BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Rak kože (nemelanomski)

Uvod

Uvod

Nemelanomski rak kože je opšti termin koji se odnosi na nekoliko oblika raka kože koji zahvata gornje slojeve kože.

Termin  ‘nemelanomski’ se koristi za razlikovanje manje ozbiljnih oblika raka kože od rijetkog i agresivnijeg tipa raka kože poznatog kao maligni melanom.

Postoje dva najčešća oblika nemelanomskog raka kože. To su karcinom bazalnih ćelija (pogađa ćelije u donjem površinskom sloju kože – epiderme) i karcinom skvamoznih ćelija  (pogađa ćelije na površini kože)

Postoji, također, veliki broj rijetkih nemelanomskih karcinoma kože, kao što je Kapošijev sarkom.

Najznačajniji faktor rizika za razvoj ili karcinoma bazalnih ćelija ili karcinoma skvamoznih ćelija je preveliko izlaganje sunčevoj svjetlosti.

Upotreba solarnih kreveta ili solarnih lampi može također povećati rizik od nemelanomskog raka kože, kao i od najtežeg oblika raka kože, malignog melanoma.

Nemelanomski rak kože je jedan od najčešćih oblika raka.

Prognoza

Prognoza za nemelanomski rak kože je obično veoma dobra. Za razliku od ostalih oblika raka postoji značajno manji rizik da će se rak proširiti na ostale dijelove tijela (metastaza).

Procjenjuje se da se karcinom bazalnih ćelija širi na ostale dijelove tijela u manje od 0,5% slučajeva. Rizik je neznatno veći u slučaju raka skvamoznih ćelija, kada do metastaziranja dolazi u oko 4% slučajeva.

Približno 90% ljudi koji imaju karcinom bazalnih ćelija će postići potpuno izlječenje. Između 70-90% ljudi sa karcinomom skvamoznih ćelija će postići potpuno izlječenje.

Liječenje nemelanomskog raka kože uključuje operacije, radioterapiju i hemoterapiju.

Simptomi

Simptomi

Karcinom bazalnih ćelija

Glavni simptom karcinoma bazalnih ćelija je kvržica/izbočina i/ili dio kože (mrlja) koji je izgubio boju i koji ne zarasta. Kvržice i dijelovi bezbojne kože su ustvari tumori (skupine ćelija raka).

Kvržica je obično biserno-bijele boje ili ima “voštani” oblik, a može sadržavati vidljive krvne žile. Bezbojni dio kože je ravan i izgleda poput krljušti, a može biti u boji kože ili smeđi.

Tokom vremena ove promjene na koži mogu prilično da narastu, pokrivajući 10-15 cm kože. Kvržice kao i bezbojne mrlje mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično pojavljuju na onim dijelovima koji su bili izloženi sunčevoj svjetlosti.

Kvržice se obično razvijaju na licu, ušima i vratu, dok se bezbojne mrlje na koži obično razvijaju na prsima i leđima. Obično su i kvržice i bezbojne mrlje bezbolne, iako možete osjetiti svrabež i povremeno krvarenje zahvaćenih dijelova kože.

Karcinom skvamoznih ćelija

Glavni simptom karcinoma skvamoznih ćelija je pojava čvrste crvene kvržice/izbočine i/ili ravne krljuštaste lezije/povrede koja se guli kao krasta i koje ne zarasta.

Kao i kod karcinoma bazalnih ćelija, ove kvržice, ili lezije, su ustvari tumori. Kvržica i lezija/povreda se obično pojavljuju na  dijelovima tijela koji su izloženi sunčevoj svjetlosti kao što su lice, usne, uši, šake, ruke i noge.

Rjeđe se također mogu razvijati unutar usta, genitalija ili u anusu.

Kada potražiti medicinski savjet

Ako primijetite pojavu izbočine, lezije, ili diskoloracije/bezbojnosti kože koji ne pokazuju znake zarastanja nakon 14 dana, treba da se obratite svom ljekaru opšte prakse.

Takođe, obratite se ljekaru  koliko primjetite netipični svrab kože. U nekim gradovima, radi se metod pod nazivom dermoskopija kojom se razgraničava maligni od benignog tumora. Cijena tretmana je oko 30 KM.

Uzroci

Uzroci

Rak počinje kada se mijenja struktura dezoksiribonukleinske kiseline (DNK) koja se nalazi u svim ljudskim ćelijama. To je poznato kao genetska mutacija. DNK daje ćelijama osnovni set instrukcija, kao što je kada treba da rastu i da vrše reprodukciju.

Međutim, mutacija u DNK mijenja i ove instrukcije tako da ćelije nastavljaju da rastu. To uzrokuje da se ćelije reprodukuju na nekontrolisan način proizvodeći izrasline tkiva, koje su poznate kao tumori.

Nemelanomski rak kože

Vodeći uzrok svih oblika raka kože – malignog i nemelanomskog – je pretjerano izlaganje sunčevoj svjetlosti. Sunce je u suštini reaktor nuklearne fuzije gigantskih razmjera koji ispumpava masivne količine radijacije u obliku svjetlosti i toplote.

Mi smo zaštićeni od najvećeg dijela sunčeve radijacije zemljinom atmosferom. Međutim, sunčeva svjetlost sadrži dvije talasne dužine radijacije koje mogu da utiču na našu kožu – ultraljubičasta A (UVA) i ultraljubičasta B (UVB).

UVB uzrokuje mutaciju u gornjim slojevima kože što može da bude pokretač nemelanoma. Vještački izvori svjetlosti, kao što su lampe, kreveti za tamnjenje, proizvode UVA tako da pretjerana upotreba ovih aparata takođe povećava rizik da se razvije nemelanomski rak kože.

Ponovljene opekotine od sunca ili vještačkih izvora svjetlosti će takođe učiniti vašu kožu ranjivom i podložnom nemelanomskom raku kože.

Genetski uzroci

Istraživanja pokazuju da možete imati i genetske predispozicije (veća podložnost) da razvijete nemelanomski rak kože (možete da naslijedite od člana porodice). Ako ste imali dva ili više bliskih rođaka koji su imali nemelanomski rak kože, vaše šanse da obolite su time još veće.

Faktori rizika

Faktori rizika za razvijanje svih oblika raka kože su sljedeći:

  • Svijetla koža koja ne tamni lako,
  • Crvena ili plava kosa,
  • Plave oči,
  • Veliki broj mladeža,
  • Veliki broj pjega,
  • Dio kože koji je prethodno oštećen od požara ili liječenja radioterapijom,
  • Stanje koje narušava vaš imunološki sistem, kao što je HIV, i
  • Uzimanje lijekova koji utiču na vaš imunološki sistem (imunosupresivi).

Svi ovi faktori će učiniti da vaša koža bude još osjetljivija na sunčevu svjetlost.

Ostali uzroci

U nekim, rijetkim slučajevima, rak kože može biti uzrokovan određenim supstancama kao što su:

  • katran,
  • čađ ,
  • smola,
  • asfalt,
  • kreozot,
  • parafinski vosak,
  • naftni derivati,
  • boje za kosu,
  • ulja za sječenje metala, i
  • arsen.

Trebalo bi da osigurate da nosite adekvatnu zaštitnu odjeću ako vaša profesija uključuje prolongirano izlaganje bilo kojoj od ovih supstanci.

 

Dijagnoza

Dijagnoza

Vaš ljekar opšte prakse će pregledati vašu kožu i odlučiti da li vas treba uputiti na dalje preglede. Neki ljekari prave digitalne fotografije ako sumnjaju na postojanje tumora tako da mogu proslijediti fotografije na uvid specijalisti elektronskom poštom.

Biopsija

Ako se sumnja na postojanje raka, uputiće vas kod kožnog specijaliste (dermatologa). Dermatolog bi trebalo da potvrdi dijagnozu fizičkim pregledom.

Međutim, postoji mogućnost da će htjeti da urade biopsiju, što je hirurška procedura kojom se uklanja ili mali dio (ili cijeli) tumor kako bi se proučio pod mikroskopom.

To će omogućiti dermatologu da odredi koju vrstu raka imate i da li postoji bilo kakva mogućnost da se rak proširi i na ostale dijelove tijela.

Dalje pretrage

Ponekad se rak kože može dijagnostikovati i liječiti istovremeno – što znači da se tumor može ukloniti i analizirati.

Ako imate karcinom bazalnih ćelija, i ako se putem biopsije ukloni cijeli tumor, možda vam neće biti potrebno dalje liječenje jer je mala vjerovatnoća da će se rak proširiti.

Ako imate karcinom skvamoznih ćelija, i ako se putem biopsije ukloni cijeli tumor, mogu biti potrebne i dalje pretrage kako bi se osiguralo da se rak neće proširiti i na ostale dijelove tijela.

Ove pretrage uključuju fizički pregled vaših limfnih čvorova (žlijezde koje se nalaze širom tijela). Ako se rak proširio, može doći do oticanja žlijezda. To je zato što se rak širi na druge dijelove tijela putem limfnog sistema.

Limfni sistem

Limfni sistem predstavlja niz limfnih čvorova (žlijezda) koji se nalaze po cijelom tijelu, uključujući i vrat i ruke. Limfni sistem je sličan krvotoku. Ovi limfni čvorovi proizvode specijalizovane ćelije koje su potrebne vašem imunološkom sistemu.

Kada rak jednom zahvati limfni sistem on je sposoban da se proširi do bilo kojeg drugog dijela tijela, uključujući kosti, krv i organe.

Ako dermatolog smatra da postoji veliki rizik od širenja raka, može biti neophodno da se uradi biopsija limfnih čvorova. Prisustvo ćelija raka u blizini limfnih čvorova ukazuje na to da se karcinom skvamoznih ćelija počeo širiti na ostale dijelove tijela.

Tretman

Tretman

Liječenjem raka kože bave se:

  • dermatolog (specijalista za kožu),
  • plastični hirurg,
  • klinički onkolog (specijalista za ne-hirurško liječenje raka pomoću tehnika kao što su radioterapija i hemoterapija),
  • patolog (specijalista za bolesno tkivo),
  • socijalni radnik,
  • psiholog, i
  • savjetnik.

Ako imate nemelanomski rak kože, možete posjetiti nekoliko (ili sve) specijaliste tokom liječenja.

Donošenje odluke o tome koje je liječenje najbolje za vas često može biti zbunjujuće. Vaš tim za liječenje raka će preporučiti ono što oni misle da je najbolja opcija za liječenje, ali konačna odluka će biti vaša.

Prije posjete bolnici kako biste razgovarali o opcijama liječenja, možda će vam biti korisno da napravite popis pitanja koja želite pitati stručnjaka. Na primjer, možda želite saznati koje su prednosti i nedostaci pojedinih terapija/vidova liječenja.

Vrsta liječenja koju ćete dobiti zavisi od oblika, lokacije i napredovanja nemelanomskog raka kože. Različite vrste liječenja su dolje opisane.

Hirurška ekscizija

Hirurška ekscizija je kada hirurg odstrani kancerogeno tkivo, kao i dio okolnog zdravog tkiva (to se radi kako bi se osiguralo da kancerozne ćelije ne ostanu u koži).

Ako postoji vjerovatnoća da će hirurška ekscizija ostaviti veliki ožiljak, to se može uraditi u kombinaciji sa transplantacijom kože. Transplantacija kože se radi tako što se uzme dio zdrave kože sa onih dijelova vašeg tijela gdje se ožiljci ne mogu vidjeti, kao što su leđa. Zatim se presađuje na područje koje je bilo podvrgnuto zahvatu.

Kiretaža i elektrokauterizacija

Kiretaža i elektrokauterizacija je slična tehnika hirurškoj eksciziji, ali je pogodna samo za slučajeve u kojima je zahvaćeni dio tkiva vrlo mali.

Hirurg će koristiti malo hirurško sječivo u obliku kašike kako bi uklonio tumor i električnu iglu za uništavanje ćelija raka oko rane. To se radi tako da se uklone sve preostale kancerozne ćelije. Može biti potrebno ponoviti postupak dva ili tri puta kako bi bili sigurni da je rak u potpunosti uklonjen.

Radioterapija

Radioterapija se često koristi za liječenje karcinoma bazalnih ćelija i skvamoznih ćelija u slučajevima gdje bi hirurška ekscizija ostavila neprihvatljiv stepen unakaženja – na primjer kada su tumori prisutni na licu.

Radioterapija uključuje korištenje malih doza zračenja za uništavanje ćelija raka. Nivo zračenja koji se koristi je u potpunosti bezbjedan. Međutim, nakon radioterapije, koža može biti osjetljiva nekoliko sedmica.

Radioterapija se također ponekad koristi nakon hirurške ekscizije kako bi se osiguralo da se rak ne vrati.

Krioterapija

Krioterapija se ponekad koristi za liječenje nemelanomskog raka kože koji se nalazi u svojoj ranoj fazi. Ova tehnika koristi tekući dušik/azot za zamrzavanje oboljelog tkiva što dovodi do stvaranja krasta na tom području.

Nakon otprilike mjesec dana, krasta, koji sadrži sve kancerozne ćelije, treba da otpadne sa vaše kože. Krioterapija može ostaviti male bijele ožiljke na koži.

Mohsov hirurški zahvat

Mohsov hirurški zahvat se koristi za liječenje nemelanomskog raka kože kada se smatra da postoji veliki rizik da će se rak proširiti ili ponovo vratiti. Tom metodom se tumor uklanja dio po dio, tako da se svaki komad provjerava na prisustvo kanceroznih ćelija.

Dobra strana ove metode je to što se uklanja minimalna količina zdravog tkiva i što su ožiljci manji. To je takođe dobar način da se osigura da se rak ne proširi na ostale dijelove tijela.

Nedostatak Mohsovog hirurškog zahvata je u tome što je to veoma komplikovana tehnika i što postoji samo mali broj hirurga koji su prošli obuku za njeno obavljanje. Za detaljne informacije neophodno je konsutovati plastičnog hirurga.

Hemoterapija

Hemoterapija podrazumijeva upotrebu lijekova za uništavanje ćelija raka. U slučaju nemelanomskog raka kože, hemoterapija se preporučuje samo ako se tumor nalazi u gornjem sloju kože.

Ova vrsta hemoterapije uključuje nanošenje kreme, koja sadrži lijek za uništavanje ćelija raka, na oboljelo poručje.

Kako se krema nanosi samo na površinski dio kože, nećete osjetiti nuspojave koje su povezane sa ostalim oblicima hemoterapije, kao što su povraćanje i gubitak kose. Međutim, vaša koža može biti upaljena nekoliko sedmica nakon terapije.

Fotodinamička terapija (FDT)

Fotodinamička terapija (FDT) je relativno nov postupak za liječenje karcinoma bazalnih ćelija.

Fotodinamička terapija (FDT) je relativno nov postupak koji je dostupan u Nacionalnim zdravstvenim zavodima za liječenje karcinoma bazalnih stanica. To uključuje korištenje posebnih krema koje sadrže lijek poznat kao 5 – aminolevulinska kiselina (5-ALA). 5-ALA čini kožu vrlo osjetljivom na svjetlo.

Nakon nanošenja kreme, oboljelo područje kože se izlaže jakom izvoru svjetla koje uništava kancerogene ćelije. Fotodinamička terapija može izazvati peckanje i oko 2% ljudi koji su bili podvrgnuti ovom liječenju će imati površinske ožiljke.

Topikalna imunoterapija

Topikalna imunoterapija je novi tretman za male tumore prečnika manjeg od 2cm (0.8 inča) koji su nastali kao posljedica rane faze karcinoma bazalnih ćelija. Uključuje korištenje kreme koja se naziva imikvimod (Imiquimod). Imikvimod podstiče vaš imunološki sistem da napadne kancerozne ćelije koje se nalaze u vašoj koži. Za detaljne informacije neophodno je konsultovati dermatologa.

Uobičajene nuspojave kreme imikvimod su:

  • crvenilo,
  • ljuštenja kože,
  • zadebljanje kože, i
  • svrabež.

Manje uobičajene i ozbiljnije nuspojave upotrebe imikvimoda su plikovi, ulceracije na vašoj koži. Trebalo bi da operete kremu i da nazovete svog ljekara ako primijetite plikove ili ulceraciju/čireve nakon korištenja kreme imikvimod.

Komplikacije

Komplikacije

Povratak nemelanomskog raka kože

Ako ste u prošlosti imali nemelanomski rak kože, postoji mogućnost da se bolest vrati. Vjerovatnoća da će se nemelanomski rak kože vratiti raste ako je prethodni karcinom bio raširen i težak oblik.

Ako vaš zdravstveni tim za liječenje raka smatra da postoji značajan rizik od povratka nemelanomskog karcinoma kože, vjerovatno će zahtijevati redovne preglede kako bi pratili vaše zdravlje.

Takođe ćete biti upoznati sa nizom tehnika za samopregled koje možete koristiti kako biste provjerili da li postoje tumori na koži.

Takođe je veoma važno preduzeti korake kako bi se spriječilo pretjerano izlaganje suncu. Pogledajte dio koji se odnosi na ‘prevenciju’ za više informacija o tome.

 

Prevencija

Prevencija

Izbjegavati pretjerano izlaganje sunčevoj svjetlosti

Najbolji način prevencije svih oblika raka kože je izbjegavanje pretjeranog izlaganja sunčevoj svjetlosti.

Međutim, ne treba stalno izbjegavati izlaganje suncu. Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju vitamina D, koji je potreban organizmu za proizvodnju kalcija. Takođe, novija istraživanja su pokazala da vitamin D može spriječiti druge vrste raka, i kardiovaskularne bolesti (poremećaje koji utiču na protok krvi), kao što su udari.

Ako imate bolest koja slabi vaš imunološki sistem, ili ako uzimate klasu lijekova koji su poznati kao imunosupresivi, možda će vam savjetovati da izbjegavate izlaganje sunčevoj svjetlosti. To je zato što ćete imati povećan rizik od dobivanja raka kože. Ako je to slučaj, uzimanje vitamina D da nadomjestite nedostatak sunčeve svjetlosti može biti korisno. Vaš ljekar opšte prakse će vas moći posavjetovati s tim u vezi.

Kada se izlažete suncu, morate biti umjereni. Nije potrebno da koža potamni da biste dobili vitamin D.

Savjet koji se nalazi u nastavku će vam pomoći da ostanete bezbjedni kada se izlažete sunčevoj svjetlosti.

Izbjegavajte sunčevu svjetlost kada je najtoplije

Sunce je obično najtoplije oko podneva, ali može biti vrlo jako i imati potencijalno štetne efekte ujutro i tokom kasnog popodneva i rane večeri. Stoga, preporučuje se da izbjegavate duže periode na suncu, u bilo koje doba dana, i pobrinite se da stavite odgovarajuću zaštitu od sunca za vaš tip kože (pogledajte u nastavku).

Upotreba krema za sunčanje

Prilikom kupovine kreme za sunčanje, pobrinite se da odgovara vašem tipu kože, i da blokira ultraljubičasto A (UVA) i ultraljubičasto B (UVB) zračenje. U većini slučajeva, zaštitni faktor od sunca 15 (SPF 15) bi trebao biti dovoljan, ali vam može biti potreban viši zaštitni faktor ako se nalazite u toplijim klimatskim područjima.

Zaštitu od sunca treba nanijeti oko 15 minuta prije izlaska na sunce, i ponoviti svaka dva sata. Ako planirate provesti neko vrijeme u vodi, trebalo bi koristiti vodootpornu kremu za sunčanje.

Prikladno oblačenje

Ako ne možete izbjeći da provodite duže vrijeme na suncu – na primjer, ako imate posao koji zahtijeva da radite vani, trebalo bi da nosite odjeću koja će pružiti zaštitu od sunca. To treba uključivati šešir kako bi zaštitili svoje lice i vlasište, i sunčane naočale kako bi zaštitili oči.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti beba i djece

U poređenju sa odraslima, koža beba i djece je puno osjetljivija, pa učestalo izlaganje suncu može dovesti do razvoja raka kože kasnije u životu. Zato, prije izlaska na sunce, postarajte se da vaša djeca budu odjevena na odgovarajući način, i da nose šešir i kremu za sunčanje sa visokim faktorom zaštite.

Bolje spriječiti nego liječiti

Ako provodite vrijeme na suncu, treba izbjegavati opekotine od sunca, jer jednom kada zadobijete opekotine, šteta je već učinjena za vašu kožu jer su ćelije kože primile opasan nivo zračenja. Svaki put kada se ove ćelije ponovo izlože zračenju, povećavaju se šanse da dođe do mutacije, vjerojatno nakon dugog niza godina u budućnosti, što može dovesti do raka kože.

Razumno sunčanje

Većina zdravstvenih radnika će vam reći da potpuno izbjegavate sunčanje, jer čak i osunčan ten može povećati rizik od razvoja raka kože. Međutim, ako ste odlučni da postignete preplanulost, povedite računa da to činite postepeno ograničavajući vrijeme koje ćete provesti na suncu svaki dan.

Kada prvi put počnete da tamnite, ograničite izlaganje suncu do 30 minuta, a zatim postepeno povećavajte za pet ili 10 minuta po danu. Kada se kupate u moru prima se dovoljna količina sunčevih zraka, te se nije potrebno zadržavati tj. ležati duži period na suncu.

Solarij i solarne lampe

Solarni kreveti i lampe mogu biti opasniji od prirodne svjetlosti jer koriste koncentrovani izvor ultraljubičastog A (UVA) zračenja.

Ultraljubičasto A zračenje može povećati rizik od malignog melanoma – najopasnije vrste raka kože. Solarij i solarne lampe mogu dovesti do preranog starenja kože.

Još je važnije izbjeći korištenje solarija i solarnih lampi ako se spadate u jednu od visokorizičnih grupa za razvoj raka kože (vidi odjeljak o “uzrocima”).

Ako insistirate na korištenju kreveta za sunčanje, ili solarija, evo savjeta o zdravstvenim rizicima koji su povezani sa UV opremom za tamnjenje, kao što su kreveti za sunčanje, solarijumi ili kabine za tamnjenje. Oni preporučuju da ne koristite UV opremu za tamnjenje ako:

  • ste mlađi od 18 godina,
  • imate svijetlu, osjetljivu kožu koja lako gori, ili koja sporo ili slabo tamni,
  • ako ste ranije imali opekotine, posebno u djetinjstvu,
  • imate mnogo pjega i/ili crvenu kosu,
  • imate puno mladeža,
  • uzimate lijekove ili koristite kreme zbog kojih je vaša koža osjetljiva na sunčevu svjetlost,
  • imate zdravstveni problem koji bi se pogoršao nakog izlaganja sunčevoj svjetlosti,
  • ste imali rak kože, ili ako je neko u vašoj porodici imao rak kože, ili
  • ako je sunčeva svjetlost već teško oštetila vašu kožu.

Takođe, ako koristite solarij, operater/lice zaduženo za korištenje istog bi trebalo da vam da savjet o vašem tipu kože i na koliko minuta treba da ograničite svoje izlaganje.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton