BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Rak jajnika

Uvod

Uvod

Jajnici su par malih organa u ženskom reproduktivnom sistemu koji sadrže i oslobađaju jajne ćelije jednom mjesečno. Ova pojava je poznata kao ovulacija.

Rak jajnika se može proširiti na druge dijelove reproduktivnog sistema i okolno područje, uključujući matericu (uterus), vaginu i stomak (abdomen).

 

Koliko je čest rak jajnika?

Rak jajnika je peto oboljenje raka po učestalosti od kojeg obolijevaju žene, nakon raka dojke, raka crijeva, raka pluća i raka uterusa (materice). Rak jajnika je najčešći među ženama preko 65 godina starosti iako mogu oboliti i žene bilo koje dobi.

Pošto simptomi raka jajnika mogu teško da se prepoznaju i pošto liče na one vezane za druge bolesti, ponekad se on naziva “tihi ubica”.

Međutim, doktori su danas daleko više upoznati sa ranim simptomima raka jajnika poput naduvenosti, bolova u karlici i donjem stomaku i problema sa ishranom.

Upoznavanje sa simptomima raka jajnika je važno zato što ako se otkrije u ranom “stadiju jedan” do 95% žena će živjeti više od pet godina.

Tipovi raka jajnika

Postoji nekoliko tipova raka jajnika. To su:

  • Epitelni rak jajnika, koji zahvata površinske slojeve jajnika,
  • Germ cell tumor  jajnika, koji kreće iz ćelija koje stvaraju jajne ćelije, i
  • Stromalni rak jajnika, koji se razvija od ćelija koje jajnike drže skupa.

Epitelni rak jajnika je daleko najčešći tip raka jajnika.

Tačan uzrok raka jajnika je nepoznat iako se smatra da je uključen veći broj mogućih faktora poput broja jajnih ćelija koje oslobađaju jajnici i da li je neko u porodici imao rak jajnika u prošlosti. Međutim, samo jedan u 20 slučajeva raka jajnika ima veze sa genetikom.

Liječenje raka jajnika obično uključuje kombinaciju hirurškog zahvata, hemoterapije i radioterapije.

Postoje metode skrininga raka jajnika, ali do sada nisu u potpunosti testirane i samo su dostupne onima koji imaju oboljele u porodici.

Simptomi

Simptomi

Simptomi raka jajnika mogu biti neodređeni i teški za prepoznavanje, naročito u ranim fazama bolesti. Kao rezultat ovoga, vjerovalo se da rak jajnika uopšte nema simptoma.

Medicinski stručnjaci su sada iskusniji u prepoznavanju simptoma raka jajnika. Međutim, mnoge žene povežu te simptome sa drugim relativno blažim oboljenjima kao što je iritabilni sindrom crijeva ili predmenstrualni sindrom (PMS).

Trebate se obratiti vašem ljekaru opšte prakse ako dobijete bilo koji od dolje navedenih simptoma.

Rani simptomi raka jajnika mogu biti:

  • bolovi u karlici, donjem stomaku ili sa bočne strane,
  • osjećaj naduvenog, punog stomaka,
  • teškoće sa jelom ili osjećaj sitosti vrlo brzo, i
  • nagla i češća potreba za mokrenjem nego obično.

Kasniji simptomi raka jajnika uključuju:

  • oteklina u stomaku,
  • bol u donjem stomaku,
  • bol tokom seksa,
  • zatvor, i
  • neredovne menstruacije.

Uznapredovali simptomi raka jajnika mogu da budu:

  • mučnina,
  • gubitak težine,
  • gubitak daha,
  • gubitak apetita i
  • umor.

Uzroci

Uzroci

Kancer uzrokuju ćelije u određenim područjima organizma koje se prebrzo dijele i umnožavaju. Nije u potpunosti jasno zašto se javlja rak jajnika, ali se nastavljaju istraživanja o njegovim uzrocima.

Do sada je otkriveno nekoliko mogućih uzroka kao i faktora rizika koji mogu dovesti do razvoja bolesti. Mogući uzroci i faktori rizika su dolje navedeni.

Mogući uzroci i faktori rizika raka jajnika

Porodična istorija

Iako većina slučajeva raka jajnika nije nasljedna (ne potiče iz familije), porodična istorija bolesti se smatra važnim faktorom. Određeni geni, poznati kao BRCA1 i BRCA2, mogu povećati rizik kako od raka jajnika tako i od raka dojke i mogu se prenositi sa jednog člana porodice na drugog.

Stoga, više ste izloženi riziku obolijevanja od raka jajnika ako imate bliske rođake koji su oboljeli od bilo koje vrste raka, naročito raka jajnika, dojke, debelog crijeva, prostate ili endometrije (unutrašnji sloj materice).

Rizik od raka jajnika je takođe veći ako imate dva ili više bližih rođaka  (npr. majka, sestra ili kćerka) oboljelih od raka jajnika. Ako je ovo slučaj, možete ispunjavati uslove za skrining na rak jajnika ili na gene koji mogu doprinijeti razvoju bolesti. Pogledati dio „prevencija“ za dalje informacije o skriningu.

Starosna dob

Rizik od obolijevanja od raka jajnika raste sa starošću. U većini slučajeva, rak jajnika se javlja poslije menopauze kod žena starijih od 65 godina.

Neprekinuto oslobađanje jajnih ćelija iz jajnika

Svaki put tokom ovulacije površina jajnika se mora otvoriti da bi oslobodila jajnu ćeliju u reproduktivni sistem. Ovo dovodi do toga da se ćelije na površini jajnika dijele i umnožavaju da bi nadomjestile oštećenje nastalo izlaskom jajne ćelije.

Povremeno se ova aktivnost ćelija može odvijati prebrzo dovodeći do formiranja velikog broja abnormalnih ćelija poznatih kao tumor kao i do nastanka raka jajnika.

Što je površina jajnika češće oštećena, veće su šanse da će doći do pojave abnormalnih ćelija da bi se popravila ta oštećenja. Stoga rizik od raka jajnika raste sa većim brojem oslobođanih jajnih ćelija iz jajnika.

Na primjer, ako ste rano dobili menstruaciju, a ušli u menopauzu u kasnijoj dobi, oslobodićete više jajnih ćelija tokom vremena što će uzrokovati više oštećenja na jajnicima.

Slično tome, ako jajnici nikad nisu bili spriječeni da oslobode jajnu ćeliju svakog mjeseca – na primjer, zbog trudnoće ili uzimanjem kontraceptivnih pilula – na jajnicima će nastati više oštećenja. Međutim, ovo oštećenje se samo po sebi ne može smatrati uzrokom raka jajnika.

Neplodnost i liječenje

Neka istraživanja pokazuju da bi mogla da postoji veza između raka jajnika i liječenja neplodnosti. Međutim, novija istraživanja se ne slažu s tim. Nastavlja se ispitivanje povezanosti raka jajnika i liječenja neplodnosti, ali je moguće da sama neplodnost povećava rizik od obolijevanja, prije nego samo liječenje neplodnosti.

Terapija zamjenom hormona

Terapija zamjenom hormona je povezana sa nešto povećanim rizikom od obolijevanja od raka jajnika. Jedna studija je otkrila da kod žena koje uzimaju terapiju zamjene hormona postoji 1.2 puta veća vjerovatnoća da će oboljeti od raka jajnika nego kod onih koje ne uzimaju ovu terapiju.

Ovaj rizik nastavlja da se povećava što se duže uzima terapija, ali se vraća u normalu onda kada se prestane sa terapijom.

Prekomjerna težina ili gojaznost

Istraživanja su pokazala da prekomjerna težina ili gojaznost mogu povećati rizik od obolijevanja od raka jajnika za čak jednu trećinu. Možete saznati da li imate višak kilograma ili da li ste gojazni tako što ćete koristiti kalkulator za indeks tijelesne mase (BMI).

Endometrioza

Endometrioza se može javiti kada se ćelije koje inače oblažu matericu rašire u druge dijelove organizma poput bešike, crijeva i jajnika. Ako imate endometriozu, rizik od dobijanja raka jajnika se može povećati do jedne trećine.

 

Dijagnoza

Dijagnoza

Obratite se vašem ljekaru ako imate simptome slične onima kod raka jajnika. Ako se posumnja na rak jajnika, izvršiće se vaginalni pregled da bi se otkrile bilo kakve vidljive abnormalnosti na vašoj materici ili jajnicima.

Vaš ljekar vas može uputiti ginekologu na dalje pretrage kao što je nalaz krvi i ultrazvuk. Ginekolog takođe može predložiti dodatne testove da bi se potvrdila dijagnoza raka jajnika.

Ako se dijagnostikuje rak jajnika, testovi mogu takođe pomoći da se ustanovi u kojem stadiju i stepenu je bolest, o čemu će ginekolog s vama detaljno razgovarati.

Stadij se koristi da se opiše proširenost oboljenja u vrijeme dijagnoze, a stepen ukazuje koliko je agresivno širenje.

Stadiji i stepeni mogu pomoći doktoru da odluči koja je najbolja vrsta liječenja bolesti. Međutim, važno je upamtiti da stadij i stepen raka jajnika sami po sebi ne mogu predvidjeti kako će bolest napredovati.

Različiti testovi koje će biti potrebno uraditi da bi se uspostavila dijagnoza raka jajnika su navedeni u nastavku.

Analiza krvi

Uzorak krvi se uzima i testira na povišen nivo CA125. U pitanju je hemikalija koju proizvode ćelije karcinoma koja dospijevaju u krvotok.

Međutim, povišen nivo CA125 ne znači obavezno da postoji rak jajnika, kao što ni normalan nivo CA125 ne znači da on definitivno ne postoji.

Ultrazvuk

Ultrazvuk koristi zvučne talase visoke frekvencije da bi se dobila slika jajnika i okolnog reproduktivnog sistema, na isti način na koji se nerođena beba može vidjeti u materici.

Ultrazvuk može biti transvaginalni, gdje se ultrazvučna sonda ubacuje u vaginu ili kada se sonda stavlja na stomak. Slika koja se dobije može pokazati veličinu i teksturu jajnika kao i moguće ciste.

Laparoskopija

Ako ginekolog treba da detaljnije pregleda jajnike, može biti potrebno da se uradi mala operacija zvana laparoskopija. Ova procedura se izvodi u opštoj anesteziji, što znači da ćete biti uspavani.

Ginekolog će ubaciti tanku cijev za posmatranje sa kamerom na kraju (laparoskop) kroz mali razrez na donjem abdomenu (stomaku) da bi se ispitali jajnici. Možda će se uzeti i mali uzorak tkiva iz jajnika za testiranje, što je poznato kao biopsija.

Endoskopija

Endoskopija je slična laparoskopiji i ginekolog je može predložiti ako misli da se rak jajnika proširio na probavni sistem. Cijev za posmatranje će se ubaciti kroz probavni sistem da bi se provjerili znakovi širenja raka.

Ako se radi endoskopija, može da se radi u opštoj anesteziji što znači da ćete biti uspavani ili u lokalnoj anesteziji što znači da ćete biti budni.

Kolonoskopija

Ako postoji krvarenje iz rektuma ili konstipacija, možda će biti potrebno uraditi kolonoskopiju tako da ginekolog može pregledati kolon (debelo crijevo). Cijev za posmatranje se ubacuje kroz rektum što može biti neugodno, mada se može dati i sredstvo protiv bolova ili nešto za umirenje da vam pomogne da se opustite.

Aspiracija abdominalne tečnosti

Ginekolog može predložiti da se uradi aspiracija abdominalne tečnosti ako je abdomen (stomak) otekao zato što nakupljanje tečnosti u abdomenu može značiti da se rak jajnika proširio.

Ginekolog će vam dati lokalni anestetik što znači da ćete biti budni, ali će područje gdje se bude pravio rez biti neosjetljivo.

Tanka igla se uvlači u stomak da bi se uzeo uzorak tečnosti za testiranje na ćelije raka. Ako postoji mnogo tečnosti u abdomenu, ginekolog će je izvući i odstraniti u vrećicu. Ova procedura je poznata kao punkcija abdomena.

Rendgen grudnog koša

Možda će biti potrebno uraditi rendgen grudnog koša ako ginekolog bude mislio da se rak jajnika proširio na pluća.

CT snimak ili MRI snimak

Ove dvije metode snimanja se koriste da bi se dobila detaljna slika unutrašnjosti organizma i da bi se mogla pokazati lokacija širenja raka bilo gdje u organizmu. CT sken koristi mnoštvo rendgenskih zraka da stvori sliku, a MRI sken koristi jaka magnetna polja i radio talase.

Tretman

Tretman

Liječenje raka jajnika se obično izvodi kombinacijom operacije, hemoterapije i u nekim slučajevima radioterapije. Obim svakog liječenja će zavisiti od tipa raka jajnika kao i njegovog stadija i stepena te sveukupnog zdravlja.

Liječenje će voditi tim medicinskih stručnjaka predvođenih onkologom (specijalista za rak). Ne ustručavajte se da razgovarate o bilo kakvim strahovima i brigama koje imate sa vašim onkologom, on će biti u stanju da objasni svaku fazu liječenja.

Hirurški zahvat

Skoro svi slučajevi raka jajnika zahtijevaju operaciju. Ovo se radi da bi se uklonilo što je više moguće kanceroznog tkiva prije hemoterapije ili radioterapije. Ovaj proces uklanjanja kanceroznog tkiva se ponekad naziva „debulking“, i može često biti prvi tretman za kojim se poseže.

Hirurški zahvat za uklanjanje raka često zahtijeva veću operaciju. Ukoliko rak jajnika nije u veoma niskom stadiju razvoja (što znači da se veoma sporo širi), vjerovatno će biti potrebna operacija da se uklone oba jajnika, uterus (materica) i jajovodi. Ova operacija je poznata kao potpuna histerektomija i podrazumijeva da nakon što ona bude izvedena slijedi menopauza.

Ako se rak nije proširio izvan jednog od jajnika, možda će morati da se odstrani samo zahvaćeni jajnik i susjedni jajovod. Ovo znači da je trudnoća još uvijek moguća. Međutim, ako se rak proširio kroz reproduktivni sistem, možda će morati da se uklone oba jajnika. U ovom slučaju, nije moguće zatrudniti.

Ako je potrebno izvršiti operaciju raka jajnika, obično je potreban boravak u bolnici od jedne do dvije sedmice. Takođe je potrebno šest sedmica odmora kod kuće, što može predstavljati jako težak period.

Hemoterapija

Hemoterapija je specijalna vrsta liječenja raka koja koristi lijekove koji mogu zaustaviti rast kanceroznih ćelija. Ovi lijekovi su poznati kao citotoksici što znači da se brzo upravljaju na kancerozne ćelije zaustavljajući njihovo razdvajanje i umnožavanje. Hemoterapoija se koristi da uništi sve one kancerozne ćelije koje se ne mogu hirurški ukoloniti.

Ako je hemoterapija potrebna, vjerovatno će lijek biti dat intravenozno (ubrizgavanjem  u venu, direktno u krvotok). To će najčešće biti cisplatin ili karboplatin, a oba su se pokazala kao veoma efikasna sredstva u liječenju raka jajnika. Kako cirkuliše kroz krvotok, lijek može da se upravlja ka kanceroznim ćelijama u reproduktivnom sistemu kao i na sve druge koje su se raširile bilo gdje po tijelu.

Pacijent prima hemoterapiju između 6-12 puta, koji se odvijaju sa pauzama od tri do četiri sedmice da bi se tijelu dalo vremena da se oporavi između tretmana. Lijek se obično ubrizgava u toku perioda od tri sata iako se u nekim slučajevima može produžiti na 24 sata. Ako ovo bude slučaj, pacijent ostaje u bolnici preko noći.

Kako znati da li je hemoterapija efikasna?

U toku trajanja hemoterapije, radiće se testovi da bi se pratilo kako rak jajnika reaguje na liječenje. Različiti načini na koje se ovo može raditi su dati u nastavku.

  • Ako u krvi postoje viši nivoi kancerozne hemikalije CA 125 nego što je uobičajeno u trenutku dijagnostikovanja, možda se raditi niz testova krvi da se vidi da li ovi nivoi opadaju.
  • Ako je tumor vidljiv na CT ili ultrazvuk skenu u trenutku dijagnostikovanja, skenovi se mogu ponoviti da se vidi da li je smanjen.
  • Može biti potrebna još jedna manja operacija, poznata kao  koja se izvodi na isti način kao i laparoskopija.

Ako poslije hemoterapije svi testovi pokazuju odsustvo raka bićete pod nadzorom što znači da je rak pod kontrolom.

Međutim, ako nešto od kanceroznog tkiva još ostane poslije hemoterapije biće potrebno alternativno liječenje jer je malo vjerovatno da će ista hemoterapija biti efektivna u drugom pokušaju. Ovo može biti alternativna vrsta hemoterapije poput intraperitonealne hemoterapije u kojoj se citotoksicki lijek usmjerava u stomak ili oblik radioterapije.

Nus pojave hemoterapije

Hemoterapija radi tako što sprečava ćelije, poput kanceroznih, da brzo rastu. Međutim, postoje i druge ćelije u organizmu koje se ubrzano razmnožavaju, uključujući folikule dlake te crvena i bijela krvna zrnca. Posljedica hemoterapije je da ona takođe uništava ove nekancerozne ćelije koje mogu uzrokovati mnoge različite nus pojave uključujući:

  • Gubitak kose,
  • Mučnina i povraćanje,
  • Dijareja ili konstipacija,
  • Osip na koži ruku i stopala,
  • Gubitak apetita,
  • Rane oko usne šupljine,
  • anemija – umor i gubitak daha uzrokovani manjkom crvenih krvnih zrnaca i
  • leukopenija – infekcija uzrokovana manjkom bijelih krvnih zrnaca.

Ako je potrebna hemoterapija, nus pojave koje se javljaju zavisiće od tipa citotoksika koji se uzima, broja tretmana koji su potrebni te individualne reakcije na liječenje.

Ako se pojavi mučnina i povraćanje kao posljedica hemoterapije, možda će biti potrebno uzimati ljekove protiv mučnine da bi se ona otklonila. Oni se mogu davati intravenozno (direktnim ubrizgavanjem u krvni sud) u isto vrijeme kad i hemoterapija.

Nus pojave hemoterapije će trajati samo onoliko dugo koliko traje i liječenje. Kada se završi liječenje, ćelije koje brzo rastu a prirodno postoje u organizmu brzo će se obnoviti. Ovo znači da će kosa ponovo narasti iako će se možda učiniti drugačijom nego što je bila prije hemoterapije.

Radioterapija

Radioterapija koristi rendgen zrake velike energije i poput hemoterapije djeluje tako što se upravlja ka kanceroznim ćelijama koje brzo rastu. Radioterapija se ne koristi često u liječenju raka jajnika, ali može biti potrebna ako postoje mali tragovi kanceroznog tkiva koji su ostali u reproduktivnom sistemu nakon hemoterapije ili ako je bolest u odmaklom stadiju.

Eksterna radioterapija – zračenje spolja

Ako je potrebno primijeniti radioterapiju da bi se uklonili tragovi kanceroznog tkiva preostalog poslije hemoterapije, vjerovatno će se raditi o eksternoj radioterapiji. Ovo je bezbolna procedura u kojoj pacijent mora ležati ispod aparata za hemoterapiju dok se radijacija usmjerava ka mjestu koje je zahvaćeno. Radiolog (specijalista radioterapije) će postaviti pacijenta tako da aparat cilja samo ka kanceroznim ćelijama i izbjegava što je više moguće zdravog tkiva.

Eksterna radioterapija se obično daje svega nekoliko minuta u jednom navratu, pet dana u sedmici u trajanju od tri do četiri sedmice. Radijacija poslije ne ostaje u organizmu i sasvim je siguran boravak u okolini drugih ljudi između tretmana.

Interna radioterapija – zračenje iznutra

Interna radioterapija može biti potrebna da se kontrolišu simptomi odmaklog oblika raka jajnika iako ovo može da se liječi i eksternom radioterapijom.

Interna radioterapija uključuje uzimanje lijekova koji sadrže radijaciju, poznatiji kao radioizotopi, koji se ubrizgavaju ili smještaju unutar organizma blizu kanceroznog tkiva. Radioizotopi mogu biti u tečnom obliku ili u obliku peleta i oni se zadržavaju u organizmu samo nekoliko minuta. Nakon tretmana, radioizotopi ne ostavljaju trajne tragove duže od nekoliko dana. Ako je potrebna interna radioterapija, može se primijeniti samo jednom ili mali broj puta.

Nus pojave radioterapije

Pošto se radioterapija usmjerava na kancerozne ćelije koje brzo rastu kao i hemoterapija ona može imati nekoliko nus pojava. Druge ćelije koje brzo rastu mogu takođe biti oštećene radioterapijom, uključujući ćelije kože i ćelije koje oblažu probavni sistem. Nus pojave radioterapije mogu biti sljedeće:

  • mučnina,
  • dijarea ili konstipacija,
  • infekcije bešike (poznata kao radiacijski cistitis),
  • česta potreba za mokrenjem,
  • bol u stomaku i
  • iritacija i tamnjenje kože gdje se primjenjuje tretman.

Neke od ovih nus pojava, poput dijareje, konstipacije ili potrebe za češćim mokrenjem nego obično, mogu da traju duže od samog liječenja radiacijom.

Međutim, u nekim slučajevima nus pojave se ne moraju pojaviti do nekoliko mjeseci ili godina nakon što je liječenje završeno. Ovo je zato što radioterapija može da uzrokuje permanentne promjene u crijevima i bešici.

Ako se to desi, potrebno je obratiti se radiologu koji može predložiti lijekove da se reguliše rad crijeva.

Moguće je i upućivanje na specijalističko liječenje od strane specijaliste za kontinenciju, koji se specijalizuje za bolesti crijeva i bešike.

Sprječavanje

Sprječavanje

Pošto uzroci raka jajnika nisu u potpunosti razjašnjeni, nije moguće znati da li uopšte postoji nešto što ga može spriječiti. Međutim, identifikovan je veći broj faktora koji mogu umanjiti šanse da se javi oboljenje.

Takođe postoje metode skrininga na rak jajnika i na gene koji vjerovatno mogu uticati na razvoj raka jajnika. Nažalost, pošto ovi testovi još nisu u potpunosti pouzdani, oni su samo dostupni za žene koje imaju oboljele od raka jajnika u porodici ili one koje u porodičnoj istoriji imaju slučajeve ovog oboljenja ili raka dojke.

Mogući preventivni faktori raka jajnika i detalji skrining metoda su dati u nastavku.

Zaustavljanje ovulacije i kontraceptivne pilule

Svaki put u toku ovulacije, jajnici se oštećuju kada jajna ćelija izlazi van i oslobađa se u reproduktivni sistem. Ćelije koje čine površinu jajnika se razdvajaju i brzo umnožavaju da bi se popravilo oštećenje uzrokovano jajnom ćelijom. Ovaj ubrzani rast ćelija može krenuti naopako i za posljedicu imati rak jajnika.

Stoga, bilo šta što zaustavlja proces ovulacije može pomoći da se umanje izgledi razvoja raka jajnika. Faktori koji zaustavljaju ovulaciju, bilo privremeno ili trajno, su:

  • trudnoća i dojenje,
  • kontraceptivne pilule,
  • histerektomija (uklanjanje jajnika, materice i jajovoda) i
  • podvezivanje jajovoda (operacija zatvaranja jajovoda koja sprečava jajnu ćeliju da stigne u matericu).

Mnogi medicinski stručnjaci preporučuju kontraceptivne pilule kao naročito efikasan način zaštite od rizika vezanih za rak jajnika. Jednostavne su za korištenje, dugoročno ne utiču na plodnost i mogu više umanjiti rizik od raka jajnika što se duže uzimaju. Zaštitni efekti kontraceptivnih pilula takođe mogu trajati najmanje 20 godina nakon što se prestanu uzimati.

Ishrana i stil života

Istraživanja o raku jajnika su pokazala da je bolest daleko češća u razvijenim industrijskim zemljama, poput UK. Neki eksperti vjeruju da je ovo slučaj zato što ljudi u ovim zemljama jedu masnu hranu, naročito bogatu mastima životinjskog porijekla. Moglo bi biti da prehrana sa manje masti koja sadrži više voća i povrća, kao što se mnogi ljudi hrane u manje razvijenim zemljama, može pomoći da se smanji rizik od raka jajnika.

Moguće je takođe da rak jajnika bude povezan sa prekomjernom težinom ili gojaznošću. Gubljenje težine vježbanjem i uvođenje uravnotežene ishrane mogu umanjiti rizik od raka jajnika. Osim toga, poznato je da su redovno vježbanje i zdrava ishrana sa malo masnoća jako dobri za sveukupno zdravlje i da mogu pomoći u prevenciji svih oblika raka i srčanih bolesti.

Metode skrininga na rak jajnika

Trenutno ne postoji dovoljno pouzdan metod skrininga na rak jajnika koji bi bio korišten za sve žene, iako se istraživanja vezana za ovo nastavljaju. Međutim, postoje testovi koji mogu pomoći da se otkrije rak jajnika kod žena kod kojih postoji veći rizik za pojavu ove bolesti nego što je to uobičajeno.

Testovi skrininga na rak jajnika su isti kao oni koji se koriste u njegovoj dijagnostici. To su:

  • analiza krvi na povešen nivo CA125 (hemikalija koju proizvode kancerozne ćelije) i
  • transvaginalni ultrazvuk, u kojem se ultrazvučna sonda stavlja u vaginu da bi se vidjela veličina i tekstura jajnika kao i eventualno postojanje cisti.

Testovi se koriste zajedno da bi se dobili što tačniji rezultati. Međutim, kako se ove skrining metode još ispituju, one ne mogu garantovati otkrivanje svih slučajeva raka jajnika.

Skrining za žene koje imaju visok rizik za obolijevanje od raka jajnika

Možete ispunjavati uslove za skrining na rak jajnika ako imate dva ili više bliskih rođaka (kao što su majka, sestra ili kćerka) sa iste strane vaše porodice koji su imali dijagnostikovan rak jajnika još u mlađoj dobi, naročito prije 50 godina starosti. Najmanje jedan od srodnika bi trebalo da bude vaša majka ili sestra.

U ovom slučaju, obratite se vašem ljekaru opšte prakse koji može dalje da vas uputi. Može se uraditi skrining na rak jajnika kada osoba ima više od 35 godina ili kada imate pet godina do dobi kada je najmlađem članu porodice dijagnostikovana bolest. Od tog vremena, radiće se skrining jednom godišnje.

Skrining na gene raka jajnika (BRCA1 i BRCA2)

Samo jedan od 20 slučajeva raka jajnika ima veze sa porodičnom istorijom, ali ako postoji porodična istorija raka jajnika ili raka dojke, onda postoji šansa da je on rezultat jednog od gena koji doprinosi većoj vjerovatnoći da će se pojaviti neka od ovih vrsta raka. Ovi geni su poznati kao BRCA1 i BRCA2, i ako imate jedan od njih, postoji veća vjerovatnoća da će se pojaviti jedan od ovih oblika raka.

Kriterijumi za testiranje na BRCA1 i BRCA2 su dati u nastavku.

  • Jedan blizak rođak (kao što je majka, sestra ili kćerka) je dijagnostikovan sa rakom jajnika u bilo kojoj životnoj dobi i najmanje dva bliska rođaka imaju rak dojke. Oba srodnika sa rakom dojke moraju dolaziti sa iste strane i prosječna životna dob im mora biti manja od 60 godina.
  • Jedan blizak rođak je dijagnostikovan sa rakom jajnika u bilo kojoj životnoj dobi i najmanje jedan blizak rođak ispod 50 godina starosti ima rak dojke. Oba srodnika moraju dolaziti sa iste strane familije
  • Jedan blizak rođak je dijagnostikovan sa rakom dojke prije 50 godina starosti te je utvrđena i dijagnoza raka jajnika u bilo kojoj životnoj dobi.

Ako se bilo šta od navedenog odnosi na vas, obratite se vašem porodičnom ljekaru koji vas može uputiti u lokalnu službu za genetiku na testiranje.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton