BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Rak prostate

Uvod

Uvod

Prostata je mala žlijezda u karlici koja postoji samo kod muškaraca. Nalazi se između penisa i mjehura i okružuje uretru (mokraćni kanal), cjevčicu koja prenosi urin od mjehura do penisa.

Glavna funkcija prostate je da pomogne u proizvodnji sjemena.

Prostata proizvodi gustu bijelu tečnost koja se zatim razrijedi posebnim proteinom koji se zove prostata-specifični antigen (PSA). Tečnost se zatim miješa sa spermom, koju proizvode testisi, kako bi se stvorilo sjeme.

Rak prostate je najčešći karcinom kod muškaraca. Šanse da dobijete rak prostate rastu što ste stariji. U većini slučajeva ga dobiju muškarci koji imaju 65 ili više godina, a uzroci su uglavnom nepoznati.

Prognoze za rak prostate su uglavnom dobre, iako je liječenje relativno zahtjevno. To je zbog toga što, za razliku od mnogih drugih karcinoma, rak prostate obično napreduje veoma sporo.

Ponekad je potrebno do 15 godina da se karcinom iz prostate proširi na druge dijelove tijela (da metastazira), obično u kosti. U mnogim slučajevima, rak prostate ne utiče na prirodni životni vijek muškaraca.

Kada se karcinom proširi na kosti on se ne može izliječiti, a liječenje se fokusira na produženje života i ublažavanje simptoma.

Rak prostate se može izliječiti ako se terapija počne davati u ranom stadiju. Terapija podrazumijeva odstranjivanje prostate, hormonsku terapiju i radioterapiju (upotreba radijacije da bi se  uništile kancerozne ćelije).

Sve opcije liječenja nose rizik od značajnih neželjenih posljedica kao što su gubitak želje za seksom (libido), nemogućnost održavanja ili dobijanja erekcije (seksualna disfunkcija) i urinarna inkontinencija.

Iz ovog razloga mnogi muškarci se odlučuju da odgode terapiju dok ne postoji značajan rizik da bi se karcinom mogao proširiti.

Ne zna se dovoljno o uzrocima raka prostate da bi se prevencijom spriječila pojava ovog oboljenja.

Međutim, nekoliko studija pokazuju da velika količina paradajza u ishrani može smanjiti rizik. To je možda zbog toga što paradajz sadrži supstancu koja se zove likopen a koja može pomoći kod prevencije oštećenja na DNK u našim ćelijama (antioksidant).

Simptomi

Simptomi

Rak prostate obično ne izaziva nikakve simptome dok karcinom ne naraste dovoljno velik da pritišće uretru. To obično izaziva probleme pri mokrenju.

Simptomi mogu biti:

  • iznenadna potreba za mokrenjem,
  • bolovi pri mokrenju,
  • učestalo mokrenje, naročito noću,
  • mlaz mokraće je slab i nepravilan,
  • problemi da se započne mokrenje,
  • osjećaj da vam mjehur nije prazan nakon mokrenja, i
  • rjeđe, krv u mokraći.

Treba naglasiti da gore navedeni simptomi ne zanče da imate rak prostate. Kod mnogih muškaraca prostata postaje veća kako stare zbog ne-kanceroznog (benignog) poremećaja koji se zove benigna hiperplazija prostate.

Simptomi koji ukazuju na to da karcinom napreduje ka potencijalno ozbiljnijem stadiju su gubitak apetita, mršavljenje i stalni bolovi.

 

Uzroci

Uzroci

Karcinom nastaje kada nešto izazove poremećaj u genetskom materijalu vaših ćelija. To dovodi do nekontrolisane reprodukcije ćelija proizvodeći izbočinu u tkivu, poznatu kao tumor.

Rak prostate

Nije poznato šta je uzrok tome da ćelije prostate postanu kancerozne.

Postoji niz poznatih rizičnih faktora za nastanak raka prostate, koji su dolje navedeni.

  • Starosna dob – 70% svih slučajeva raka prostate se javljaju kod muškaraca starijih od 65.
  • Porodična istorija – ako imate muškog člana bliže porodice koji je imao rak prostate smatra se da to povećava rizik da ćete dobiti rak prostate. Istraživanja takođe pokazuju da ukoliko imate ženskog člana bliže porodice sa rakom dojke to takođe može povećati rizik da ćete dobiti ovo oboljenje.

Ishrana

Ishrana bogata mliječnim proizvodima i crvenim mesom se povezuje sa povećanim rizikom od dobijanja raka prostate. Za razliku od toga, stopa raka prostate je niža među ljudima koji jedu uglavnom, ili isključivo, vegetarijansku hranu, naročito ako unose velike količine paradajza koji sadrži antioksidant likopen.

 

Dijagnoza

Dijagnoza

Test na prostata specifični antigen (PSA)

Glavni test na rak prostate je PSA (prostata specifični antigen) test, kojim se utvrđuje povišeni nivo PSA u krvi. Rak prostate povećava proizvodnju PSA, tako da se testom može otkriti rak prostate u ranom stadiju.

Međutim, test je problematičan:

  • Do 20% muškaraca koji imaju rak prostate neće imati povećan nivo PSA;
  • Preko 65% muškaraca sa povišenim nivoom PSA nemaju karcinom. Nivo PSA obično raste kod svih muškaraca sa starenjem.

Za više informacija vidjeti dio „Skrining”.

Digitalni rektalni pregled

Sljedeći korak da se potvrdi dijagnoza raka prostate je digitalni rektalni pregled.

Za vrijeme pregleda, vaš ljekar će gurnuti prst u vaš rektum. Rektum se nalazi blizu žlijezde prostate tako da će ljekar moći vidjeti da li se površina žlijezde izmijenila. To će biti malo nelagodno, ali ne bi trebalo da vas boli.

Rak prostate može učiniti žlijezdu tvrdom i neravnom. Međutim, u nekim slučajevima karcinom ne izaziva promjene na žlijezdi, pa se pregledom ne može otkriti karcinom.

Pregled je takođe koristan da bi se iključila benigna hiperplazija prostate, pošto ovo čini žlijezdu čvrstom i glatkom.

Biopsija

Vaš porodični ljekar će procijeniti vjerovatnoću da imate rak prostate na osnovu niza pokazatelja, uključujući nivo PSA, rezultate digitalnog rektalnog pregleda i rizične faktore kao što je starosna dob i porodična istorija. Ako se smatra da postoji velika vjerovatnoća uputiće vas u bolnicu kako bi se razmotrile opcije za dalje pretrage.

Ispitivanje koje se najčešće koristi je biopsija vođena transrektalnim ultrazvukom (TRUZ).

Tokom TRUZ biopsije, ultrazvučni skener (aparat koji koristi zvučne talase kako bi se dobila slika unutrašnjosti vašeg organizma) se koristi za ispitivanje prostate. To takođe omogućava doktoru da navodi iglu kroz rektum koja se zatim koristi kako bi se uzeo uzorak tkiva iz vaše prostate (biopsija).

Procedura može biti nelagodna i ponekad bolna. Možda će vam dati lokalnu anesteziju da se ublaži nelagoda. Biopsija takođe može uzrokovati komplikacije kao što su krvarenje i infekcija.

Iako je pouzdanija od PSA testa, biopsija može omanuti u 20% karcinoma. Zbog toga ćete možda morati raditi drugu biopsiju ako se simptomi nastave, ili ako nivo PSA nastavi da raste.

Glison skor

Glison skor je skor, odnosno rezultat koji pokazuje koliko je na osnovu prognostičkih parametara (činjenica) proširen tumor prostate i na osnovu toga se onda određuje liječenje

Uzorci tkiva uzeti biopsijom se zatim ispituju u laboratoriji. Ako se pronađu kancerozne ćelije, one se mogu dalje ispitivati da bi se ustanovilo kojom brzinom će se karcinom proširiti.

Dalje pretrage

Ako se smatra da postoji velika vjerovatnoća da će se karcinom proširiti iz prostate u druge dijelove tijela, mogu se preporučiti dalje pretrage.

Dva testa koja se obično koriste su:

  • Magnetna rezonanca (MRI ) – koja koristi magnetne talase da bi se dobila detaljna slika unutrašnjosti organizma. MRI snimak može pokazati da li se karcinom proširio izvan prostate na okolno tkivo.
  • Snimanje kostiju uz pomoć izotopa – za ovo snimanje se koristi radijacija kako bi se otkrile sve abnormalnosti u vašim kostima. Snimanje kostiju uz pomoć izotopa može pokazati da li se karcinom proširio na vaše kosti.

Tretman

Tretman

 

Stadiji raka prostate

Koju terapiju će vam preporučiti zavisi u velikoj mjeri od vašeg Glison skora i od stadija do kojeg je karcinom uznapredovao. Stadiji raka prostate su dolje objašnjeni.

  • T1 – prisutan je mali tumor u žlijezdi prostati. Tumor je isuviše mali da bi bio otkriven rektalnim pregledom, ali može se otkriti biopsijom. U većini slučajeva tumor neće izazvati simptome.
  • T2 – tumor je još uvijek unutar žlijezde prostate ali je dovoljno velik da bi bio otkriven ultrazvukom ili rektalnim pregledom.
  • T3 & T4 – karcinom se proširio na okolno tkivo.
  • N1 – karcinom se proširio na okolne limfne čvorove (limfni čvorovi su žlijezde koje se nalaze po cijelom tijelu.)
  • M1a – karcinom se proširio na druge limfne čvorove koji nisu u blizini žlijezde prostate.
  • M1b – karcinom se proširio na kosti.

T1 i T2 tumori su poznati kao lokalizovani rak prostate. T3 i T4 su poznati kao lokalno-uznapredovali rak prostate.

Kada karcinom dostigne stadij N1 to je poznato kao metastazirajući rak prostate. Mala je vjerovatnoća da će se moći izliječiti u ovom stadiju mada napredovanje karcinoma može biti usporeno terapijom.

Donošenje odluke o planu liječenja

Kada se otkrije karcinom moraćete razmotriti mogući plan liječenja. Vjerovatno ćete razgovarati sa nekoliko doktora i drugih zdravstvenih radnika koji su specijalisti za različite aspekte liječenja karcinoma.

Postoji nekoliko faktora koje ćete morati uzeti u obzir kada budete donosili odluku o liječenju. To su:

  • vaša starosna dob,
  • vjerovatnoća širenja karcinoma,
  • stadij karcinoma, i
  • mogući neželjeni efekti liječenja.

Niko vas neće požurivati da donesete odluku i treba slobodno da razgovarate sa što više ljudi, uključujući prijatelje, porodicu i vašeg partnera.

Mnogi ljudi smatraju da je korisno napraviti spisak pitanja kod kuće koja ćete pitati vašeg ljekara.

Vaš ljekar će vam znati preporučiti opcije liječenja za koje oni smatraju da su najbolje, ali vi ćete donijeti konačnu odluku.

Opcije liječenja za rak prostate su dolje navedene.

Budno čekanje

Ako je karcinom u ranom stadiju i ne izaziva nikakve simptome, možda ćete odlučiti da odložite bilo kakvo liječenje i sačekati da vidite da li će se pojaviti simptomi progresivnog karcinoma. To se obično preporučuje starijim muškarcima kada je malo vjerovatno da će karcinom ugroziti njihov prirodan životni vijek.

Aktivno praćenje

Ovo je takođe opcija liječenja za rani stadij raka prostate. Obično se preporučuje mlađim muškarcima kada postoji šansa da će karcinom ugroziti njihov prirodni životni vijek.

Aktivno praćenje podrazumijeva redovne PSA testove i biopsije kako bi se pomno pratilo napredovanje karcinoma. Ako ovi testovi pokažu da postoji velika vjerovatnoća da se karcinom proširi izvan prostate tada možete donijeti odluku o daljem liječenju.

Radikalna prostatektomija

Radikalna prostatektomija je hirurško odstranjivanje prostate. Ova terapija je moguća kod liječenja lokalizovanog raka prostate i lokalno-uznapredovalog raka prostate.

Kao i svaka druga operacija, ovaj zahvat nosi određen rizik i mogući su sljedeći neželjeni efekti:

  • Neki muškarci imaju problema sa urinarnom inkontinencijom. To može varirati od curenja male količine urina, do curenja velike količine. Međutim, kod većine muškaraca, ovaj problem obično nestane u roku od 3-6 mjeseci od operacije. Manje od 5% muškaraca ima dugoročne probleme.
  • Neki muškarci imaju problem sa postizanjem erekcije (erektilna disfunkcija). Za većinu muškaraca, to se vremenom poboljša, ali neki muškarci imaju dugoročan problem.
  • U izuzetno malom broju slučajeva, problemi nastali nakon operacije mogu biti fatalni. Na primjer, , 0.1% muškaraca mlađih od 65 godina, i 0.5% muškaraca preko 65 godina umru nakon radikalne prostatektomije.

Kod većine muškaraca, radikalnom prostatektomijom će se odstraniti kancerozne ćelije. Međutim, kod približno dvojice od pet muškaraca, može se desiti da kancerozne ćelije ne budu u potpunosti odstranjene, a kod približno jednog od tri muškarca, kancerozne ćelije se mogu vratiti nakon nekog vremena od operacije.

Radioterapija

Radioterapija podrazumijeva upotrebu radijacije za uništavanje kanceroznih ćelija. Nivo radijacije je bezbjedan ali može izazvati neželjene efekte (vidjeti dolje).

Radioterapija se može koristiti za liječenje raka prostate u ranom stadiju i takođe da bi se usporila progresija uznapredovalog raka prostate i ublažili simptomi.

Radioterapija se obično daje u kratkim sesijama tokom perioda od sedam sedmica. Postoje i kratkorični i dugoročni neželjeni efekti vezani za radioterapiju.

Kratkoročni neželjeni efekti radioterapije su:

  • Nelagoda oko rektuma i anusa (otvor kroz koji se izbacuje stolica iz tijela),
  • dijareja,
  • gubitak pubičnih malja,
  • umor, i
  • cistitis – upala mokraćne bešike može izazvati učestalo mokrenje i moguće bolove pri mokrenju.

Mogući dugoročni neželjeni efekti su:

  • nemogućnost postizanja erekcije – ovo pogađa 30 do 50% muškaraca, i
  • urinarna inkontinencija.

Kao kod radikalne prostatektomije postoji šansa da će se karcinom vratiti.

Brahiterapija

Brahiterapija je vid radioterapije gdje se više sitnih radioaktivnih izvora hirurški implantira u tumor.

Rizici od seksualne disfunkcije su isti kao i kod radioterapije, ali rizici od urinarne inkontinencije su mnogo niži.

Hormonska terapija

Hormonska terapija se često koristi u kombinaciji sa drugim terapijama. Na primjer, možete primiti hormonsku terapije prije podvrgavanja radioterapiji ili radikalnoj prostatektomiji, kako bi povećali šanse da ove terapije budu uspješne. Ili se hormonska terapija može preporučiti nakon drugih terapija kako bi se smanjile šanse da se kacerozne ćelije ponovo jave.

Hormonska terapija se takođe može koristiti da se uspori progresija uznapredovalog karcinoma i da se ublaže simptomi.

Hormoni kontrolišu rast ćelija u prostati. Preciznije, raku prostate je za rast potreban hormon testosteron. Svrha hormonske terapije je da blokira efekte testosterona, zaustavljajući njegovu proizvodnju ili onesposobljavajući organizam da koristi testosteron.

Većina hormonskih terapija će izazvati gubitak želje za seksom i sposobnost postizanja erekcije. Ovi neželjeni efekti bi trebalo da nestanu kada se završi terapija.

Drugi mogući neželjeni efekti su:

  • napadi vrućine,
  • znojenje
  • umor,
  • debljanje, i
  • naticanje grudi.

Hirurška alternativa hormonskoj terapiji je da se hirurški odstrane testisi. Ovo se pokazalo uspješnim u liječenju simptoma raka prostate u 90% slučajeva. Premda, mnogo muškaraca oklijeva da se podvrgne ovom zahvatu zbog značajnih psiholoških posljedica.

Trans-uretralna resekcija prostate (TURP)

Ovo je hirurški zahvat sličan TURP biopsiji, osim što se odstranjuje veći dio prostate. To se radi da bi se ublažio pritisak na uretru kako bi se izliječili problematični simptomi koje možete imati kod mokrenja.

Liječenje uznapredovalog raka prostate

Kada karcinom dostigne uznapredovali stadij više ga nije moguće izliječiti. Ali je moguće usporiti njegovu progresiju, produžiti život i ublažiti simptome.

Ocije liječenja su:

  • radioterapija,
  • hormonska terapija,
  • hemoterapija,
  • i upotreba analgetika protiv bolova

Dolje su navedene informacije o hemoterapiji i ublažavanju bolova.

Hemoterapija

Hemoterapija koristi posebne lijekove kako bi se uništile kancerozne ćelije.

Mogući neželjeni efekti hemoterapije su:

  • mučnina,
  • povraćanje,
  • umor,
  • gubitak apetita,
  • gubitak kose, i
  • čirevi u ustima.

Takođe ćete biti skloniji infekcijama dok budete primali hemoterapiju. Treba da se obratite porodičnom ljekaru ako se naglo počnete loše osjećati, ili vam temperatura poraste iznad 38ºC.

Ublažavanje bolova

Postoji mnogo različitih lijekova koji se mogu koristiti za ublažavanje bolova (analgetici).

Koji analgetici će se koristiti zavisi od jačine simptoma. Ako osjećate blage bolovi onda se može koristiti paracetamol.

Ako imate jače simptome, mogu biti potrebni analgetici na bazi opijata kao što su kodein ili morfin.

Konstipacija, odnosno zatvor je takođe čest neželjni efekat ovih vrsta analgetika tako da će vam možda takođe dati laksativ.

Važno je da se obratite svom  ako osjetite da vam analgetici koje ste dobili ne pomažu u suzbijanju bolova.

Donošenje odluke protiv liječenja

Budući da mnoge od gore navedenih terapija imaju neprijatne neželjene efekte koji mogu narušiti kvalitet života možda ćete odlučiti da se ne liječite. Naročito ako ste u godinama kada smatrate da liječenje karcinoma neće značajno produžiti vaš očekivani životni vijek.

To je u potpunosti vaša odluka i vaš MDT će je poštovati. Naravno, njega i ublažavanje bolova će vam biti dostupni prema vašim potrebama.

Seksualna disfunkcija

Ako imate probleme sa erekcijom, ili ste izgubili sposobnost da postignete erekciju, treba da se obratite svom porodičnom ljekaru. Postoji mogućnost liječenja lijekom koji se zove inhibitori fosfodiesteraze tip 5 (PDE5). PDE5 djeluje tako što povećava dotok krvi u penis.

PDE5 koji se načešće koristi je sildenafil (Viagra). Druge vrste PDE5 su dostupne ako sildenafil ne djeluje.

Druga alternativa je sprava koja se zove vakuum pumpa. To je jednostavna cijev povezana sa pumpom. Stavite penis u cijev i ispumpate sav vazduh. To stvara vakuum što izaziva navalu krvi u penis. Zatim stavite gumeni prsten oko korijena penisa što zadržava krv u penisu omogućujući vam da održite erekciju tokom 30 minuta.

Urinarna inkontinencija

Ako je vaša urinarna inkontinencija umjerena možda ćete je moći kontrolisati tako što ćete naučiti nekoliko jednostavnih vježbi. Vježbe za karlične mišiće mogu pojačati vašu kontrolu nad mjehurom.

Da biste uradili vježbe za karlične mišiće pratite sljedeće instrukcije.

  • Sjednite ili lezite udobno sa blago razmaknutim koljenima.
  • Stiskajte ili podižite prednje mišiće kao da pokušavate zaustaviti mokrenje, a zatim zadnje mišiće kao da pokušavate zaustaviti puštanje vjetra.
  • Zadržite kontrakciju koliko god možete (najmanje dvije sekunde, produžavajući to vrijeme do10 sekundi kako budete napredovali).
  • Opustite se isto toliko dugo prije ponavljanja vježbe.

Ako imate teži oblik urinarne inkontinencije postoji mogućnost liječenja operacijom. To bi značilo ugradnju vještačkog sfinktera.

PSA skrining

Rutinski skrining svih muškaraca radi provjere nivoa PSA je kontroverzna tema u međunarodnoj medicinskoj zajednici.

U nekim zemljama, kao što je SAD, svim muškarcima preko 50 se savjetuje da urade godišnji PSA test.

Međutim, u mnogim evropskim zemljama se ne radi rutinski PSA skrining. Za to postoji nekoliko razloga.

PSA testovi su nepouzdani i često daju rezultate koji ukazuju na prisustvo raka prostate kada ga nema (lažno-pozitivan rezultat). To znači da se mnogi muškarci podvrgavaju često invazivnoj i ponekad bolnoj biopsiji bez razloga.

Takođe, neki stručnjaci postavljaju pitanje da li je rana dijagnoza raka prostate zaista korisna.

Iako je istina da je liječenje ovog oboljenja u ranom stadiju obično uspješnije, neželjeni efekti raznih terapija su potencijalno toliko ozbiljni da većina muškaraca odluči da odgodi terapiju dok to ne postane apsolutno neophodno.

Takođe, ne postoji ubjedljiv dokaz da program rutinskog PSA skrininga smanjuje broj smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom prostate.

Međutim, ako odlučite da želite da vam se testira nivo PSA čak i ako nemate nikakve simptome, vaš porodični ljekar će vam to omogućiti.

Ishrana

Kao što je već pomenuto, ishrana bogata likopenom može djelovati prventivno na rak prostate. Likopen je antioksidant – poseban molekul koje može pomoći da se spriječi oštećenje ćelija.

Ishrana bogata likopenom uključuje:

  • paradajz (paradajz sos (kečap), supa i sok su naročito bogati likopenom),
  • lubenica,
  • crveni  grejprfrut, i
  • papaja.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton