BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Oštećenje vida

Uvod

Termin oštećenje vida se odnosi na osobe koje su slijepe ili slabovide, a ne na kratovidne (miopija) i dalekovidne (hiperopija) osobe. U svijetu ima oko 314 miliona ljudi sa oštećenjem vida. Od toga je 14% (45 miliona) ljudi slijepo.

Većina ljudi (87%) sa oštećenjem vida žive u zemljama u razvoju. U zemljama u razvoju, katarakta (mutno područje koje se formira u sočivu oka) je odovorna za većinu slučajeva (48%) sljepila.

Pravilnim liječenjem može se izbjeći oko 85% slučajeva oštećenja vida, a gotovo 75% svih slučajeva sljepila može se liječiti ili spriječiti.

Zahvaljujući napretku javnog zdravstva, broj ljudi koji su oslijepili nakon infektivnih oboljenja posljednih godina je u opdanju. Međutim, oštećenja vida povezana sa starošću su u porastu.

Oštećenje vida uglavnom pogađa starije ljude i globalno je veći rizik kod žena nego kod muškaraca.

Slabovidost i sljepilo

Ako imate oštećenje vida, izgubićete vid u određenoj mjeri ili ćete imati određen poremećaj vida.

Zavisno od toga u kojoj mjeri ste izgubili vid ili od stepena oštećenja, termini koji se obično koriste su slabovidost ili sljepilo.

Slabovidost
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), definicija slabovidosti je kada osoba ne može jasno vidjeti koliko prstiju je pokazano na udaljenosti od 6 m ili manje, čak i ako nosi naočare ili kontaktna sočiva.

Sljepilo
WHO definiše sljepilo kao ozbiljan gubitak vida kada osoba ne može jasno vidjeti koliko pristiju je pokazano na udaljenosti od 3 m ili manje, čak iako nosi naočare ili kontaktna sočiva. Međutim, slijepo lice još uvijek može imati određen stepen vida.

Vožnja

Oštećenje vida može imati ozbiljne posljedice za vožnju. Ako imate bolest ili invalidnost kao što su slabovidost ili sljepilo, morate o tome obavijestiti nadležnu instituciju

Simptomi

Gubitak vida može biti iznenadan i težak ili može doći do postepenog pogoršanja tokom dužeg perioda.

U većini slučajeva, gubitak vida nastupa postepeno tako što polako postaje teže razlikovati udaljene predmete. Pored smanjenja vida, možete imati i druge simptome kao što su:

  • bolovi u očima,
  • osjećaj peckanja ili žuljanja u očima, ili
  • zamagljena ili iskrivljena slika

Međutim, ovi simptomi su obično uzrokovani specifičnim problemima vezanim za oči, kao što su:

  • glaukom (bolesti očiju koje utiču na vid),
  • sindrom suhog oka (keratokonjunktivitis),
  • katarakta (formiranje mutnih područja u sočivu oka) i
  • makularna degeneracija (kada se vid postepeno pogoršava tokom dužeg perioda)

Glaukom

Hronični glaukom
U slučaju hroničnog (dugotrajnog) glaukoma obično ne postoje vidljivi siptomi, jer bolest polako napreduje. Prvo zahvata vanjsko vidno polje (periferni vid), a zatim se postepeno širi prema sredini oka kada postepeno dolazi do pogoršavanja vida.

Promjene vida su često povezane sa starenjem, pa je važno redovno vršiti pregled očiju.

Koliko često treba kontrolisati vid, zavisi od vašeg individualnog stanja, o čemu se treba posavjetovati sa optometristom (spcijalista za njegu očiju koji testira vid). U svakom slučaju, većini ljudi se preporučuje da vrše pregled očiju svake dvije godine.

Akutni glaukom
Ako imate akutni glaukom (kratkotrajan, ali ozbiljan), možete imati jedan od sljedećih simptoma:

  • intenzivne bolove u očima,
  • crvenilo očiju,
  • glavobolju,
  • bolno, omekšano područje oka,
  • vidite oreol ili “dugu u obliku prstena” oko svjetla, i
  • zamagljen vid.

Kogenitalni glaukom
U slučaju kogenitalnog glaukom (javlja se po rođenju ili ubrzo nakon rođenja) mogu biti prisutni sljedeći simptomi:

  • krupne oči (zbog pritiska koji dovodi do njihovog širenja),
  • osjetljivost na svjetlo,
  • mutne oči,
  • vlažne oči,
  • trzaji očiju i
  • razrokost (jedno oko gleda dolje, gore, unutra i prema vani, dok drugo gleda na drugu stranu)

Sindrom suhog oka

Simptomi suhog oka mogu biti:

  • osjećaj suhoće i žuljanja u očima, osjetljivost u oba oka koja se pogoršava tokom dana,
  • crvenilo očiju,
  • vlažne oči, posebno kad su izložene vjetru, i
  • očni kapci su slijepljini kad se probudite.

Katarakta

Ako imate kataraktu, velika je vjerovatnoća da će osvjetljenje uticati na vid. Npr. možda ćete teže vidjeti:

  • ako je svjetlo prigušeno, ili
  • pri jakom svjetlu kao kada je sunčan dan, ili pri jakom vještačkom svjetlu.
  • Katarakta takođe može uticati na vaš vid i na druge načine kao što su:
  • može vas zaslijepiti bljesak jakog svjetla ili vam može biti naugodno da gledate u njega,
  • boje mogu izgledati izblijedjelo, ili manje jasne
  • čitanje, gledanje televizije, ili druge aktivnosti mogu biti teže nego prije.

Makularna degeneracija

Makula (žuta pjega) se nalazi u centru mrežnice. Mrežnica je sloj tkiva osjetljiv na svjetlost koji se nalazi u pozadini oka i konvertuje svjetlo u sliku i šalje je u mozak.

Makula igra vrlo važnu ulogu jer nam omogućuje da vidimo ono što je neposredno ispred nas i da izbliza vidimo detalje i boje na predmetima.

Ako se osjetljive ćelije makule oštete i prestanu da rade pravilno, vid će biti oslabljen.

Do toga najčešće dolazi s godinama pa se tada ovo oboljenje naziva Staračka makularna degeneracija (AMD).

Postoje dva tipa AMD –suha AMD i vlažna AMD

  • Suha AMD-je najčešći tip AMD koji izaziva postepeni gubitak centralnog vida.
  • Vlažna AMD-je mnogo ozbilnija nego suha AMD. Obično napreduje vrlo brzo i uzrokovana je novim krvnim sudovima koji rastu iza mrežnice što uzrokuje krvarenje i ožiljke.

Suha AMD
Ako imate suhu AMD:

  • trebaće vam jače svjetlo pri čitanju nego što je normalno,
  • teško ćete čitati štampani ili pisani tekst (zbog toga što su slova mutna),
  • teško ćete raspoznavati lica ljudi, ili
  • vaš vid će biti zamagljen ili manje precizan.

Boje takođe mogu biti manje jasne.

Vlažna AMD
Ako imate vlažnu AMD:

  • vidjećete iskrivljenu sliku -npr. prave linije mogu izgledati talasasto ili iskrivljeno (metamorfoza),i
  • imaćete slijepu mrlju-koja se obično javlja u centru vidnog polja (skotom) i ukoliko se ne liječi, postaje veća.

Treba odmah potražiti ljekarsku pomoć, ako vi ili neko koga poznajete, iznenada primijetite gore navedene promjene u vezi s vidom.

Uzroci

Uprkos napretku liječenja posljednjih godina, katarakta je i dalje vodeća bolest u svim dijelovima svijeta u odnosu na druga oštećenja vida (osim u razvijenim zemaljama).

U najnerazvijenijim zemljama uzroci sljepila koje se može izbjeći su:

  • katarakta (50%),
  • glaukom (15%),
  • zamagljena rožnjača (10%),
  • trahom (7%),
  • dječije sljepilo (5%),
  • onhocercijaza (4%).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nastoji da eliminiše sljepilo do 2020. godine i predstavila je globalnu inicijativu nazvanu “VISION 2020: Pravo na vid”. Strategija je naročito usmjerena na šest gore navedenih oboljenja.

Hronično sljepilo

Hronično (dugotrajno) sljepilo može biti uzrokovano velikim brojem različitih zdravstvenih problema. Npr. uzroci mogu biti:

  • katarakta-mutna područja koja se formiraju u sočivu oka,
  • glaukom-oboljenja oka koja utiču na vid,
  • staračka makularna degeneracija-vid se sa godinama postepeno pogoršava (vidjeti ispod),
  • zamagljena rožnjača – stalno grebanje rožnjače (providni prozor u prednjem dijelu oka) uzrokuje upalu, a potom neprozirnost (zamagljenost),
  • dijabetska retinopatija-kada dođe do oštećenja krvnih sudova koji hrane mrežnicu,
  • trahom-bakterijska infekcija oka, ili
  • Dječija bolesti oka-npr. one uzrokovane nedostatkom vitamina A, kao što je ožiljak na rožnjači i gubitak vida.

Ponekad sljepilo može biti uzrokovano ranom ili povredom oka.

Staračka makularna degeneracija (AMD)

Do danas nije otkriven tačan uzrok AMD. Međutim, otkriveno je više faktora koji povećavaju rizik da dobijete AMD. Ovi faktori uključuju:

  • Starosna dob – kako starite imate veći rizik da dobijete AMD.
  • Pol – kod žena postoji veća vjerovatnoća da će dobiti AMD nego kod muškaraca.
  • Genetika – otkriven je određen broj gena koji ukoliko se naslijede (dobiju od članova porodice) mogu povećati rizik da dobijete AMD.
  • Pušenje – ako pušite, veća je vjerovatnoća da ćete dobiti AMD.
  • Sunčeva svjetlost-duže izlaganje suncu može oštetiti mrežnicu. Da biste zaštitili oči uvijek treba da nosite kvalitetne sunčane naočare na jakom suncu.

Vitaminski i mineralni dodaci
Određene vrste vitamina i minerala takođe mogu pomoći u borbi protiv efekata AMD.

Studije su pokazale da dodaci ishrani koji sadrže visoku količinu vitamina A, C, E i beta karotina mogu usporiti razvoj AMD. Minerali cink i bakar takođe imaju pozitivan efekat.

Međutim, vitaminske i mineralne dodatke treba uzimati samo uz nadzor doktora ili specijaliste za bolesti očiju i oni se preporučuju samo osobama koje spadaju u visokorizičnu grupu, kao što su osobe koje već imaju AMD na jednom ili oba oka.

Dijagnoza

Ako idete na provjeru vida, optometrist će izvršiti određen broj različitih testova kako bi provjerio vaš vid i opšte zdravlje očiju. Vrste testova koje ćete možda raditi su opisane u nastavku teksta.

“Snellen test”

Osnovna provjera vida – koja se naziva “Snellen test”- se često koristi da bi se ustanovilo koliko je dobar vaš vid i da li postoje problemi sa očima.

“Snellen test” podrazumijeva čitanje slova sa osvijetljene table koja sa smanjuju sa svakim redom. Optometrist će pri tome paziti koliko ste udaljeni od table za vrijeme testa.

Ako prvi put radite “Snellen test”, od vas će se tražiti da ne koristite naočare ili kontaktna sočiva.

Međutim, ako ste ranije radili taj test i nosite propisane naočare ili kontaktna sočiva, optometrist može tražiti od vas da ih nosite za vrijeme testa.

Dalje pretrage

Ako do sada niste nosili naočare ili kontaktna sočiva, a vaš očni ljekar odluči da je potrebno da ih nosite, potrebno je uraditi dalje pretrage kojima će utvrditi kakve noačare (ili sočiva) su vam potrebne.

Tokom pretraga, od vas će se tražiti da nosite više posebnih sočiva i da gledate u razne table na kojima se nalaze slova i boje.

Tokom pregleda očiju, optometrist će tražiti znakove oboljenja očiju, kao što su glaukom (progresivno oboljenje oka) i dijabetska retinopatija (oštećenje sitnih krvnih sudova koji hrane tkivo oka). To se radi tako što se svjetlo usmjeri prema vašem oku kako bi se vidjelo kako ono reguje na svjetlost.

Na kraju pregleda, optometrist će porazgovarati sa vama o rezultatima testa i posvjetovati vas o najboljim mjerama koje treba poduzeti.

On će vam potom dati potvrdu da nije potrebno da nosite naočare ili kontaktna sočiva ili će vam propisati recept za naočare ili kontaktna sočiva. Recept važi kod svakog optičara.

Registrovanje slijepih ili slabovidih osoba

Ako tokom provjere vida možete vidjeti samo slova na vrhu table, možete se registrovati kao slijepa osoba ili slabovida osoba. Da biste to mogli uraditi, vaš ljekar vas mora uputiti oftalmologu (doktor specijalista za dijagnostiku i liječenje bolesti očiju).

Nakon obavljenog pregleda, oftalmolog će obavijestiti lokalni centar za socijalni rad i potvrditi da vam je dijagnostikovano sljepilo ili slabovidost. Takođe se možete registrovati kao slijepa ili osoba sa djelimičnim vidom ako možete čitati prva tri reda slova na tabli, ali imate ozbiljno suženo vidno polje (ne vidite sa strane).

Ostale provjere vida

Ukoliko imate visok rizik od oboljenja očiju kao što su glaukom ili retinopatija, ili ako vam je očni ljekar ustanovio jedno od ovih oboljenja, mogu biti potrebne dodatne provjere vida. Neki od testova koje možete uraditi opisani su u nastavku.

Test vidnog polja
Test vidnog polja se koristi za mjerenje perifernog (bočnog) vida pri čemu se koristi oprema koja se zove skriner vidnog polja. Za vrijeme testa, ljekar će vam reći da gledate u malu tačku na sredini ekrana (oko treba da miruje).

Na različitim mjestima oko centralne tačke na ekranu, pojavljivaće se svjetlo u nepravilnim vremenskim intervalima. Svaki put kad se svjetlo pojavi od vas će se tražiti da reagujete pritiskajući zvučni signal. Svjetlo takođe može biti različite jačine. Test će se ponoviti i na drugom oku i obično traje 45 minuta.

Tonometrija
Tonometrija se često koristi za otkrivanje oboljenja oka kao što je glaukom. Za ovaj test se koristi instrument koji se zove tonometar i koji mjeri pritisak unutar očne jabučice.

Oftalmoskopija
Oftalmoskopija je test koji oftalmolog koristi za detaljno ispitivanje unutrašnjosti oka, uključujući optički nerv. Oftalmolog koristi malu bateriju za detaljan pregled očne jabučice tako da je u mogućnosti da otkrije sve abnormalnosti.

Tretman

Liječenje oštećenja vida će zavisiti od specifičnog problema očiju koji imate. Nekoliko vidova liječenja za neke od najčešćih bolesti očiju opisani su u nastavku.

Glaukom

Veoma je važno da se glaukom dijagnostikuje u ranoj fazi kako bi se mogao liječiti i kako bi se spriječilo njegovo dalje širenje. Cilj liječenja svih vrsta glaukoma je da se smanji pritisak u zahvaćenom oku.

Hronični glaukom
Za liječenje hroničnog (dugotrajnog) glaukoma često se koriste kapi za oči. Postoji mnogo vrsta kapi za oči, a neke od njih su navedene u nastavku:

  • Beta blokatori –pomažu da se smanji količina tečnosti koja se stvara u očima. Međutim, ne smiju se koristiti ako imate astmu ili srčane bolesti jer se stanje može pogoršati.
  • Alfa antagonisti – pomažu da se smanji tečnost koja se stvara u očima i da se poboljša oticanje tečnosti iz očiju. Ne preporučuju se za djecu jer mogu izazvati noćne more.
  • Prostaglandin ili prostamid analog – pomažu oticanje tečnosti iz očiju. Neželjeni efekat su “ružičaste oči”, što može potrajati nekoliko dana.
  • Inhibitori karbonske anhidraze – pomažu da se smanji količina tečnosti koja se stvara u očima. Ove kapi mogu izazvati gorak okus u ustima.
  • Holinergični antagonisti – pomažu da tečnost bolje otiče iz očiju. Ove kapi za oči mogu izazvati glavobolju, bolove u očima i tamnu i mutnu sliku.

Ako kapi za oči ne pomognu, može se preporučiti laserski tretman ili operacija. Ove opcije uključuju:

  • Trabekulektomija – najčešći vid operacije glaukoma. Izvodi se tako što se napravi mali kanal kroz beonjaču tako da tečnost može nesmetano da otiče iz oka.
  • Laserski tretman – može se koristiti za otvaranje začepljenog drenažnog sistema u oku. Postupak je obično brz i bezbolan, premda možete osjetiti blagu nelagodu.
  • Viskokanalostomija – podrazumijeva uklanjanje dijela beonjače (bijeli, vlaknasti vanjski sloj očne jabučice) kako bi se omogućilo da se tečnost iz oka filtrira u organizam.
  • Duboka sklerektomija – podrazumijeva implantaciju sićušnog silikonskog uređaja za otvaranje drenažnog kanala u oku.

Akutni glaukom
Akutni (kratkotrajni) glaukom brzo napreduje tako da ga je potrebno odmah liječiti. Najčešći oblici liječenja ovog tipa glaukoma su:

  • Kapi za oči (vidjeti iznad za više detalja). Sistemski lijekovi – ubrizgavaju se u krvotok i brzo smanjuju pritisak u oku.
  • Laserski tretman – koristi se za pravljenje rupice u irisu (obojeni dio oka) u cilju održavanja vida. Kako se akutni glaukom uvijek razvija u oba oka u isto vrijeme, moraju se liječiti oba oka, čak i ako je trenutno zahvaćeno samo jedno.
  • Operacija – Trabekulektomija je najčešći oblik operacije kod akutnog glaukoma. (vidjeti iznad za više detalja).

Za više detalja o liječenju obje vrste glaukoma, akutnog i hroničnog vidjeti Zdravlje A-Z. Liječenje glaukoma

Sindrom suhog oka

Neki ljudi sa sindromom suhog oka imaju ponovljene epizode bolesti tokom cijelog života.

Ne postoji lijek za ovu bolest, ali zato postoji mnogo terapija, kao što su kapi za oči, koje pomažu u kontrolisanju simptoma. Rijetko, samo u teškim slučajevima sindroma suhog oka, je potrebna operacija.

Tokom liječenja sindroma suhog oka, oftalmolog (očni specijalist) će pokušati da utvrdi sve moguće uzročnike koji izazivaju oboljenje, kao što su zdravstveni i vanjski faktori. Nakon toga će pokušati da ih eliminiše.

Ako neki vanjski faktor, naročito suh vazduh, iritira vaše oči, oftalmolog će vam preporučiti da nabavite ovlaživač vazduha u kući ili na radnom mjestu, što će pomoći da se smanji suhoća oka. Ako neko drugo oboljenje izaziva suhoću oka, ono se treba liječiti.

Blaži do umjereni slučajevi sindroma suhog oka se obično mogu uspješno liječiti kapima za oči koje sadrže zamjenske suze (tečnost koja ima sličan sastav kao suze). Ove kapi za oči se mogu kupiti u apoteci bez recepta. Vaš doktor ili apotekar vam može preporučiti odgovarajuće kapi.

Ako vaše oči ne reaguju na ostale oblike liječenja, moguće je izvesti operaciju. Operativni zahvat, koji se zove okluzija suznih kanala, se radi tako što se koriste mali čepići kojima se začepe suzni kanali, što će pomoći da vaše oči budu zaštićene suzama.

Na početku se, da bi se ustanovilo da li će operacija uspjeti, mogu koristiti privremeni čepići napravljeni od silikona. Ukoliko se to pokaže efikasnim, silikonski čepići se mogu zamijeniti trajnim.

Katarakta

Većina slučajeva katarakte se liječi operacijom. Vidjeti Zdravlje A-Z – Operacija katarakte za više informacija.

Postoje dvije vrste katarakte:

  • staračka
  • dječija

Navedene vrste katarakte su opisane u nastavku.

Staračka
U ranoj fazi katarakte, nošenje jačih naočala ili upotreba jačeg osvjetljenja (npr. za čitanje) može pomoći da se bolje vidi. Međutim, u težim slučajevima, biće neophodna operacija.

Operacija podrazumijeva uklanjanje mutnog sočiva iz oka. U većini slučajeva prirodno sočivo se zamjenjuje plastičnim.

To se naziva intraokularni implant ili intraokularno sočivo. Obično ne morate prenoćiti u bolnici, jer ćete vjerovatno biti primljeni kao dnevni pacijent.

Postupak koji se zove fakoemulzifikacija ili fako-ekstrakapsularna ekstrakcija je najčešća operacija koja se primjenjuje u liječenju katarakte.

Nakon operacije katarakte obično slijedi trenutačno i značajno poboljšanje vida, iako je potrebno određeno vrijeme da se stanje u potpunosti ustabili. Vjerovatno ćete morati nositi naočale, bilo za daljinu ili blizinu.

Ako ste nosili naočale prije operacije, najvjerovatnije ćete morati dobiti novu dioptriju.

Dječija
Ako vaša beba ili dijete ima kataraktu, liječenje će zavisiti od toga da li su zahvaćena oba oka i da li se radi o blažem ili težem obliku katarakte.

Dječija katarakta se može liječiti:

  • operativnim uklanjanjem mutnog sočiva i stavljanjem vještačkog sočiva,
  • nošenjem naočala,
  • nošenjem kontaktnih sočiva,
  • kombinacijom ovih načina liječenja.

Ako je bolest prisutna kod djeteta od rođenja (kongenitalna), operacija će vjerovatno biti potrebna nekoliko sedmica po rođenju.

Nakon operacije, dobićete kapi za oči koje ćete ukapavati djetetu kod kuće. To će pomoći da se smanji zapaljenje (otok).

Dijete će morati ići na redovne preglede i provjeru vida u bolnicu. Moguće je da će dijete morati nositi naočale ili kontaktna sočiva. Ako je jedno oko snažnije od drugog, moraće nositi povez preko slabijeg oka (okluzivna terapija).

Makularna degeneracija

Suha staračka makularna degeneracija (AMD)
Trenutno ne postoji lijek za staračku makularnu degeneraciju (AMD). Kod suhe AMD, do pogoršanja vida dolazi postepeno. Nećete potpuno oslijepiti, ali će vaš periferni vid biti oslabljen.

Možete dobiti uputnicu za kliniku za slabovidne gdje možete dobiti korisne savjete i praktičnu pomoć u minimaliziranju efekata koje suha AMD ima na vaš život. Npr. mogu vas savjetovati da isprobate:

  • povećalo,
  • knjige štampane krupnim slovima,
  • jako svjetlo za čitanje.

Vlažna AMD
Postoji veliki broj terapija koji mogu pomoći u zaustavljanju širenja vlažne staračke makularne degeneracije (AMD). Važno je da liječenje počne što je moguće prije jer jednom kada izgubite vid teško može biti povraćen.

Fotodinamička terapija (PDT) se radi tako što se u ruku ubrizga lijek koji je osjetljiv na svjetlo, a koji se zove verteporfin, da bi se zatim laser male snage usmjerio prema oštećenom oku, čime se aktivira verteporfin.

Verteporfin uništava abnormalne krvne sudove u makuli (dio oka odgovoran za centralni vid) bez oštećenja drugih osjetljivih tkiva u oku.

Možda ćete morati raditi PDT svakih pet mjeseci kako bi se osiguralo da je svaki novi krvni sudovi koji počne rasti pod kontrolom.

PDT nije odgovarajuća terapija za svakoga. To zavisi od toga gdje krvni sudovi rastu u oku i koliko su teško oštetili makulu.

Anti –VEGF lijek je noviji vid liječenja. On blokira supstancu koja se zove vaskularni endotelijalni faktor rasta, sprečavajući je da stimuliše rast krvnih sudova u oku koji uzrokuje vlažnu AMD.

Dostupnost Anti VGFT lijeka trenutno zavisi od lokalnog zdravstvenog sistema, koji obično procjenjuje svaki slučaj zasebno. Ukoliko ne možete dobiti lijek preko zdravstvenog osiguranja, svugdje je dostupan na privatnoj osnovi.

Neka istraživanja su otkrila da visoke doze vitamina A,C,E, beta-karotena i minerala cinka mogu usporiti napredovanje AMD. Ipak, vitamine i minerale treba uzimati samo ako vam ih je preporučio porodični ljekar ili oftalmolog jer mogu donijeti više štete nego koristi ako ne uzimate odgovarajuću dozu.

Prevencija

Redovni pregledi očiju

Veoma je važno da idete na redovne preglede očiju kako biste spriječili oštećenja očiju izazvana nedijagnostikovanim bolestima.

Većina ljudi bi trebalo da idu na pregled očiju najmanje jednom u svake dvije godine, ali ako već imate zdravstvenih problema kao što su dijabetis, glaukom ili povišen krvni pritisak (hipertenzija), vjerovatno ćete morati redovnije ići na pregled očiju. Vaš optometrist vam može reći koliko često je potrebno da vršite pregled očiju.

Veoma je važno da vozači i ljudi čiji vid može biti ugrožen njihovim zanimanjem, npr. ljudi koji koriste monitore, redovno pregledaju oči.

Djeca takođe treba redovno da idu na pregled očiju jer je veoma važno rano dijagnostikovati problem s vidom kako bi se mogli spriječiti problemi sa učenjem i drugi razvojni problem.

Druge preporuke

Postoji nekoliko drugih načina da smanjite rizik od oštećenja vida. To su:

  • zaštita očiju od – ultraljubičastog zračenje (UV) sunca koje može oštetiti vid. Na suncu treba da nosite kvalitetne sunčane naočale koje će zaštiti vaše oči od UVA i UVB zračenja.
  • Saznajte da li u porodici imate istoriju glaukoma ili drugih očnih bolesti – treba da idete na redovne preglede očiju ako imate bliske srodnike sa dijagnostikovanim glaukomom.

Odmah posjetite porodičnog jekara ili oftalmologa ako imate bilo kakve promjene u vezi sa vidom ili vas oči bole iznutra ili vas boli područje oko očiju.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton