BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Pješačenjem do zdravlja

Pješačenje 10000 koraka dnevno može vam podariti zdravo srce i smanjiti tjelesnu masnoću.

Šetnja je dobra za vaše srce i pluća, čime poboljšavate kardiovaskularnu kondiciju. Najviše su uposleni mišići donjeg dijela tijela i to je aktivnost pod opterećenjem, tako da šetnja pomaže poboljšanju gustine kostiju. Istovremeno se radi i laganoj vježbi, pa ne predstavlja napor za zglobove. 

Nema pravog treninga bez teretane, zar ne?

Vježbanje u teretani je odlično i tamo možete dobiti dobre savjete od instruktora o tome koje vježbe su  najbolje za vas. Ali postavite sebi ova dva pitanja: Idete li zapravo u teretanu? Koliko često?
LJepota pješačenja je u tome što se može uklopiti u vašu svakodnevnicu, a i besplatno je.

Moram hodati zaista brzo da bih sagorio kalorije?

Nije istina. Stvar je u razdaljini, a ne u vremenu. Ako hodate brže, brže ćete sagorjeti kalorije, ali ćete stići brže.
Vaša težina, dužina koraka i brzina utiču na to koliko ćete kalorija sagorjeti za 10000 koraka. Ženi teškoj oko 70 kg, koja pješači prilično žustrim korakom 5,5 kilometara na sat, potrebno je oko 90  minuta, i pri tome će sagorjeti 400 kalorija.

Nije li pješačenje prelagano ako želim biti u dobroj formi?

To zavisi od toga u kako dobroj formi želite biti? Ako želiti biti u dobroj formi za sport, onda morate naporno trenirati. Sport i vježbanje u teretani su popularni načini da steknete i održite formu. Možete imati ogromnu korist i od relativno lakših vježbi, ako vježbate dovoljno i  redovno.

Najnovija naučna otkrića pokazuju da ako prepješačite 1.5 kilometar za 15 minuta sagorite otprilike isti broj kalorija kao da ste istrčali 1.5 kilometar  za osam i po minuta. Više kalorija možete izgubiti ako svaki dan prepješačite jedan sat više. Naravno, morate paziti na ishranu: 15 minuta pješačenja vam ne daje pravo da jedete šta god hoćete.

  • Samo troje od 10 ljudi dovoljno vježba.
  • Ako se postojeće navike nastave, do 2010. godine jedan od pet ljudi  neće stati u standardnu kancelarijsku stolicu.
  • 37% slučajeva srčanih oboljenja su povezani sa nedostatkom aktivnosti, u poređenju sa 19% koji su povezani sa pušenjem.
  • 10000 koraka je otprilike osam kilometara: većina nas pređe 7.2 kilometra dnevno.

Hoće li to zaista doprinijeti da se bolje osjećam izgledam?

Da. Pješačenje će povećati vaš mišićni tonus, ubrzati metabolizam, ublažiti stres, podići energetski nivo i poboljšati san, što zajedno može takođe pomoći da izgubite na težini.

Ali pješačenjem se ne može spriječiti bolest?

Nije istina. Redovna šetnja može smanjiti rizik od srčanih oboljenja, dijabetisa, moždanog udara, visokog krvnog pristiska, raka, osteoporoze i artritisa. Šetnja može pomoći da se nosite sa anksioznošću i stresom, te može smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti. Novo istraživanje pokazuje da svako može vratiti sat tri godine unazad ako radi neke vježbe, kao što je penjanje stepenicama umjesto liftom.

Ali ja mrzim vježbanje.

Pješačenje ne mora da izgleda kao vježbanje. To jednostavno može biti dio vaše dnevne rutine. Umjesto da se vozite do prodavnice, vi pješačite. Ako koristite autobus izađite stanicu prije i šetajte. Ili prošetajte tokom pauze za ručak: pola sata šetnje nakon obroka smanjuje vaše rezerve sala, jer ih sagorijevate tokom vježbe. I bacite daljinski upravljač:  dani provedeni na kauču su prošlost.

Još uvijek me niste ubijedili.

LJepota pješačenja je što to možete raditi bilo kada i bilo gdje. Ne treba vam nikakva oprema i već znate kako se to radi. Najbolje od svega, besplatno je.

bhzdravlje

Izvor: nhs.uk


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton