BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Rak bubrega

Uvod

Uvod

Bubrezi su dva organa koji imaju oblik zrna graha i smješteni su sa obe strane trupa, odmah ispod rebara. Glavna uloga bubrega je da prečišćavaju otpadne tvari iz krvi prije nego što ih pretvore u urin. Obično samo jedan od bubrega bude zahvaćen rakom.

Rak bubrega

Postoji veći broj različitih vrsta raka koji mogu zahvatiti bubrege. Najčešći tip je poznat kao karcinom renalnih ćelija (RCC), na koji otpada 90% svih vrsta raka bubrega.

Rjeđi tipovi raka bubrega uključuju rak tranzicionih ćelija i Vilmsov tumor, koji predstavlja rijedak oblik tumora od kojeg obolijevaju djeca.

Ovaj članak se bavi karcinomom bubrežnih ćelija te će se termin “rak bubrega” odnositi na RCC. Pogledajte dio sa eksternim linkovima za više informacija o rjeđim tipovima raka bubrega.

Koliko je čest rak bubrega?

Od raka bubrega obolijeva 3% svih odraslih oboljelih od raka.

Od raka bubrega najčešće obolijevaju odrasli između 50-80 godina starosti. U odnosu na žene, muškarci dva puta više obolijevaju od raka bubrega.

Neki stručnjaci navode da je kontinuirani porast novih slučajeva raka bubrega možda uzrokovan porastom broja gojaznih ljudi.

Prognoza

Jedan od izazova u liječenju raka bubrega je da on ne uzrokuje nikakve simptome dok ne dostigne odmakli stadij, kada izlječenje često nije moguće, a prognoza je loša.

Međutim, moguće je produžiti život oboljelog od raka bubrega primjenom medikamenata.

Kao rezultat napretka u tehnologijama obrade slike, poput snimke ultrazvukom i kompjuterizovanom tomografijom (CT), veliki broj slučajeva raka bubrega se danas otkriva u ranim stadijima, često tokom pregleda radi nekog drugog oboljenja.

Ako se rak bubrega otkrije u ranim stadijima, postoji mogućnost hirurškog izlječenja. Ovo obično podrazumijeva odstranjivanje određenog dijela ili cijelog oboljelog bubrega.

Simptomi

Simptomi

Rak bubrega obično ne uzrokuje nikakve simptome dok ne dostigne odmakli stadij. Simptomi raka bubrega su sljedeći:

  • Krv u urinu,
  • Stalan bol ispod rebara, i
  • Primjetna oteklina ili izbočina u abdomenu.

Ako se rak proširi na druge dijelove vašeg tijela (metastazira), mogu se javiti i dodatni simptomi poput:

  • Stalna visoka temperatura,
  • Znojenje noću,
  • Umor, i
  • Bol u kostima.

Kada zatražiti medicinsku pomoć

Uvijek se obratite vašem ljekaru opšte prakse ako primijetite krv u mokraći. Mada postoji velika šansa da ona nije rezultat raka, krv u mokraći je simptom koji nikada ne treba ignorisati.

 

Uzroci

Uzroci

Tačan uzrok raka bubrega je nepoznat, ali pušenje i gojaznost su prepoznati kao ozbiljni faktori rizika za razvoj ove bolesti.

Kako nastaje karcinom?

Karcinom nastaje izmjenom strukture DNK (dezoksiribonukleinske kiseline) koja se nalazi u ljudskim ćelijama. Ovo je poznato kao genetska mutacija. DNK ćelijama pruža osnovne instrukcije, npr. kada da rastu i razmnožavaju se.

Mutacija u DNK mijenja ove instrukcije tako da ćelije nastavljaju da rastu. Ovo dovodi do nekontrolisanog razmnožavanja ćelija, proizvodeći izbočinu u tkivu poznatu kao tumor.

Kako se karcinom širi?

Ako se ne liječi, rak može brzo da raste i raširi se u druge dijelove tijela, obično preko limfnog sistema.

Limfni sistem predstavlja niz žlijezda (ili čvorova) koje su rasprostranjene po tijelu, nešto poput krvnog sistema. Limfne žlijezde proizvode mnoge specijalizovane ćelije koje su potrebne imunološkom sistemu.

Jednom kada rak stigne do limfnog sistema u stanju je da se širi do bilo kojeg dijela tijela, uključujući kosti, krv i organe.

Faktori rizika za rak bubrega

Šta dovodi do razvoja raka bubrega je nepoznato, ali otkriveni su neki definitivni faktori rizika. To su:

  • pušenje
  • gojaznost, i
  • visok krvni pritisak (hipertenzija).

Procjenjuje se da ova tri faktora rizika dovode do najmanje 50% svih slučajeva raka bubrega.

Ljudi koji se bave zanimanjima gdje su izloženi određenim hemikalijama imaju takođe nešto viši rizik obolijevanja od raka bubrega. To uključuje hemikalije poput:

  • azbest,
  • kadmijum, i
  • trihloretilen.

Azbest je mineral koji se mnogo koristio u građevinarstvu i građevinskoj industriji ali je od 1999. god. njegova upotreba zabranjena u većini evropskih zemalja. Kadmijum je metal koji se koristi u proizvodnji baterija. Trihloretilen je industrijski rastvarač koji se često koristi za skidanje boje sa metala.

Ljudi koji su na dijalizi zbog hroničnih bolesti bubrega takođe imaju veći rizik razvoja raka bubrega.

Dijagnoza

Dijagnoza

Analiza krvi i mokraće

Ako posjetite ljekara opšte prakse zato što ste primijetili krv u mokraći, vjerovatno će se uraditi analiza krvi i urina da bi se isključili mogući uzroci poput infekcije ili kamena u bubregu.

Ultrazvučni snimak

Ako se ne može pronaći uzrok krvi u urinu, možete biti poslati na pregled ultrazvukom.

Ultrazvučni pregled se koristi zvučnim talasima visoke frekvencije da bi se dobila slika organa u tijelu. Često može otkriti promjene u obliku bubrega koje mogu da budu prouzrokovane razvojem kanceroznog tumora.

CT pregled

Možete takođe biti poslati na pregled kompjuterizovanom tomografijom (CT). Tokom CT pregleda,  CT skener pravi slike vašeg tijela a pomoću kompjutera se one sklapaju.

Većini ljudi kojima se radi CT pregled se danas daje specijalna boja da je popiju ili se daje u vidu injekcije da bi rezultati CT pregleda bili jasniji.

Ciljana biopsija

Ciljana biopsija je još jedna procedura koja se može primijeniti ako se posumnja na rak bubrega.

To  je manji hirurški zahvat koji se izvodi u lokalnoj anesteziji.

Hirurg koristi ultrazvuk ili CT skener da uvede iglu kroz kožu do bubrega. Uzima se mali uzorak tkiva iz bubrega da bi se on analizirao pod mikroskopom i da bi se ustanovilo prisustvo kanceroznih ćelija.

Tretman

Tretman

U liječenju raka bubrega mogu biti uključeni različiti specijalisti kao što su:

  • urolog; hirurg koji se specijalizuje za liječenje raka bubrega
  • klinički onkolog; specijalista za nehirurško liječenje raka koji se koristi tehnikama poput radioterapije i hemoterapije.
  • patolog ; specijalista za oboljela tkiva.
  • psiholog
  • medicinski tehničar

Ako imate rak bubrega, možete vidjeti nekoliko ili sve ove stručnjake tokom vašeg liječenja.

Odluka o tome koji je način liječenja najbolji za vas često može biti zbunjujuća. Vaš tim za liječenje raka će preporučiti ono šta oni smatraju najboljom opcijom za liječenje, ali će odluka biti vaša.

Prije nego posjetite bolnicu da razgovarate o opcijama za vaše liječenje, možda će biti korisno da napravite spisak pitanja koja biste postavili specijalisti. Na primjer, možda ćete htjeti da saznate koje su prednosti i nedostaci određenog vida liječenja.

Stadiji raka bubrega

Zdravstveni stručnjaci koriste sistem četiri stadija da opišu kako je daleko uznapredovao rak. Ova četiri stadija su:

  • Stadij 1 – kancerozni tumor je manji od 7cm (2.8 inča) u prečniku, i ograničen je na bubreg.
  • Stadij 2 – tumor je veći od 7cm (2.8 inča) u prečniku, ali je još uvijek ograničen na bubreg.
  • Stadij 3 – rak se raširio izvan bubrega. Moguće je da se proširio na nadbubrežnu žlijezdu, obližnje krvne sudove, limfni čvor ili na masno tkivo koje obavija bubreg.
  • Stadij 4 – rak se raširio na dva ili više limfnih čvorova ili se raširio na druge organe.

Plan liječenja će biti preporučen u skladu sa stadijem tumora. Stadij jedan i dva se obično mogu izliječiti odstranjivanjem bubrega.

U slučajevima stadija tri i četiri, potpuno izlječenje vjerovatno neće biti moguće iako bi trebalo biti moguće usporiti napredovanje raka i liječiti simptome.

Hirurško liječenje raka bubrega

Nefrektomija

Hirurška procedura odstranjenja bubrega je poznata kao nefrektomija. Ako je tumor manji od 4cm (1.5 inča) u prečniku, možda će biti neophodno odstraniti samo dio bubrega (djelimična nefrektomija), inače će cijeli bubreg morati da bude odstranjen.

Tokom nefrektomije, hirurg će takođe možda morati da ukloni obližnje limfne čvorove da bi oni mogli biti ispitani kako bi se ustanovilo da li se rak proširio izvan bubrega.

Moguće je normalno živjeti sa samo jednim bubregom, jer će drugi bubreg biti u stanju da ga odmijeni. Međutim, kako je operacija veliki zahvat koja može predstavljati veliki napor za organizam, ona možda neće biti adekvatan način liječenja za ljude koji su naročito lošeg opšteg zdravlja ili su slabi.

Čak i ako se rak proširi izvan bubrega, još uvijek postoji mogućnost za odstranjenje bolesnog bubrega. Odstranjenje bubrega može pomoći da se pacijent riješi simptoma, te da drugi tipovi nehirurškog liječenja budu efektivniji.

Embolizacija

Ako nefrektomija nije podesna metoda, može biti korisna alternativna hirurška procedura poznata kao embolizacija. Tokom embolizacije, hirurg ubacuje malu cijev (kateter) kroz krvne sudove u preponama. Zatim se koristi rendgen snimcima da navede kateter do krvnih sudova koji snabdijevaju bubreg.

Putem katetara se ubacuje posebna supstanca koja sprečava dotok krvi u bubreg. Sprečavanjem dotoka krvi u bubreg, bilo kakvim postojećim tumorima biće prekinut dotok oksigena i hranjivih materija, te će se oni smanjiti.

Nehirurško liječenje raka bubrega

Rak bubrega je jedan od rijetkih vrsta karcinoma koji ne reaguju na hemoterapiju. Međutim, postoji veći broj različitih nehirurških metoda liječenja koje mogu usporiti širenje karcinoma i pomoći kontrolu simptoma. Oni su opisani u daljem tekstu.

Radioterapija

Radioterapija obično ne može izliječiti rak bubrega, ali može usporiti njegovo širenje i pomoći da se umanje bolovi. Samo nekoliko minuta radioterapije svakodnevno je neophodno tokom određenog broja dana.

Kada se radioterapija koristi da kontroliše simptome, a ne da izliječi rak, nus pojave su obično blaže. Moguće nus pojave uključuju:

  • mučninu,
  • umor, i
  • povraćanje.

Imunoterapija

Imunoterapija je vrsta liječenja koja uključuje uzimanje lijekova koji podstiču  imuni sistem pacijenta da napada kancerozne ćelije. Lijekovi koji se koriste u liječenju raka su sljedeći:

  • interferon alfa, i
  • aldesleukin.

Interferon alfa se daje putem injekcije i većina ljudi uzima tri injekcije sedmično. Medicinski tehničar obučava pacijente kako da sami sebi daju injekciju.

Većina ljudi prolazi kroz simptome slične gripi, poput osjećaja hladnoće, visoke temperature i bolova u zglobovima kada tek počnu uzimati interferon alfa. Međutim, ovi simptomi vremenom  nestaju, kako se tijelo privikne na lijek.

Aldesleukin može da se daje putem injekcije ili putem dripa (intravenozno). Aldesleukin je obično dostupan samo u specijalizovanim onkološkim klinikama ili centrima.

Moguće nus pojave primjene aldesleukina su:

  • visoka temperatura,
  • povraćanje,
  • mučnina,
  • glavobolja,
  • nizak krvni pritisak (hipotenzija),
  • diareja,
  • osip,
  • svrabež, i
  • gubitak apetita.

Ove nus pojave mogu zadavati nevolje, ali one će nestati kada pacijent prestane koristiti aldesleukin. Period tokom kojeg će biti neophodno uzimanje aldesleukina zavisiće od opšteg stanja i stadija raka.

Ciljane terapije

Četiri nova lijeka su razvijena za liječenje raka bubrega. To su:

  • sunitinib,
  • sorafenib,
  • bevacizumab, i
  • temsirolimus.

Ovi lijekovi se ponekad nazivaju ‘ciljane terapije’ zato što su napravljeni da ciljaju na i unište  (ili prekinu) funkcije koje su karcinomu potrebne da bi rastao i širio se, kao što je dotok krvi.

Upotreba sunitiniba kod ljudi koji su slabog zdravlja nije preporučena zato što lijek vjerovatno neće dovesti do znatnog poboljšanja stanja.

Sunitinib

Sunitinib ne može izliječiti rak bubrega, ali može usporiti njegovo širenje, produžiti život i pomoći da se olakšaju simptomi. Lijek radi tako što blokira proteine unutar ćelija raka koje su odgovorne za stvaranje novih krvnih sudova.

Ćelije raka trebaju dotok krvi da bi rasle i umnožavale se tako da zaustavljanjem proizvodnje krvnih sudova sunitinib može usporiti širenje raka bubrega.

Sunitinib je dostupan u obliku tablete i uobičajeni ciklus liječenja je uzimanje jedne tablete dnevno u trajanju od četiri sedmice nakon kojih slijede dvije sedmice bez terapije, da bi se zatim liječenje ponovo nastavilo.

Uobičajene nus pojave sunitiniba uključuju:

  • umor,
  • crvenilo i oticanje ruku i stopala,
  • bol u usnoj šupljini,
  • mučnina,
  • povraćanje,
  • diareja,
  • promjene u boji kože, na primjer žutilo,
  • promjene u boji kose,
  • prorijeđivanje kose,
  • osip i /ili plikovi, i
  • visok krvni pritisak; ako krvni pritisak postane previsok mogu da se uvedu i dodatni lijekovi da bi ga snizili.

Manje uobičajene nus pojave kod primjene sunitiniba su:

  • krvarenje iz nosa,
  • krvarenje iz desni,
  • bol u zglobovima i mišićima,
  • depresija,
  • problem sa spavanjem,
  • kratak dah,
  • gubitak težine,
  • gubitak kose i
  • niža aktivnost štitne žlijezde koja uzrokuje osjećaj umora.

Ako jedna ili više nus pojava postane naročito izražena, pacijent treba kontaktirati svog onkologa  jer možda postoje dodatne terapije koje mogu pomoći da se lakše podnesu nus pojave.

Treba izbjegavati uzimanje komplementarnih lijekova poput pošto oni mogu učiniti da sunitinib bude manje efikasan. Treba takođe izbjegavati sok od grejpfruta i grejpfrut iz istog razloga.

Pošto može naškoditi zdravlju ploda pacijentima se savjetuje oprez u toku uzimanja sunitiniba.

Ako ste seksualno aktivni, treba da budete sigurni da koristite efikasna kontraceptivna sredstva tokom uzimanja lijeka kao i nekoliko mjeseci po okončanju terapije. Vaš ljekar  će vam moći dati savjet kada je sigurno da radite na potomstvu odnosno da zatrudnite.

Ne smijete dojiti ukoliko uzimate sunitinib pošto lijek može preći na bebu preko mlijeka.

Komplikacije

Komplikacije

Dijagnostikovanje raka, naročito ako je neizlječiv, može biti veoma mučno. Mnogima je teško prihvatiti i pojmiti tu vijest. Mnogi ljudi kojima se dijagnostikuje rak prolaze kroz klasične stadije procesa žalosti. Oni su pojašnjeni u nastavku.

  • Negiranje – ne možete na početku vjerovati dijagnozi i mislite da je s vama sve u redu.
  • LJutnja – možete se iskaljivati na prijateljima, porodici ili medicinskom osoblju.
  • Cjenjkanje – ponekada će ljudi sa fatalnim stanjima pokušati da se ‘cjenjkaju’ sa svojim doktorima, tražeći bilo kakvu vrstu liječenja koje im može produžiti život.
  • Depresija – možete potpuno izgubiti interes za život i misliti da je vaša situacija beznadežna.
  • Prihvatanje – tokom vremena, većina ljudi na kraju prihvati dijagnozu.

Ako su vam dijagnostikovali karcinom, razgovor sa savjetnikom ili psihijatrom može pomoći da se izborite sa osjećajem depresije ili anksioznosti. Anti-depresivi ili lijekovi koji pomažu da se smanji osjećaj anksioznosti mogu takođe da vam budu podrška dok prolazite kroz bolan proces.

 

Prevencija

Prevencija

Prestanak pušenja

Ako pušite, najbolji način da spriječite rak bubrega kao i druge teže bolesti poput moždanog udara, infarkta te raka pluća je da prestanete pušiti.

Razgovarajte sa svojim ljekarima ako želite prestati pušiti. Oni će vas posavjetovati o terapijama zamjene nikotina.

Ishrana i vježbanje

Kombinacija zdrave ishrane i redovnog vježbanja pomoće vam da izbjegnete gojaznost ili dobijete visok krvni pritisak (hipertenzija). Oboje su važni faktori rizika za rak bubrega.

Vježbanje

Redovno vježbanje će poboljšati vaše srce i krvotok, a smanjiće i nivo holesterola, te zadržati krvni pritisak na zdravom nivou.

Preporučuje se najmanje 30 minuta energičnog vježbanja svaki dan, najmanje pet dana sedmično. Vježbanje treba biti dovoljno zahtjevno da vaše srce počne kucati brže i da osjećate da budete zadihani kad završite. Primjeri energičnog vježbanja su brzo hodanje ili pješačenje uz brdo.

Međutim, ako ranije niste vježbali ili niste vježbali neko vrijeme, prije nego počnete sa programom vježbi posjetite vašeg porodičnog ljekara zbog pregleda fizičkog stanja.

Ishrana

Preporučuje se nemasna hrana bogata vlaknima, sa mnogo svježeg voća i povrća (pet porcija dnevno) te integralne žitarice. Trebalo bi da ograničite unos soli na ne više od 6g (0.2oz) dnevno jer previše soli povisuje krvni pritisak (6g soli je otprilike jedna kafena kašičica).

Postoje određeni dokazi da ishrana bogata ribom koja sadrži zdrave masne kiseline može smanjiti rizik od raka bubrega. Primjeri takvih vrsta riba uključuju:

  • losos,
  • haringa, i
  • skuša.

Alkohol

Postoje dokazi da će unos umjerenih količina alkohola – npr. 4-5 čaša vina mjesečno – smanjiti rizik od razvoja raka bubrega. Razlozi za ovo nisu u potpunosti jasni.

Međutim, ne treba da prekoračite preporučene dnevne količine alkohola zato što se ispijanjem većih količina alkohola izlažete riziku da dobijete bolesti jetre, rak jetre i visok krvni pritisak (hipertenzija).

Preporučene dnevne količine alkohola su između 3-4 jedinice alkohola za muškarce i između 2-3 jedinice za žene. Jedna jedinica alkohola je otprilike jednaka ¼ litre piva normalne jačine, manje čaše vina ili 25 ml žestokog pića.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010

 


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton