BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Pušenje je vodeća bolest ovisnosti u BiH

 

Pušenje je vodeća bolest ovisnosti u BiH, koja je najizraženija kod odraslog stanovništva, gdje je zabilježeno 37,6 odsto stalnih pušača, od čega je 49,2 odsto muškaraca i 29,7 odsto žena.

Prema statističkim podatcima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, svaki stanovnik BiH u prosjeku godišnje popuši više od dvije hiljade cigareta, a svakog dana na taj način u dim ode gotovo tri miliona KM, što BiH svrstava u sam vrh zemalja s najviše pušača u regiji.

“Zdravstvene posljedice takvog stanja su izuzetno teške, obzirom da tri četvrtine uzroka smrtnosti stanovništva u BiH predstavljaju bolesti srca i krvnih sudova, a potom maligne neoplazme, koje se direktno povezuju sa pušenjem”, kaže dr Aida Ramić-Ćatak, federalni koordinator za kontrolu duhana pri Federalnom ministarstvu zdravstva.

Možete li reći koje komponente duhanskog dima su najštetnije i koje se direktno dovode u vezu sa nastankom karcinoma?

Prim.dr. Ramić-Ćatak: Cigarete skraćuju prosječni životni vijek stanovništva koje puši za 10 do 15 godina. U sastavu duhanskog dima nalazi se više od 4.000 različitih hemijskih komponenti, od kojih su gotovo sve podjednako štetne.

Ipak, na prvom mjestu po štetnosti su pedesetak katranskih spojeva, koji se direktno povezuju sa nastankom karcinoma na raznim organima, najčešće su to  rak usne šupljine, zatim rak ždrijela, bronha i pluća, naročito kod muškaraca srednje životne dobi.

Druga vrsta spojeva po štetnosti je ugljični monoksid, koji se veže za eritrocite i hemoglobin, te smanjuje oksigenaciju krvi u organizmu, čime se ubrzava proces arteroskleroze i za 30 posto se povećava sklonost ka nastanku infarkta i moždanog udara.

Treća štetna komponetnta duhanskog dima su iritantni spojevi, koji dovode do učestalih upala, gornjih i donjih respiratornih puteva, bronhijalne astme i drugih opstruktvnih bolesti pluća, koje su značajan javno- zdravstveni problem.

Podaci studije provedene u obrazovnom sistemu u BiH, govore u prilog tome da je štetna navika pušenja duboko ukorijenjena i među školskom djecom?

Prim.dr. Ramić-Ćatak: Jeste, poražavajuće je  da rezultati istraživanja u BiH pokazuju da u 40 odsto slučajeva, odnosno više od jedne trećine djece u našoj zemlji, počinje pušiti ili eksperimentirati sa cigaretama već prije desete godine.

U populaciji školske djece u BiH, uzrasta od 13 do 15 godina, evidentirano je 14 odsto pušača, od čega 17 odsto dječaka i 11 odsto djevojčica. Trend početka pušenja omladine dvostruko se povećava na prelasku iz osnovne u srednju školu, što odgovora senzibilnom periodu adolescencije i potrebe da budu bolje prihvaćeni od strane okoline.

Oni su u tom periodu vrlo skloni uticaju vršnjačkih grupa, liberalnom pristupu kupovine i niskoj prodajnoj cijeni cigareta, lošoj sprovedbi Zakona o zabrani pušenja na javnim jestima, pa su i sami izloženi pasivnom pušenju, zatim pušačkom statusu roditelja. Oko 65 odsto djece navodi pozitvan pušački status jednog ili oba roditelja.

Iako je postojećim zakonskim odredbama u FBiH zabranjena prodaja cigareta djeci mlađoj od 15 godina, oko 90 posto njih se izjasnilo da kupuje cigarete na ovlaštenim mjestima prodaje, a da ih pri tom niko nikada nije upitao za godine ili im odbio prodati cigarete. Kako to komentarišete?

Prim.dr. Aida Ramić-Ćatak: U FBiH je  na snazi Zakon o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina , koji je donesen još 1998. godine, po kojem je zabranjena prodaja cigareta mlađim od 15 godina. Međutim,  evidentno je da se zakonske odredbe nedovoljno sprovode u praksi, jer je inspekcijski nadzor slab, a jedan od razloga je i mali broj inspektora.

Osim toga, kaznene mjere za prekršioce odredbi ovog zakona su gotovo simoblične i u stvari predstavljaju samo podstrek za nove prekršaje.

Zbog toga je Federalno ministarstvo zdravstva inteziviralo aktivnosti na unaprijeđenju postojećeg Zakona o ograničenoj upotrbeni duhanskih prerađevina iz 1998. godine, odnosno izradi novog zakona, koji treba da obuhvati harmonizaciju sa zakonskim dokumentima onoga što su uradile naše kolege u RS i onoga što diktira Okvirna konvencija o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije.

U RS su na snazi tri zakona iz 2004. godine, Zakon o zabrani reklamiranja duhanskih proizvoda, zatim Zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima i Zakon o zabrani prodaje cigareta mlađim od 18 godina.

Da bi se ova razlika za starosnu granicu prodaje cigareta mlađim od 18 godina u entitetima bar donekle prevazišla, Ministarstvo trgovine BiH je pokrenulo inicijativu da se u brojnim prodajnim objektima postave naljepnice o zabrani prodaje duhanskih proizvoda mlađim od 18 godina.

Koje novine su predviđene izmjenama i dopunama Zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih prerađevina FBiH?

Prim.dr. Aida Ramić-Ćatak: Novim zakonskim odredbama moraće se stati u kraj sve masovnijoj pojavi da su fasade naših zgrada i tramvaji oblijepljeni  reklamnim porukama  o cigaretama. Takođe, više od 60 odsto radnog  stanovništva je izloženo posljedicama pasivnog pušenja na poslu, što je još jedan od argumenata potrebe uvođenja nove zakonske odredbe sa apsolutnom zabranom pušenja u zatvornim javnim prostorima.

Novim izmjenama i dopunama postojećeg Zakona, predviđene su i visoke novčane kazne, pa čak i privremeno oduzimanje licenci ovlaštenim proizvođačima, ukoliko ne kontroliraju i ne postave jasno vidljiva upozorenja o zabrani prodaje cigareta mlađim od 18 godina.

Takođe, novine će biti i u izgledu pakovanja cigareta u skladu s odredbama okvirne konvencije o kontroli duhana, čime ćemo vršiti usklađivanje sa kolegama u RS, koje su već donijele Pravilnik o označavanju vanjskih pakovanja duhanskih proizvoda, sa jasno vidljivim porukama na 15 odsto povšine bočne stranice kutije cigareta o sadržaju štetnih supstanci u sastavu nikotinskog dima.

Koji je Vaš savjet građanima vezano za štetnost i odvikavanje od pušenja?

Prim.dr Aida Ramić-Ćatak: Kao zdravstvenog profesionalca,  boli me činjenica  da se u BiH pušenje nedovoljo shvata kao vodeća bolest ovisnosti. Lošu poruku šalju i sami zdravsteni radnici, među kojima je 45 posto pušača.

Prvo nešto moramo poduzeti u svojim redovima, da bi naša poruka o štetnosti pušenja bila ozbiljno shvaćena kod građanstva.

Kad je u pitanju savjet građanima, moram reći da sve informacije i pomoć u odvikavanmju od pušenja mogu dobiti u svojim timovima porodične medicine, a ne da odlaze u apoteke i neselektivno kupuju sredstva tzv. nikotin zamjenske terapije.

Ova sredstva imaju efekat, ali pušači trebaju da ih uzimaju pod aktivnim ljekarskim nadzorom. Posebno, ako se radi o pušačima u srednjoj životno dobi, koji već imaju neke od drugih faktora rizika usljed posljedica hroničih oboljenja.

 

Autor: Irena Vasić-Dobrić


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton