BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Operacija koljena (prednji ukršteni ligament)

Uvod

Uvod

Prednji ukršteni ligament (ACL) je ligament koljena koji se najčešće povređuje. Svake godine, postoji oko 30 slučajeva povreda ACL na svakih 100,000 ljudi. Ako se ACL pokida, operacija se obično radi da bi se rekonstruisao oštećeni ligament.

Ligamenti

Ligamenti su jake trake vezivnog tkiva (vlakna koja pružaju potporu drugim tkivima i organima u tijelu). Ligamenti povezuju dvije kosti u zglobu. Oni jačaju zglob i ograničavaju pokretljivost u određenim pravcima.

Koljeno

U koljenu se susreću tri kosti:

  • Bedrena kost (femur),
  • Cjevanica (tibia), i
  • Koljena čašica (patella).

Te tri kosti su povezane sa četiri ligamenta. Ligamenti drže kosti zajedno i čine koljeno stabilnim. Postoje dva kolateralna ligamenta sa strana koljena i dva ukrštena ligamenta unutar koljena.

Prednji ukršteni ligament

ACL ide dijagonalno kroz unutrašnjost koljena. On povezuje donju stranu femura do vrha tibie. ACL sprečava kretanje tibie ispred femura i daje koljenom zglobu stabilnost. Takođe pomaže da se kontrolišu pokreti koljena naprijed i nazad.

Većina povreda ACL se dese prilikom bavljenja sportom, kao što je fudbal, skvoš, tenis ili skijanje (vidjeti okvir, lijevo). Na povrede ACL otpada 40% svih sportskih povreda.

Ako se ACL pokida, koljeno postaje veoma nestabilno i gubi pokretljivost u određenim pravcima. To može otežati izvođenje određenih pokreta, kao što je okret u mjestu i može onemogućiti bavljenje nekim sportovima.

Rekonstruktivna hirurgija

Nije moguće popraviti pokidani ACL ušivanjem. Međutim, može se rekonstruisati presađivanjem (pričvršćivanjem) novog tkiva na njega. To će podstaći novi ligament da raste preko presađenog tkiva. Kada izraste novi ligament, koljeno će biti stabilnije.

Rekonstruktivna hirurgija je uspješna u oko 90% slučajeva. Mali broj ljudi i dalje ima bolove u koljenu ili je ono nestabilno i poslije operacije.

Oporavak obično traje oko 6 mjeseci, iako može biti potrebno i do godinu dana prije nego što se sportista može u potpunosti vratiti sportu.

 

Zašto je neophodna

Zašto je neophodna

Kako se uspostavlja dijagnoza pokidanog ACL?

Vaš porodični ljekar će moći uspostaviti dijagnozu pokidanog ACL fizičkim pregledom. On će ocijeniti stabilnost povrijeđenog koljena i vidjeti koliko je povećana pokretljivost u odnosu na nepovrijeđeno koljeno. Dolje su navedeni neki od testova koji se mogu koristiti.

Lachman test
Tokom Lachman testa, zatražiće od vas da legnete na leđa, a povrijeđeno koljeno će se držati pod uglom od 20-30°. Vaš doktor će vam pridržavati bedro dok bude pritiskao tibiu (cjevanicu). Koliko se tibia bude mogla kretati i koliko ligament bude čvrst će pokazati koliko je ACL pokidan.

Pivot shift test
Pivot shift testom se želi ponovo stvoriti pritisak na koljeno koji je izazvao kidanje ACL. Počinjete sa nogom u pravom položaju a zatim se postepeno savija na oko 40°. Istovremeno se koljeni zglob uvrće unutra. Količina kretanja tibie prema naprijed otkriva koliko je ACL pokidan.

KT-1000 test
KT-1000 je instrument koji izgleda kao pravougaona kutija. On se pričvrsti za donji dio noge, odmah ispod povrijeđenog koljena. On vrši pritisak na nogu i mjeri se količina kretanja naprijed i nazad povrijeđenog koljena.

Slikanje

Iako slikanje nije potrebno da bi se dijagnostikovao pokidan ACL, snimci se mogu upotrijebiti da bi se dobilo više informacija o oštećenju. Mogu se koristiti dvije vrste snimaka:

  • Rendgen je tehnika slikanja koja koristi radijaciju velike energije kako bi se vidjele abnormalnosti u kostima i određenim vrstama tjelesnog tkiva. Na taj naćin će se utvrditi postojanje slomljenih kostiju u koljenu.
  • Snimanje magnetnom rezonancom (MRI) koristi jaka magnetna polja i radio talase da bi se dobila detaljna slika unutrašnjosti organizma. MRI snimak se može koristiti da bi se dobila slika ACL i da bi se provjerilo da li ima drugih oštećenja.

U zavisnosti od težine povrede prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL), može biti neophodna operacija da bi se povratila stabilnost koljena i da biste se mogli vratiti sportu.

Simptomi

Kada pokidate ACL, možete osjetiti sljedeće simptome:

  • Možete čuti zvuk pucanja ili lomljenja kada se ligament pokida.
  • Možete osjetiti da koljeno „popušta“.
  • Vjerovatno će biti veoma bolno.
  • Koljeno će vam oteći u roku od 24 sata, obično odmah.
  • Koljeno će biti nestabilno i nećete ga moći puno opteretiti težinom, zbog čega ćete šepati.
  • Nećete moći pokretati koljeno u svim pravcima. Naročito možda nećete moći ispraviti nogu.

U približno 50% svih slučajeva povreda ACL, drugi dijelovi koljena takođe budu oštećeni. To može biti drugi ligament u koljenu ili meniskus ili zglobna hrskavica. Meniskus su diskovi od hrskavice koji djeluju kao amortizeri. Zglobna hrskavica je glatki zaštitni sloj koji omogućava kostima da glatko klize jedna preko druge.

Parcijalna ruptura

Ako imate parcijalnu rupturu ACL, ligament je istegnut toliko da postaje labav. Operacija nije uvijek neophodna i fizioterapija će pomoći da pokidani ligament zaraste. Međutim, u nekim slučajevima, ostaće vam nestabilno koljeno.

Potpuna ruptura

Ako imate potpunu rupturu ACL, ligament se pokidao na dva dijela, a koljeni zglob je veoma nestabilan. Mala je vjerovatnoća da će potpuna ruptura ACL  zarasti bez operacije.

Možda se nećete moći baviti nekim sportovima, naročito onima gdje morate naglo mijanjati pravac ili se zaustaviti. Kod nekih ljudi koljeno bude nestabilno čak i prilikom nekih svakodnevnih aktivnosti, kao što je hodanje.

Kada je neophodna

Odluka o operaciji koljena će zavisiti od toga koliko je ligament oštećen i da li to utiče na vaš kvalitet života. Ako se ne osjećate nestabilnim i ne vodite aktivan život, možete odlučiti da ne radite operaciju.

Međutim, odlaganje operacije može imati za posljedicu dalje oštećenje koljena. Jedna studija sprovedena među ljudima sa pokidanim ACL otkriva da vjerovatnoća da će doći do daljeg oštećenja povrijeđenog koljena raste za 1% svaki mjesec od trenutka povrede ACL do operacije.

Odluka da se podvrgnete operaciji će se zasnivati na nekim od sljedećih činjenica:

  • Starosna dob: manja je vjerovatnoća da će starijoj osobi koja nije veoma aktivna biti potrebna operacija.
  • Način  života: na primjer, da li ćete moći ići na program rehabilitacije nakon operacije.
  • Koliko često se bavite sportom: operacija može biti neophodna ako se redovno bavite sportom.
  • Vaše zanimanje: na primjer, ako se bavite bilo kojom vrstom manuelnog rada.
  • Koliko vam je koljeno nestabilno: ako je koljeno veoma nestabilno, postoji povećan rizik od daljeg oštećenja ako ne odete na operaciju.
  • Druge povrede: na primjer, ako je meniskus takođe pokidan, možda će bolje zarastati ako se popravi u isto vrijeme kad se bude radila rekonstrukcija ACL.

Djeci se može raditi ova rekonstruktivna operacija ako je neophodno. Međutim, oni još uvijek rastu, pa će se procedura vjerovatno prilagoditi kako bi bili sigurni da se ne ugroze područja rasta.

Operacija je takođe zahtjevnija i može biti neophodno da je obavi hirurg koji je uže specijalizovan za povrede kod djece.

Artritis

Oko 50% ljudi sa povredama ACL će dobiti artritis u koljenu nakon 10-15 godina. To je obično zbog oštećenja meniskusa ili zglobne hrskavice. Ne postoje pouzdani dokazi koji ukazuju da operacija ACL sprječava razvoj artritisa.

 

Priprema

Priprema

Ne možete imati oepraciju odmah nakon povrede koja je dovela do kidanja prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL). U većini slučajeva ćete morati pričekati da:

  • Nestane otok,
  • Se koljenu povrati cijeli spektar pokreta, i
  • Mišići s prednje strane bedara (kvadricepsi) i zadnje strane bedara (hamstrings) budu što jači.

Ako nemate cijeli spektar pokretljivosti koljena prije operacije, biće vam teže oporaviti se nakon operacije. Najvjerovatnije je da će to biti najmanje tri sedmice nakon povrede. Da bi se pripremili za operaciju, moguće je da će vas uputiti fizioterapeutu.

Fizioterapija

Fizioterapeuti su posebno obučeni zdravstveni radnici koji vam mogu pomoći da povratite cijeli spektar pokretljivosti koljena.

Vaš fizioterapeut vam može pokazati vježbe istezanja koje možete raditi kod kuće kako bi noga bila fleksibilna. Takođe vam mogu preporučiti manje zahtjevne vježbe kao što je plivanje ili vožnja bicikla. To će pomoći jačanje mišića bez prevelikog opterećenja koljena.

Izbjegavajte sportove ili aktivnosti koje uključuju uvrtanje, okretanje ili skakanje.

Otopedska ambulanta

Prije rekonstrukcije ACL, ići ćete u ortopedsku ambulantu, gdje će vas pogledati član tima koji će brinuti o vama u bolnici.

Na klinici ćete imati fizički pregled i pitaće vas za detalje iz zdravstvene istorije. Sve pretrage i testovi koji su vam potrebni će biti ugovoreni, kao što je rendgenski snimak koljena. To je dobar trenutak da postavite pitanja u vezi sa procedurom, mada možete razgovarati o svemu što vas brine sa svojim hirurgom bilo kada.

Pitaće vas da li uzimate tablete ili neke druge lijekove. Tu se misli na lijekove koje vam je prepisao vaš porodični ljekar ili koje ste kupili bez recepta u apoteci. Pomoći će im ako im možete dati detaljne informacije o svim lijekovima koje uzimate, na primjer tako što ćete donijeti pakovanje sa sobom.

Pitaće vas za prethodne anastezije (lijekove za ublažavanje bolova) koje ste imali i da li ste imali problema ili neželjenih efekata, kao što je mučnina.

Takođe će vas pitati da li ste alergični na nešto da bi se izbjegla alergijska reakcija na lijekove koji vam mogu biti neophodni tokom liječenja.

Takođe će vas pitati za zube, da li imate zubnu protezu ili navlake. To je zbog toga što vam se tokom operacije može spustiti cjevčica niz grlo da bi vam pomogla da dišete pa bi labavi zubi mogli biti opasni.

Priprema za bolnicu

Prije nego što odete u bolnicu na operaciju, dobro je da se pripremite.:

  • Saznajte što više o operaciji. U bolnici možda možete dobiti informacije u pisanoj formi ili možete dobiti video snimak procedure. Takođe možete pitati svog hirurga o operaciji.
  • Pitajte svog porodičnog ljekara da provjeri da li su svi drugi zdravstveni problemi koje imate pod kontrolom, kao što je visok krvni pritisak (hipertenzija).
  • Ugovorite prevoz. Pitajte nekoga, prijatelja ili rođaka, da vas odveze i vrati iz bolnice ili rezervišite taksi.
  • Priremite svoj dom. Prije nego što odete u bolnicu, stavite predmete kao što je daljinski upravljač za televizor, radio, telefon, lijekove, maramice, telefonski imenik i čašu na sto pored mjesta na kojem ćete provesti veći dio svog vremena kada se vratite kući.
  • Snabdijte se zalihama. Kupite hranu koja je jednostavna za pripremanje, kao što su gotova smrznuta jela, konzervirana hrana i osnovne namirnice kao što su riža ili tjestenina. Takođe možete pripremiti jela i zamrznuti ih tako da ih možete jesti tokom oporavka.
  • Budite uredni. Prije nego što odete u bolnicu, okupajte se ili se istuširajte, operite kosu i odrežite nokte. Obucite čistu odjeću. To će spriječiti da ponesete neželjene bakterije sa sobom u bolnicu, koje bi mogle dovesti do komplikacija tokom liječenja.
  • Dogovorite pomoć. Pitajte prijatelja ili rođaka da vam pomognu kod kuće tokom jedne ili dvije sedmice nakon izlaska iz bolnice.
  • Provjerite savjet bolnice o uzimanju pilula ili hormonske terapije (HRT). Ako vas savjetuju da nastavite sa uzimanjem, pobrinite se da ih imate kod sebe u bolnici i kod kuće.
  • Provjerite smijete li išta jesti prije operacije. Većina anestetika su bezbjedniji ako vam je stomak prazan, pa obično ne smijete ništa jesti nekoliko sati prije operacije. To bi vam tebali jasno reći tokom pred-prijemnog pregleda.

Šta treba da ponesem u bolnicu?

  • Pidžama za presvući.
  • Nešto udobno za obući.
  • Papuče.
  • Bade mantil.
  • Stvari za ličnu higijenu, kao što je četkica za zube i donji veš.
  • Svi lijekovi koje pijete, uključujući detaljne informacije o terapiji koju trenutno primate.
  • Sva oprema koju koristite, kao što je štap za hodanje ili slušni aparat.
  • Knjige, iPod, pribor za pisanje, slagalice, ukrštene riječi i druge stvari koje vam mogu pomoći da ispunite vrijeme tokom oporavka.
  • Imenik i važni brojevi telefona.
  • Nešto novca da biste mogli da koristite telefon (možete ponijeti mobilni, ali možda ga nećete moći koristiti na odjelu).
  • Bolnice sada mogu zadovoljiti većinu prehrambenih navika, uključujući religijske, ali možda ćete htjeti ponijeti nešto zdravih namirnica za međuobrok.

Tok operacije

Tok operacije

Prije operacije dobićete:

  • Opštu anesteziju kako bi vas uveli u kontrolisano nesvjesno stanje, ili
  • Spinalnu anesteziju, gdje se regionalna anestezija ubrizga u kičmu tako da ste svjesni, ali ne osjećate bolove.

Operacija obično traje između 1 i 1 ipo sat. Većina ljudi ostane u bolnici samo preko noći.

Hirurg može koristiti niz metoda kada bude radio rekonstrukciju prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL). Najčešće se koristi tetiva, ili tetive, iz nekog drugog dijela tijela kako bi se zamijenio ACL. Pitajte svog hirurga ako želite više da saznate o proceduri.

Početni pregled

Dok ste pod anestezijom, hirurg će pažljivo pregledati cijelo koljeno prije nego što odluči šta će dalje raditi. Provjeriće da li vam je ACL pokidan i potražiće oštećenja na drugim dijelovima koljena.

Ako postoji neko drugo oštećenje, možda se može popraviti tokom operacije. U protivnom, može se liječiti poslije operacije.

Kada hirurg potvrdi da vam je ACL pokidan, uzeće se tkivo za presađivanje.

Tkivo za presađivanje

Postoji veliki broj tkiva koje je moguće upotrijebiti kao zamjenu za ACL. Prije operacije, hirurg će sa vama razgovarati o najboljoj opciji za vas. Moguće opcije su:

  • Traka iz vaše patelarne tetive. To je tetiva  koja ide od dna koljene čašice (patela) do vrha cjevanice (tibia) na prednjoj strani koljena.
  • Dio straznje tetive koljena. Ova tetiva ide od zadnje strane koljena s unutrašnje strane pa sve do bedra.
  • Dio kvadriceps tetive. To je tetiva koja veže patelu za kvadriceps mišić (veliki mišić s prednje strane bedra).
  • Alograft (donirano tkivo). To može biti patelarna tetiva ili ahilova tetiva ( tetiva koja povezuje zadnji dio pete sa mišićem lista) od donatora.

Patelarna tetiva i stražnja tetiva koljena se najčešće koriste kao tkivo za presađivanje. Utvrđeno je da su jednako uspješni.

Alograft tkivo se može koristiti ako nećete igrati nikakve zahtjevne sportove, kao što je košarka ili fudbal, jer su te tetive nešto slabije.

Sintetički (vještački) ligameni se trenutno ne koriste. Međutim, to se može promijeniti u budućnosti jer je jedan nedavni mali eksperiment pokazao ohrabrujuće rezultate za njihovu upotrebu.

Tkivo za presađivanje će se odstraniti i izrezati tako da bude odgovarajuće veličine. Postaviće se na odgovarajuće mjesto u koljenu i pričvrstiti za femur (bedrena kost) i tibiu (cjevanicu). To se obično radi upotrebom tehnike koja se naziva artroskopija.

Artroskopska operacija

Artroskopija je vid operacije „kroz ključaonicu“. Koristi se artroskop, medicinski instrument u obliku tanke, elastične cijevi. Unutar artroskopa su snopovi kablova od optičkih vlakana koji funkcionišu kao izvor svjetlosti i kao kamera.

Vaš hirurg će napraviti mali rez s prednje strane koljena i umetnuće artroskop. Artroskop će osvijetliti koljeni zglob, dok će istovremeno prenositi uvećane slike koljena na video ekran.

Više malih rezova će se napraviti na koljenu tako da se mogu umetnuti drugi medicinski instrumenti. Oni će se koristiti da se obavi popravka i rekonstrukcija.

Obično se istrošeni krajevi pokidanog ACL odsijeku i tkivo za presađivanje se stavi na mjesto pokidanog ACL. Presađeno tkivo se pričvrsti zavrtnjima ili stejplerima, koji ostaju trajno u vašem koljenu.

Zadnji pregled

Kada se presađeno tkivo smjesti, hirurg će provjeriti da li je dovoljno zategnuto (da li je dovoljno jako da drži koljeno). Takođe će provjeriti da koljeno ima cijeli spektar pokreta i da presađeno tkivo drži koljeno stabilnim kada se savija ili kreće.

Kada bude zadovoljan, vaš hirurg će zatvoriti rez i staviti zavoj. Premjestiće vas na bolnički odjel kako biste započeli oporavak.

Rizici i rezultati

Rizici i rezultati

Većina ljudi koji imaju rekonstrukciju prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL) imaju dobre rezultate bez komplikacija. Operacija je uspješna u 82-95% slučajeva.

To ne znači da će vam koljeno biti potpuno isto kao što je bilo prije povrede, ali bi trebalo da nastavite sa normalnim aktivnostima nakon šest mjeseci.

Operacija se izvodi da bi se poboljšala stabilnost koljena i da bi prestalo da „popušta“. Nakon procedure moguće je da ćete i dalje imati bolove i otok jer se ligament nikada ne može potpuno zamijeniti ili popraviti. Takođe ste možda oštetili druge strukture u koljenu koje se ne mogu toliko dobro izliječiti da budu kao nove.

Moguće komplikacije

Kao kod svih vrsta operacija, moguće su komplikacije.

  • Infekcija. Rizik od infekcije je manji od 1%. U većini slučajeva dobićete profilaktični (preventivni) antibiotik nekon operacije da bi se spriječila pojava infekcije.
  • Grušanje krvi. Rizik je veoma mali (približno 1 na 1,000) da se formira krvni ugrušak i da izazove probleme zbog embolizma (kada se ugrušak otkine i uđe u krvotok). Ako spadate u visokorizičnu grupu, možda će vam dati lijek da bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrzšaka.
  • Bolovi u koljenu. To se javlja kod 18% ljudi i veća je vjerovatnoća da će se to desiti kada se patelarna tetiva koristi kao tkivo za presađivanje. Možete osjećati bolove iza koljene čašice ili kada klečite ili čučite.
  • Ukočenost. Kod nekih ljudi koljeno je trajno ukočeno.

Nakon operacije, postoji 2-8% šanse da transplantacija tkiva ne uspije i da koljeno i dalje bude nestabilno. Ako prva operacija ne uspije, može biti potrebna dalja operacija. Druga operacija je ozbiljniji zahvat i nije uspješna dugoročno kao prva.

Rizici koji prate operaciju treba da se izvažu sa rizikom da će, bez operacije, vaše koljeno gotovo sigurno nastaviti da popušta.

Oporavak

Oporavak

Oporavak od rekonstruktivne operacije prednjeg ukrštenog ligamenta (ACL) može potrajati do šest mjeseci. Dobićete program rehabilitacije koji treba pratiti, a koji će se fokusirati na:

  • Smanjenje otoka oko koljena,
  • Vraćanje pokretljivosti koljenu, i
  • Jačanje nožnih mišića.

Nakon operacije

Nakon operacije, koljeno će vam biti zavijeno da bi se spriječilo zapaljenje (oticanje) i možda ćete morati nositi hladnu oblogu oko povrijeđenog koljena. Hladna obloga je vodootporna i sadrži zaleđenu vodu. Pomaže da se smanji otok. Takođe će vam dati lijekove za ublažavanje bolova.

Možda ćete imati bolne modrice, otok i crvenilo niz prednji dio cjevanice i zgloba tokom četiri do pet dana nakon operacije. To je zbog toga što tečnost koja je bila u zglobu (sinovijalna tečnost) curi niz cjevanicu. To bi se trebalo smiriti nakon 7 do 10 dana.

Program rehabilitacije

Vaš hirurg ili fizioterapeut (zdravstveni radnik obučen za vježbe za vraćanje pokretljivosti) vas može posavjetovati o strukturisanom programu rehabilitacije. Veoma je važno da ga pažljivo pratite tako da oporavak bude što uspješniji.

Pokazaće vam vježbe koje možete početi raditi u bolnici nakon operacije i nastaviti kada dođete kući. One će uključivati pokrete za savijanje, ispravljanje i podizanje noge. Ako niste sigurni u vezi sa nekom od vježbi, tražite pomoć.

Dobićete štake da ih koristite kada se budete kretali. Možda ćete ih morati koristiti dvije sedmice, ali trebalo bi da se oslanjate na povrijeđenu nogu samo onoliko koliko vam je prijatno.

1-2 sedmice oporavka

Nekoliko sedmica koljeno će vjerovatno biti natečeno i ukočeno i možda ćete morati uzimati tablete za ublažavanje bolova. Vaš hirurg ili porodični ljekar će vas posavjetovati o tome koje tablete za bolove je najbolje da uzimate. Reći će vam da podignete nogu što je više moguće, na primjer tako što ćete staviti jastuk ispod pete kada ležite u krevetu.

Možda će vam dati hladnu oblogu da je ponesete sa sobom kući. To može ublažiti bolove i otok. Pitajte svog hirurga ili fizioterapeuta koliko često treba da koristite hladnu oblogu. Ako nemate hladnu oblogu, možete koristiti paket zamrznutog graška umotan u peškir i staviti na povrijeđeno koljeno.

2-6 sedmice oporavka

Kada se bolovi i otok smire, možda će vas savjetovati da povećate broj vježbi ili da ih promijenite. Vaš fizioterapeut će vam dati savjet o tome koje vježbe da radite. One će biti osmišljene tako da:

  • Vam pomognu da upotpunosti ispružite i savijete koljeno,
  • Ojačate nožne mišiće,
  • Popravite ravnotežu, i
  • Počnete normalno hodati.

Pored posebnih vježbi, mogu se preporučiti druge aktivnosti koje ne opterećuju mnogo koljeno, kao što je plivanje i vožnja bicikla. Nakon dvije ili tri nedelje, bi trebalo da možete hodati bez štaka.

6-24 sedmice oporavka

Između šest sedmica i šest mjeseci nakon operacije, trebalo bi da se postepeno možete vratiti normalnom nivou aktivnosti.

Ohrabriće vas da nastavite sa vježbanjem, kao što je vožnja bicikla i plivanje, ali i dalje se ne možete baviti sportovima u kojima ima mnogo uvrtanja, skakanja, okreta. To je zbog toga što morate dati dovoljno vremena presađenom tkivu da se „usidri“ na odgovarajućem mjestu u koljenu.

Nakon šest mjeseci

Nakon šest mjeseci, trebalo bi da se možete vratiti svim vrstama sportova. Nekim ljudima može biti potrebno više vremena da dobiju dovoljno samopouzdanja da se ponovo bave sportom, a profesionalnim sportistima može biti potrebno duže vrijeme da se vrate na pređašnji nivo igre.

Povratak na posao

Koliko brzo se možete vratiti na posao zavisi od toga kojim poslom se bavite.

Ako radite u kancelariji, možda ćete se moći vratiti na posao nakon dvije ili tri sedmice. Ako radite bilo kakav fizički posao, može biti potrebno do tri mjeseca prije nego što se možete vratiti na posao, u zavisnosti od vaših radnih zadataka.

Vožnja

Vaš porodični ljekar će vas posavjetovati kada ponovo možete voziti. To je obično nakon tri do četiri sedmice ili kad mognete bez nelagode opteretiti stopalo.

Njegovanje mjesta povrede

Povreda na koljenu će biti zašivena kopčama. To mogu biti konci koji se rastvaraju i koji bi trebalo da nestanu za približno tri sedmice ili će vam zdravstveni radnik morati izvaditi konce. Vaš hirurg će vas posavjetovati s tim u vezi.

Vaš hirurg bi vam takođe trebao reći kako da njegujete mjesto povrede. Pranje blagim sapunom i toplom vodom je obično sve što je potrebno.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton