BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Prevencija i samopomoć kod stresa

 

Identifikovanje uzroka stresa važan je korak u u prevenciji. Identifikovanje trigera omogućiće vam da ih izbjegavate ili da ih na vrijeme prepoznate. Postoji nekoliko metoda kojima se stres može spriječiti. Neke od ovih metoda mogu biti jako korisne, bez obzira na urok stresa.

Duboko disanje

Ukoliko osjetite nalet stresa, pokušajte ublažiti i kontrolisati te osjećaje tako što ćete opustiti mišiće i duboko disati.

Počnite tako što ćete udisati tri sekunde, a izdisati nešto duže od toga. Ovo će omogućiti da zamijenite stari kiseonik u plućima sa novim, što će poboljšati cirkulaciju i pospješiti vaš oprez.

Nastavite sa ovim dubokim disanjem, dok se ne počnete osjećati smirenijim, i spremnim da nastavite sa onim što ste prethodno radili. Preporučuje se i da radite nešto drugo, umjesto stresnog zadatka.

Hranite se zdravo

Veoma je važno da se hranite zdravo i uravnoteženo kada ste pod stresom, jer hrana i piće koje konzumirate mogu da imaju veliki uticaj na ono što osjećate ili radite.

Kod nekih ljudi stres izaziva potrebu sa slatkišima, što izaziva udar šećera, nakon kojeg obično dolazi drastičan pad šećera i energije u organizmu. Ovo vas može učiniti umornim ili iritabilnim, te smanjiti koncentraciju.

Pravilna i redovna ishrana, bez preskakanja obroka, može imati značajan uticaj na organizam tokom stresnih situacija. Ona omogućava da tijelo ima svu potrebnu energiju tokom cijelog dana, što popravlja koncentraciju i raspoloženje.

Uravnotežena ishrana sastoji se od hrane iz svih glavnih pet grupa namirnica. One su:

  • proteini (iz namirnica kao što su meso, riba, sir jaja…)
  • ugljenohidrati (iz hljeba, paste, riže i krompira)
  • mliječni proizvodi (sir, mlijeko, jogurti)
  • voće i povrće (preporučuje se bar pet porcija dnevno)
  • masti i šećeri (iz ulja i slatke hrane)

Takođe bi trebali smanjiti konzumaciju kofeina i alkohola, jer oni imaju sličan uticaj na organizam kao stres ili anksioznost.

Vježbajte

Koristi redovnog vježbanja su brojne. Ne samo da utiče na ispuštanje supstance koja se zove serotonin, koja vas čini srećnim i manje stresnim, već i poboljšava cirkulaciju i sprječava pojavu kapi ili infarkta. Vježbanje vam takođe omogućava da ispoljite frustraciju i bijes na konstruktivan način.

Trebali bi da vježbate najmanje 30 minuta dnevno, pet puta sedmično. Bilo koja vježba koja ubrzava rad srca, i ostavlja vas blago zadihane je korisna. Primjeri ovih vježbi su trčanje, plivanje ili vožnja bicikla.

Trčanje se smatra posebno korisnim za oslobađaje od stresa, kao i za održavanje željene tjelesne težine. Ukoliko se odlučite za trčanje, preporučuje se da počnete polako i tokom nekoliko mjeseci postepeno pojačavate tempo.

Ukoliko dugo niste trčali, ili ste bili neaktivni duži vremenski period, preporučuje se da se posavjetujete sa svojim doktorom o obliku vježbanja koji vam najviše odgovara.

San

Uobičajena je pojava da stres utiče na san. Ukoliko ste oko nečega zabrinuti taj pritisak može da utiče na vas čak i ako ne razmišljate o tome. Ovo može da dovede dp brojnih neprospavanih noći ili do ružnih snova.

Moguće je da se nađete u situaciji da vam je jako teško zaspati noćima, ili da se tokom noći budite po nekoliko puta. Zbog toga sledećeg dana možete da se osjećate pospanim i umornim, što opet doprinosi da se osjećati pod još većim stresom.

Ukoliko imate problema sa snom, kontaktirajte svog doktora kako bi porazgovarali o potencijalnim rješenjima. Moguće je da vam doktor propiše lijekove koji bi vam pomogli da zaspite, ili da vam preporuči savjetovanje, kroz koje bi mogli otkriti uzroke stresa. Doktor takođe može da vas uputi i u određene metode relaksacije koje bi vam mogle pomoći da se osjećate odmornijim.

Prestanite pušiti

Suprotno ustaljenom mišljenju, pušenje ne pomaže u borbi protiv stresa, već ga čini još gorim, pa se preporučuje da prestanete pušiti.

Prestanak pušenja može biti jako težak, i u početku pojačava stres i čini vas iritabilnijim. Ipak, trebate imati u vidu da iritabilnost i želja za cigaretama predstavljaju znak da tijelo pokušava da se oporavi.

Relaksacija

Kad ste pod stresom, mišići su vam obično napeti, što kasnije može dovesti do bolova u mišićima. Kad osjetite da ste po stresom slegnite ramenima nekoliko puta, i otresite rukama i nogama, kako bi opustili mišiće.

Neki ljudi opuštaju se tako što zamisle neko mirno mjesto, kao što je pusto ostrvo ili jezero, i skoncentrišu se na njega.

Preporučuje se i da radite neke stvari u kojima uživate, kao na primjer topla kupka, ili neka omiljena knjiga, kako bi skrenuli misli sa stresnih situacija.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton