sa strahom. Ako ne pobjegnete od uzroka, uvjerićete se da vam se zaista ništa loše neće desiti.

Kako vas anksioznost bude popuštala, nastojte da se što više fokusirate na okolinu, i na aktivnosti koje ste obavljali prije napada. Uvijek je korisno imati nekog kraj sebe ko vas tokom napada može smiriti i dati vam do znanja da se ništa loše neće desiti.

Nakon napada potrudite se da utvrdite uzroke svog stresa, kako bi otkrili uzroke koji vam mogu pogoršati simptome.

Ne postoji brzo rješenje za anksioznost, ali ukoliko vam se napadi dešavaju često potražite medicinsku pomoć.

Tehnike opuštanja

Ukoliko naučite i otkrijete načine na koje se možete opustiti lakše ćete ublažiti stres i tenziju koji mogu izazvati napad. Tehnike relaksacije mogu vam pomoći i da se lakše borite sa napadima kad do njih dođe.

Redovno vježbanje, naročito aerobičke vježbe, pomoće vam da kontrolišete nivo stresa, ublažite tenziju, poboljšate raspoloženje i pojačate samopouzdanje.

Antidepresivi i kognitivno bihevioralna terapija su dva načina liječenja panike koji se najčešće preporučuju.

Kognitivno bihevioralna terapija nastoji da identifikuje i promijeni negativne misli i pogrećna tumačenja stvari koja pospješuju vaše napade panike. Smatra se posebno uspješnom, jer se većina ljudi u potpunosti oslobodi panike.

 Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton