BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Oblici i prevencija zlostavljanja djece

 

Zlostavljanje djece ostavlja dugotrajne posljedice na raznovrsne aspekte zdravlja, razvoja i dobrobiti djeteta, ima značajan uticaj na djetetovo samopoštovanje, samoprocjenu, sliku o sopstvenoj ličnosti, čime oblikuje budući život djeteta.

Iskustvo dugotrajnog zlostavljanja može voditi teškoćama u uspostavljanju zdravih emocionalnih i partnerskih odnosa u odraslom dobu, problemima u radnom okruženju i posebno u razvijanju stavova i vještina potrebnih za produktivno roditeljstvo.

Zabrinjavajući su statistički podaci koji govore da:

  • 95% osoba koje zlostavljaju djecu bile su i same zlostavljane u djetinjstvu
  • 80% zavisnika o alkoholu i drogama bili su zlostavljani kao djeca
  • 80% djece koja bježe od kuće navode zlostavljanje kao uzrok bijega
  • 50% osoba koje su pokušale samoubistvo su u djetinjstvu zlostavljane

Oblici zlostavljanja

  • Fizičko zlostavljanje koje se, osim tjelesnih oštećenja povezuje i sa agresivnim ponašanjem kod djece, emocionalnim problemima, problemima u učenju i ponašanju.
  • Emocionalno zlostavljanje kao što je degradacija, zastrašivanje, izolacija, eksploatacija i ignorisanje često ostavlja teže posljedice od bilo koje druge vrste zlostavljanja, jer značajno utiče na mentalno zdravlje, ponašanje i samoprocjenu.
  • Seksualno zlostavljanje za posljedicu može imati različite poremećaje ponašanja, uključujući samopovređivanje, neodgovarajuće seksualizovano ponašanje, depresivnost i gubitak samopoštovanja. Efekti ovakvog oblika zlostavljanja produžavaju se i u odrasloj dobi, tako da, na žalost, jedan broj odraslih ljudi koji seksualno zloupotrebljavaju djecu su i sami bili zlostavljani u djetinjstvu.

Prevencija zlostavljanja

Primarna prevencija ima za cilj kontrolu i sprečavanje faktora rizika za zlostavljanje. U tu svrhu teži se poboljšanju kvaliteta života i podstiče se razvoj roditeljskih kapaciteta. Na nivou socijalnog okruženja potrebno je razvijati osjetljivost javnosti na nasilje nad djecom.

Pasivnost odraslih na neki način znači učestvovanje u ugrožavanju djece. Mediji bi trebali nuditi informacije o načinima borbe protiv zlostavljanja. Na nivou porodice potrebno je roditelje pripremati za odgovorno roditeljstvo i naučiti ih roditeljskim vještinama.

Djecu, zapravo, još od vrtića treba edukovati da znaju prepoznati znakove zlostavljanja, pomoći im u razvijanju pozitivne slike o sebi, razvijanja samopouzdanja, učiti ih nenasilnom rješavanju sukoba.

Sekundarna prevencija je usmjerena na porodice u riziku. Na širem društvenom planu potrebno je utvrditi raširenost i faktore rizika nasilja u porodici i edukovati stručnjake za postupanje u takvim situacijama.

Porodicama u riziku potrebna je mreža podrške, psihosocijalna, i materijalna pomoć. Djecu iz takvih porodica je potrebno osnaživati za suočavanje sa problemima.

Tercijarna prevencija je tretman, tj. intervencija u slučajevima zlostavljanja.

Sama intervencija ima preventivni karakter jer smanjuje međugeneracijski prenos nasilja u porodici. Žrtvama i počinitelju nasilja pruža se psihosocijalna pomoć. Na širem društvenom planu potreban je sistem prijavljivanja nasilja, učešće Organa starateljstva, pravosuđa, zdravstva i prosvete.

Važno je pratiti učinke tretmana. Dijete mora ostvariti pravo na život u porodici, ali ga treba i zaštititi od ponovljenog zlostavljanja.

Najbitnije je, zapravo, prepoznati zlostavljanje i reagovati pravovremeno. Otkrivanje slučajeva zlostavljanja je dio velikog problema društvene reakcije na ovu pojavu, i na njega utiče odnos društvene sredine prema zlostavljanju, kao i informisanost javnosti, edukovanost stručnjaka koji rade sa djecom, saradnja nadležnih službi i sl.

Dužnost neprijavljivanja nije pravno sankcionisana, te u tom smislu, za građane ona predstavlja samo moralnu obavezu, dok je za ustanove, organe i stručnjake koji u njima rade ona dio profesionalne obaveze.

Uloga obrazovnog, zdravstvenog, pravnog i sistema socijalne zaštite u zaštiti djece od zlostavljanja podrazumijeva prevenciju, otkrivanje, podršku u tretmanu, praćenje, planiranje zaštitnih intervencija, sprečavanje nasilja, pokretanje krivičnog postupka i slično.

 

Izvor: JU “Centar za socijalni rad” Banja Luka


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton