BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Parkinsonova bolest

Uvod

Uvod

Parkinsonova bolest je dugoročno (hronično) neurološko stanje koje pogađa preko 2 miliona ljudi u svijetu.

Ime je dobila po dr. Jamesu Parkinsonu, koji je prvi ustanovio dijagnozu za ovu bolest 1817. godine.

Parkinsonova bolest utiče na način na koji mozak koordinira pokrete tijela, uključujući hodanje, govor i pisanje.

Ko boluje od Parkinsonove bolesti?

Parkinsonova bolest pogađa muškarce i žene, iako statistika pokazuje da se kod muškarca javlja neznatno češće nego kod žena.

Rizik od oboljevanja raste sa starosti. Simptomi se obično pojavljuju kod ljudi koji su prešli 50 godina, ali mlađi ljudi također mogu oboljeti i dobiti dijagnozu.

Kada se simptomi Parkinsonove bolesti  javljaju kod osoba  između 21 i 40 godine života, bolest je definisana kao rana pojava Parkinsonove bolesti.

Ako je osoba s dijagnozom Parkinsonova bolest ima manje od 18 godina, tada se ova bolest definiše kao maloljetnička Parkinsonova bolest. Ova dijagnoza je vrlo rijetka.

Jedna od 20 osoba koja ima dijagnozu Parkinsonove bolesti mlađa je od 40 godina.

 

Simptomi

Simptomi

Simptomi Parkinsonove bolesti obično počinju polako i razvijaju se postepeno, bez nekog posebnog reda.

Bolest djeluje na svakoga drugačije, a svaka osoba sa dijagnozom Parkinsonove bolesti će imati različite simptome i drugačije će reagovati na liječenje. Težina simptoma takođe se razlikuje od osobe do osobe.

Postoje tri glavna simptoma Parkinsonove bolesti:

Sporosti kretanja (bradikinezija)
Parkinsonova bolest može mnogo otežati kretanje samim tim otežava i obavljanje raznih zadataka.

Ogleda se nedostatkom koordinacije u pokretima, a ;esto se sporost pokreta  pripisuje starosti.

Drhtanje (tremor)
Drhtanje obično počinje u jednoj od ruku. Najčešće se događa kada određeni dio tijela miruje. Obično se smanjuje kad se koristiti taj dio tijela koji drhti, a  može biti izraženije kada su osobe pod stresom.

Prisustvo tremora to jest drhtanja kod osoba ne znači automatski da bolujete od Parkinsonove bolesti. Tremor je takođe simptom i drugih bolesti, a najčešće stresa.

Iako većina ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti imaju simptome drhtanja (tremora), i do 30% ljudi sa ovim oboljenjem nemaju tremor.

Ukočenost mišića (krutost)
Ako osoba ima Parkinsonovu  bolesti, mišići nemaju napetost. Zbog krutosti, bolesne osobe imaju problema pri obavljanju jednostavnih svakodnevnih zadataka.

Na primjer, osobe se teško okreću, teško ustaju iz stolice i okreću u krevetu. Pokreti prstiju, izraza lica i govora tijela takođe mogu postati teški.

Drugi simptomi povezani s Parkinsonovom bolesti uključuju:

  • umor
  • oslabljeni mokraćni mjehur
  • depresija
  • problemi sa rukopisom, govorom i ravnotežom
  • otežano gutanje

Parkinsonizam

Tri glavna simptoma povezanih sa Parkinsonovom bolesti (usporenost pokreta, ukočenost i drhtanje) poznati su kao parkinsonizam. Ovaj skup simptoma može biti uzrokovan lijekovima ili drugim uzrocima, uključujući:

  • Višestruki sistem atrofija (MSA) – neurodegenerativni poremećaj utiče na  motoriku osobe (signali iz mozga odgovorni za kretanje, ne dolaze pravilno do mišića i udova)
  • Progresivna supranuklearna paraliza (PSP) – još jedan degenerativnih poremećaja koji djeluje na vid i kretanje.

Obije od gore navedenih bolesti imaju slične simptome i efekte kao i Parkinsonova bolest.

Uzroci

Uzroci

Parkinsonova bolest uzrokovana je gubitkom nervnih stanica u dijelu mozga koji se zove nigra. Nervne stanice u tom dijelu mozga, odgovorne su za proizvodnju hemijske supstance nazvane dopamin.

Dopamin djeluje kao veza između mozga i nervnog sistema, te pomaže u kontroli i koordinaciji pokreta tijela.

Ako su ove nervne stanice u mozgu oštećene ili ne funkcionišu, količina dopamina u mozgu se smanjuje. To znači da dio mozga koji kontroliše pokrete ne može raditi tako dobro, što uzrokuje spore i neprirodne pokrete .

Gubitak nervnih stanica je spor proces. Količina dopamina u mozgu opada tokom  vremena. Tek kad se 80% nervnih stanica u nigri mozga ošteti ili nestane, pojavljuju se simptomi Parkinsonove bolesti i postepeno se pogoršavaju.

Nije poznato zašto se pojavljuje nedostatak nervnih stanica povezanih sa Parkinsonovom bolesti. Istraživanje koje utvrđuje je moguće uzroke još uvijek traje.

Genetika

Neka istraživanja su pokazala da Parkinsonova bolest ima tendenciju da se pojavljuje u porodici. Tačna uloga koju igra genetika u uzrokovanju Parkinsonove bolesti je nejasna. Naučna istraživanja su pokazala vezu između broja različitih gena i razvoja Parkinsonove bolesti.

Veoma je moguće da postoje geni koji čine ljude podložnijima za razvijanje Parkinsonove bolesti. Međutim to ne znači da ako neko nosi takav gen da će sigurno oboljeti.

Ostali uzroci

Ostala istraživanja koja se provode pokazuju i na nekoliko ekoloških uzroka, kao što su toksini i pesticidi. Smatra se da oni direktno mogu oštetiti mozak, uzrokujući odumiranje nervnih stanica.

Dijagnoza

Dijagnoza

Nema testova koji uvjerljivo mogu pokazati da bolujete od Parkinsonove bolesti. Doktor  će utvrditi dijagnozu na osnovu simptoma, istorije bolesti i rezultatima kliničkih ispitivanja.

Doktor opšte prakse će prilikom uspostavljanja dijagnoze pred vas postaviti neki zadatak, da prohodate ili uradite neke pokrete. To će pomoći da se prepoznaju simtomi i postavi tačna dijagnoza.

U ranim fazama Parkinsonove bolesti, doktor opšte prakse može teško reći da li je to definitivno, jer su simptomi obično blagi.

Ako doktor sumlja da imate simptome Parkinsonove bolesti, on će vas uputiti kod specijaliste (neurolog ili gerijatrista).

U ranoj fazi Parkinsonove bolesti, trebali bi posjetiti stručnjaka u roku od šest sedmica. Ako je osoba u kasnijim fazama Parkinsonove bolesti, trebala bi se obratiti stručnjaku što prije, najkasnije u  roku od dvije sedmice.

Dijagnostički testovi

Iako nema testova koji sigurno mogu uspostaviti dijagnozu Parkinsonove bolesti, vaš specijalist može vam ponuditi test koji će im omogućiti da malo bolje istraže vaš mozak.

SPECT (jednofotonska emisija kompjuterizovana tomografija) skeniranje
Da bi pomogli specijalistima da otkriju šta je uzrok vašeg drhtanja, ponuđeno je  skeniranje mozga koji se zove SPECT skeniranje ( DaT skeniranje).

Ova analiza prati niz fotografija mozga i utvrđuje da li postoji nedostatak dopamina, koji je uzrok Parkinsonove bolesti.

MRI skeniranje

Specijalisti nude i MRI skeniranje. To može pomoći da isključite druge uzroke koji mogu prouzrokovati simptome slične Parkinsonovoj bolesti.

Tretman

Tretman

Liječenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti. U liječenju je potrebno individualno pristupiti svakom bolesniku zavisno od starosti i stepenu težine bolesti, a sve u svrhu poboljšanja kvaliteta života.

Važna je rana dijagnoza bolesti, uzimanje specifičnih lijekova, način prehrane i fizičke aktivnosti.

Liječenje je naročito uspješno u ranom stadiju kada je simptome moguće kontrolisati jednim lijekom. U naprednoj fazi bolesti potrebna je kombinacija više lijekova različitog mehanizma djelovanja.

Liječenje Parkinsonove bolesti uz primjenu lijekova uključuje i nefarmakološke mjere (fizičke aktivnosti, prehrana). Osnovni lijekovi u terapiji su agonisti dopamina i levodopa.

Dopaminergički agonisti – direktno stimulišu receptore i zamjenjuju ulogu dopamina u mozgu. U ranoj fazi bolesti uzimaju se kao monoterapija, kasnije u kombinaciji s levodopom pojačavajući njen učinak.

Levodop je jedan od najdjelotvornijih lijekova. Podiže količinu dopamina, hemijske supstance koja nedostaje u mozgu oboljelih.

COMT inhibitor (entkapon) – blokira razgradnju levodope prije ulaska u mozak. Uzima se samo uz levodopu, te značajno produžuje njeno djelovanje.

Hirurško liječenje ili ugradnja stimulatora primjenjuju se samo kod bolesnika koji su razvili nekontrolisane pokrete koji se ne mogu uspješno liječiti lijekovima.

Tokom ranih faza Parkinsonove bolesti simptomi su obično blagi. Međutim, potrebne su stalni kontakt sa doktorom, tako da se stanje bolesti može se pratiti.

U ovom trenutku, ne postoji konačni lijek za Parkinsonovu bolest. Međutim, brojni tretmani su na raspolaganju kako bi pomogli kontrolisati bolesti.

To mogu biti terapije koje će pomoći da se osobe nose sa svakodnevnim životom, kao i lijekovi za kontrolu simptoma. Nekim osobama sa određenim simptomima, hirurški zahvat može, koliko toliko pomoći.

Terapije

Fizioterapija
Fizioterapeut može raditi sa osobama koje boluju od Parkinsonove bolesti da se oslobodi ukočenost mišića i bol u zglobovima kroz pokret (manipulacije) i vježbe. Fizioterapeut ima za cilj da se pacijent kreće lakše i poboljša svoje hodanje i fleksibilnost.

Radna terapija
Radni terapeut može identifikovati područja poteškoća u svakodnevnom životu. Oni mogu pomoći pri riješavanju praktičnih rješenja, te osigurati da je dom pacijenta siguran i pravilno namješten.

Govorna terapija

Oko polovina ljudi s Parkinsonovom bolesti ima problema prilikom komuniciranja, kao što su nerazumljiv govor ili siromašni govor tijela.

Ako imaju probleme u komunikaciji, terapeut može pomoći da poboljšaju govor i upotrebu jezika. Pri tome se koristite vokalne vježbe i oprema.

Savjeti za dijetu
Neki ljudi koji imaju Parkinsonovu bolest mogu doživjeti zatvor. Da bi to spriječili potrebno je povećanje vlakana u prehrani i konzumiranje dovoljno tekućine. Vlakana se nalaze u voću, povrću i žitaricama.

Još jedan zajednički problem je ortostatska hipotenzija. To je nizak krvni pritisak, kada promijenite položaj, naročito nakon ustajanja prebrzo. Ako se pojavi ortostatska hipotenzija, doktor opšte prakse može preporučiti da se poveća unos količine soli i tekućine u prehrani.

Pri hipotenziji  takođe može pomoći:

  • izbjegavanje kofeina u večernjim časovima
  • konzumiranje češćih male obroka, nego one velike
  • izbjegavanje alkohola

Oko 50% ljudi s Parkinsonovom bolesti će doživjeti neke nenamjerne gubitke težine. Doktor opšte prakse može uputiti na nutricionistu (zdravstveni radnik – specijalista za savjete pri prehrani).

Većina ljudi sa Parkinsonovom bolesti liječi se lijekovima. Međutim, ponekada se koriste i operacije da bi se smanjili simptomi Parkinsonove bolesti.Postoje i rizici i prednosti ove vrste liječenja.

Duboka stimulacija mozga

Duboka stimulacija mozga je hirurška tehnika koja se ponekad koristi u liječenju Parkinsonove bolesti.

Pulsni generator (slično kao pacemaker za srce) je postavljen u grudni koš pacijenta. Električni impulsi koji se proizvode u generatoru stimulišu  dio mozga koji utiče na Parkinsonovu bolest.

Iako hirurgija ne liječi Parkinsonova bolest, to može olakšati simptome za neke oosbe.

Druge metode

Nekim osobama sa Parkinsonovom bolesti pomoći će komplementarna terapija  da se osjećaju bolje. Mnogi komplementarni tretmani i terapije tvrde da ublažavaju simptome Parkinsonove bolesti. Međutim, nema kliničkih dokaza da su efikasni u kontroli simptoma Parkinsonove bolesti.

Komplementarni tretmani mogu biti štetni, a kao takavi loši su da se koriste umjesto lijekova koje je propisao doktor. Doktor mora biti upoznat ako se korite alternativni postupci liječenja, zajedno sa propisanim  lijekovima.

Život sa bolesti

Život sa bolesti

Nakon dijagnoze Parkinsonove bolesti život se mijenja. Potrebno je dugoročno liječenje da bi bilo moguće kontrolisati simptome, te je život potrebno prilagoditi  jednostavnim dnevnim zadacima.

Briga o sebi

Briga o sebi je sastavni dio svakodnevnog života. To znači da osobe koje boluju od Parkinsonove bolesti preuzimaju na sebe odgovornost za svoje zdravlje, naravno uz podršku ljudi koji su uključeni u njihovu njegu.

Briga o sebi obuhvata stvari koje činite svaki dan kako bi ostali u formi, održavanje dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja, sprječavanje bolesti ili nesreće, kao i to da se uspješno nosite sa znanjem da će se stanje vremenom pogoršavati.

Redovni pregledi

Budući da je Parkinsonova bolest dugoročno stanje, neophodan je redovan kontakt sa timom zdravstvene zaštite. Dobar odnos sa doktorima će omogućiti da lako razgovarate o simptomima ili zabrinutosti . Upoznajti i osobe oko sebe sa stanjem Parkinsonove bolesti je dobro, jer oni mogu pomoći.

Živjeti zdravo

Svako sa dugoročnom dijagnozom stanja kao što je Parkinsonova bolest mora se zaštiti (vakcinisati) protiv gripe svake jeseni. Preporučuje se anti-pneumoccocal vakcinacija, koji štiti od ozbiljne infekcije u prsima koja se zove pneumokokne pneumonije.

Zdrave prehrana i vježbe

Redovna fizička aktivnost i zdrava prehrana preporučuje se svima, i to ne samo ljudima koji boluju od Parkinsonove bolesti. To može pomoći u prevenciji mnogih bolesti, uključujući bolesti srca i mnoge oblike raka.

Jesti uravnoteženu prehranu koja sadrži sve što je potrebno tijelu za normalno funkcionisanje je takođe od velikog znacaja. Redovna fizička aktivnost može pomoći da se osobe oslobodite stresa i smanjite umor.

Drugi simptomi

Depresija

Osobe sa Parkinsonovom bolesti često pate od depresije. To je uzrokovano promjenama u količinama hemikalija u mozgu.

Postoji mnogo različitih mogućnosti za liječenje depresije. O tome kako liječiti depresivno stanje najbolja je konsultacija sa doktorom opšte prakse.

Psihoza
Psihoza je mentalno stanje u kojem neko nije u stanju razlikovati stvarnost i maštu. Ponekad, lijekovi koji se uzimaju za liječenje simptoma Parkinsonove bolesti mogu uzrokovati psihozu.

Kao i kod svih lijekova za Parkinsonovu bolest, ne treba prestati sa uzimanjem odjednom. Ako imate bilo kakvih pitanja, razgovarajte sa svojim doktorom.

Demencija
Jedan od pet ljudi s Parkinsonovom bolesti će razviti demenciju. Ona je uzrokovana sa  starenjem.

Svako liječenje demencije treba biti usklađeno sa Parkinsonovom bolesti. Tim zdravstvene zaštite može dati savjete.

Problemi sa spavanjem
Mnoge osobe sa Parkinsonovom bolesti imaju probleme sa spavanjem. Umorni su tokom dana, teško se kreću noću ili imaju probleme sa sindromom nemirnih nogu. Problem sa snom mogu riješiti doktori.

Doktori će predložiti promjenu lijekova koje konzumiraju osobe sa Parkinsonovom bolesti, a postoje i neki praktični savjeti koji mogu pomoći.

Padanje
Gubitak stabilnosti u kasnijim fazama Parkinsonove bolesti može dovesti do pada. Postoji mnogo načina kako bi se spriječili ovi padovi. Fizoterapeut i radni terapeut može moći pomoći sa ovim problemom.

Podrška

Pomiriti se sa dugoročnim stanjem kao što je Parkinsonova bolest stvara pritisak na bolesnika, porodicu i prijatelje. Na početku može biti teško razgovarati sa ljudima o zdravstvenom stanju, čak i ako su bliski sa bolesnicima.

Suočavanje sa pogoršanjem simptoma, kao što su povećanje poteškoća sa kretanjem i drhtanjem, mogu uticati na to da se osobe sa Parkinsonovom bolesti osjećaju jako frustrirano i deprimirano.

Razgovarati otvoreno o tome kako se osjećaju u mnogome će doprinijeti da se osjećaju lakše. Porodica i prijatelji moraju znati šta oni mogu učiniti kako bi pomogli osobama sa Parkinsonovom bolesti.

Nekim osobama biće ugodno pričati sa drugim ljudima koji boluje od Parkinsonove bolesti, bilo to na lokalnom nivou ili putem interneta.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton