BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Reumatoidni artritis

Uvod

Reumatoidni artritis je oboljenje kod kojeg se javljaju bolovi, otok i zapaljenje u zglobovima.

Na početku zahvata zglobove ruku i stopala, ali kasnije može da se javi i na drugim zglobovima.

Kod reumatoidnog artritisa, čini vam se da su vam zglobovi kruti, generalno se loše osjećate i umorni ste.

Oboljenje se češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Najčešće se javlja nakon 40. godine života, ali može zadesiti ljude svih dobi.

Reumatoidni artritis je autoimuno oboljenje. Imunološki sistem, koji se obično bori protiv infekcija, napada ovojnice zglobova i dovodi do zapaljenja. Tokom vremena, zglobovi mogu postati trajno oštećeni i prestati normalno funkcionisati.

Simptomi reumatoidnog artritisa se obično povremeno jave i nestanu. Ponekad simptomi izazivaju samo blagu uznemirenost, dok ponekad mogu biti i bolni, otežavajući kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Kada se simptomi pogoršaju, to je poznato kao „flare-up“. „Flare-up“ nije moguće predvidjeti, što otežava život osobama sa reumatoidnim artritisom.

Reumatoidni artritis se ne može izliječiti. Međutim, ranom dijagnozom i liječenjem mogu se ublažiti simptomi i usporiti progresija bolesti.

Simptomi

Simptomi reumatoidnog artritisa se javljaju postepeno, a prvi simptomi se često javljaju na malim zglobovima, poput onih na prstima ruku i nogu.

„Flare-up“

Simptomi reumatoidnog artritisa se javljaju periodično i pacijent će iskusiti pojave zvane „flare-up“.

To znači da će se s vremena na vrijeme stanje pogoršati i da će simptomi biti intenzivniji i teži. Takvi simptomi se mogu javiti u bilo koje doba dana ili noći.

Međutim, veća je vjerovatnoća da će bolovi biti jači ujutru, odmah nakon buđenja. Kako dan bude odmicao, simptomi će popuštati, jer koristite i savijate zglobove.

Kada reumatoidni artritis uznapreduje, može se proširiti na druge zglobove, kao što su ramena, laktovi, kukovi i vilica.

Oboljenje obično zahvata više zglobova u isto vrijeme, s obje strane tijela. Na primjer, obično zahvata oba koljena ili obje šake.

Simptomi reumatoidnog artritisa su:

  • Bolovi i otok u zglobovima – simptomi su obično teži ujutru, a postaju blaži kada se osoba počne kretati.
  • Kruti zglobovi –i ovaj simptom se često poboljša kretanjem.
  • Crvenilo i toplina – ovojnica zahvaćenog zgloba je upaljena tako da je koža koja prekriva zglob topla, crvena i otekla.
  • Gubitak apetita.
  • Opšta slabost.
  • Kožni čvorići – kod jednog od četvoro oboljelih od reumatoidnog artritisa javljaju se potkožni čvorići koji se nazivaju reumatoidni čvorići. Oni se obično javljaju na koži koja prekriva laktove i podlaktice i obično su bezbolni.
  • Anemija – to je oboljenje kod kojeg krv ne može da prenosi dovoljno kisika zbog malog broja crvenih krvnih zrnaca. Obično je prati osjećaj zamora i letargije. Osam od deset ljudi oboljelih od reumatoidnog artritisa su anemični.

Za razliku od osteoartritisa, koji obično zahvata kosti i zglobove, reumatoidni artritis može dovesti do upala u drugim dijelovima tijela.

Oboljenje može uzrokovati i zapaljenje suznih i pljuvačnih žlijezda, srčane i plućne ovojnice te krvnih sudova.

Uzroci

Tačan uzrok reumatoidnog artritisa nije poznat. Zna se da oboljenje napada zglobove, ali još uvijek nije poznato šta dovodi do početnog napada.

Neke teorije tvrde da infekcija ili virus mogu izazvati reumatoidni artritis, ali nijedna od ovih teorija nije dokazana.

Autoimuno oboljenje

Reumatoidni artritis je autoimuno oboljenje. Ovakva vrsta oboljenja dovodi do toga da organizam napada svoje sopstveno tkivo.

Imunološki sistem inače stvara antitijela koja napadaju bakterije i viruse te pomaže u zaštiti organizma od infekcije.

Ako osoba ima reumatoidni artritis, imunološki sistem će slati antitijela na ovojnice zglobova koja, umjesto da napadaju štetne bakterije, napadaju tkivo koje obavija zglob.

Sinovijalna ovojnica

Sinovijalna ovojnica je membrana (tanki sloj ćelija) koja prekriva svaki zglob. Kada antitijela napadnu sinovijalnu ovojnicu, ona postaje bolna i upaljena.

Ova upala dovodi do oslobađanja hemikalija koje nakon nekoliko mjeseci dovode do zadebljanja sinovijalne ovojnice.

Ove hemikalije takođe mogu oštetiti kosti, hrskavicu (rastezljivo vezivno tkivo između kostiju), tetive (tkivo koje povezuje kosti sa mišićima) i ligamente (tkivo koje povezuje kosti sa hrskavicom).

Hemikalije postepeno dovode do toga da zglob gubi svoj oblik i normalan položaj i na kraju mogu u potpunosti deformisati zglob.

Genetska predispozicija

Postoje određeni dokazi da reumatoidni artritis može biti nasljedan. Stoga geni mogu biti jedan od faktora koji dovodi do ovog oboljenja.

Međutim, to što neko u vašoj porodici ima reumatoidni artritis ne mora nužno da znači da ćete naslijediti bolest. Vjerovatnoća da će identični blizanac osobe sa reumatoidnim artritisom takođe oboljeti je samo jedan od pet.

Hormoni

Reumatoidni artritis je dva puta češći kod žena nego kod muškaraca. To može biti zbog djelovanja estrogena (ženskog hormona).

Istraživanja sugerišu da bi estrogen mogao biti umiješan u razvoj i progresiju bolesti. Međutim, ovo nije sasvim dokazano.

Dijagnoza

Reumatoidni artritis može biti teško otkriti jer postoje mnoga druga oboljenja koja dovode do ukočenosti i zapaljenja zglobova.

Vaš ljekar opšte prakse će izvršiti fizički pregled i provjeriti da li su zglobovi otečeni i kolika je pokretljivost. Takođe će vas pitati za simptome.

Veoma je važno da svom ljekaru kažete sve o vašim simptomima, a ne samo ono što vi mislite da je važno. To će pomoći vašem ljekaru opšte prakse da uspostavi tačnu dijagnozu.

Nakon obavljenog fizičkog pregleda i provjere vaše zdravstvene istorije, vaš ljekar opšte prakse vas može uputiti na niz pretraga koje će pomoći da se potvrdi dijagnoza. Pretrage koje ćete možda raditi su opisani u nastavku.

Analize krvi

Ne postoji određena analiza krvi kojom se može uspostaviti dijagnoza reumatoidnog artritisa. Međutim, postoji niz testova na osnovu kojih vaš ljekar opšte prakse može pretpostaviti da imate oboljenje, ali se na osnovu tih testova ne može u potpunosti dokazati ili potvrditi dijagnoza.

Sedimentacija eritrocita (SE):
Kod analize SE uzorak crvenih krvnih zrnaca se stavlja u epruvetu sa tekućinom. Zatim se mjeri koliko je potrebno da dospiju na dno epruvete u milimetrima po satu. Ako tonu brže nego obično, to može značiti da postoji zapaljensko oboljenje poput reumatoidnog artritisa.

C reaktivni protein (CRP):
CRP je druga vrsta testa koja može pokazati da li postoji zapaljenje u krvotoku. NJime se provjerava koliko je CRP prisutno u krvi. CRP se stvara u jetri. Ako je nivo CRP veći nego obično, to znači da u organizmu postoji upala.

Anemija:
Anemija je oboljenje kada krv nije u stanju da prenosi dovoljno kisika zbog nedostatka krvnih ćelija. Osam od deset ljudi sa reumatoidnim artritisom ima anemiju.

Međutim, anemija može biti rezultat mnogih faktora kao što je manjak željeza u ishrani, rak ili trudnoća. Stoga, anemija ne može biti dokaz da imate reumatoidni artritis.

Reuma faktor:
Ovom analizom krvi se provjerava da li u vašoj krvi postoji specifično antitijelo poznato kao reuma faktor. Ovo abnormalno antitijelo je prisutno kod osam od deset ljudi sa reumatoidnim artritisom.

Međutim, ovo antitijelo se ne može uvijek otkriti u ranim stadijima bolesti. Ovo antitijelo se takođe nalazi kod jednog od 20 ljudi koji nemaju reumatoidni artritis, tako da ovaj test ne može potvrditi reumatoidni artritis.

Pregledi rendgenom i magnetnom rezonancom (MRI)

Pregled zglobova rendgenom može pomoći ljekaru da razlikuje različite vrste artritisa. Više pregleda rendgenom takođe može pomoći da se ustanovi progresija bolesti.

Pregled magnetnom rezonancom (MRI) može pomoći da se ustanove oštećenja nastala na zglobu. MRI apart koristi magnetne i radio talase da bi se dobila slika određenih dijelova tijela.

Tretman

Ne postoji lijek za reumatoidni artritis, ali postoje mnogi lijekovi, terapije, postupci i promjene u načinu života koji mogu dosta ublažiti simptome. Cilj liječenja je da se:

  • smanje bolovi i ukočenost u zahvaćenim zglobovima što je više moguće,
  • spriječi oštećenje zgloba, i
  • umanji invaliditet uzrokovan bolovima, ostećenjem zglobova ili deformitetom

Ako su zglobovi upaljeni više od šest sedmica i vaš ljekar opšte prakse sumnja na reumatoidni artritis, dobićete uputnicu za specijalistu reumatologa (ljekar koji se bavi artritisom) da bi se što prije mogla potvrditi dijagnoza i uključiti odgovarajuća terapija.

Lijekovi

Mnogo različitih lijekova se primjenjuje u liječenju reumatoidnog artritisa. Jedni ublažavaju simptome, dok drugi pomažu da se uspori progresija bolesti.

Reumatoidni artritis se kod svakog ispoljava na drugačiji način pa da može biti potrebno neko vrijeme dok ljekar ne pronađe najbolju kombinaciju lijekova koja odgovara vašim potrebama. U nastavku su opisani neki od lijekova koji vam mogu biti propisani.

Analgetici:
Analgetici su lijekovi poznatiji kao lijekovi protiv bolova. Oni ublažavaju bolove, ali ne i zapaljenje. Lijek protiv bolova koji se najčešće propisuje je paracetamol.

Kodein je još jedan analgetik koji se ponekad propisuje u kombinaciji sa paracetamolom (poznato kao „co-codamol“).

Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIL ili NSAID):

Postoje različite vrste NSAIL. Među one koji se najčešće primjenjuju spadaju ibuprofen i aspirin. Među ostale spadaju diklofenak, fenoprofen i flurbiprofen.

NSAIL pomažu da se smanje bolovi i ukočenost dok istovremeno smanjuju i upalu. Međutim, oni neće usporiti progresiju reumatoidnog artritisa.

Ako se uzimaju visoke doze ili se primjenjuju duži period, NSAIL mogu dovesti do komplikacija kao što su problemi s probavom, krvarenje u želucu, oštećenje bubrega i jetre, tinitus (zvonjenje u ušima) i visok krvni pritisak.

Selektivni inhibitori Cox-2 su vrsta NSAIL i napravljeni su tako da budu manje štetni po želudac.

Međutim, istraživanja su upotrebu inhibitora Cox-2 dovela u vezu sa povećanim rizikom od moždanog udara, povećanim krvnim pritiskom, srčanim oboljenjima i srčanim udarom, tako da je važno da svom ljekaru opšte prakse saopštite ako ste ranije imali visok krvni pritisak ili visok holesterol ili ako pušite.

Lijekovi koji modifikuju tok bolesti (DMARD lijekovi):
DMARD lijekovi su takva vrsta lijekova koji pomažu da se olakšaju simptomi i uspori progresija reumatoidnog artritisa. Što prije počnete uzimati DMARD lijekove, biće djelotvorniji.

Kada antitijela napadnu tkivo u zglobovima, ona stvaraju hemikalije koje dovode do daljeg oštećenja kostiju, tetiva, ligamenata i hrskavice. DMARD lijekovi djeluju tako što blokiraju djelovanje ovih hemikalija.

Može proći četiri do šest mjeseci prije nego što počnete primjećivati djelovanje DMARD lijeka. Stoga je važno da nastavite uzimati lijek čak i ako u početku ne primijetite njihovo djelovanje.

Možda ćete morati isprobati dvije ili tri vrste DMARD lijekova prije nego što se pronađe onaj koji vama odgovara.

Jednom kada zajedno sa ljekarom otkrijete koji DMARD lijek vama najviše odgovara, obično ćete morati neprestano uzimati lijek. Neki od DMARD lijekova koji se najčešće propisuju su sulfasalazin, metotreksat, zlatne injekcije i penicilamin.

Blokatori faktora tumorske nekroze (TNF) su novija vrsta DMARD lijekova koji pomažu da se brže ublaže simptomi. TNF blokatori koji se najčešće propisuju su infliksimab, etanercept i adalimumab.

TNF blokatori obično mogu pomoći da se umanji otok i bolovi za jednu do dvije sedmice, i takođe mogu usporiti progresiju reumatoidnog artritisa.

Međutim, TNF blokatori ne odgovaraju svima pošto poznate nus pojave uključuju srčano zatajenje, infekciju i limfom (rak limfnog sistema – dio odbrambenog sistema organizma protiv infekcija). Vaš ljekar će vas posavjetovati da li su TNF blokatori pogodni za vas.

Kortikosteroidi:
Kortikosteroidi su lijekovi koji pomažu da se smanje bolovi, ukočenost i otok. Obično se koriste onda kada NSAIL ne djeluju. Propisuju se za kratkoročnu primjenu, obično tokom „flare-up“ (napada).

Ako je samo jedan zglob upaljen i otečen, ljekar može ubrizgati steroid u zglob. Brzo dolazi do olakšanja, a djelovanje može trajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, u zavisnosti od težine oboljenja.

Dugoročna upotreba kortikosteroida može imati teške nus pojave. One mogu uključivati debljanje, osteoporozu (slabljenje kostiju), lako dobijanje modrica, slabljenje mišića i kože. Takođe mogu pogoršati dijabetis i glaukom (oboljenje očiju).

Operacija

Ako je reumatoidni artritis naročito teškog oblika, može biti potrebna operacija. Artroplastika je vrsta hirurškog zahvata kojom se oblikuje ili zamjenjuje degenerisani zglob da bi se povratila pokretljivost. Međutim, ne mogu se zamijeniti svi zglobovi.

Najčešće se zahvati izvode na kukovima i koljenima. Osteotomija je druga vrsta operacije koja pomaže da se zglob ispravi. Može biti potrebna i operacija na šakama da bi se zamijenile tetive (tkivo koje povezuje mišiće sa kostima).

Način života

Treba vam mnogo odmora tokom akutne faze bolesti („flare-up“) jer tada zglobovi mogu biti naročito otečeni i bolni. Dodatni napor i pritisak na bolne i otečene zglobove može često pogoršati bolove i upalu.

Vježbanje je jako važno za održavanje opšteg zdravlja i pokretljivosti. Probajte da budete što aktivniji jer će mišići koji okružuju zglobove oslabiti ako se ne koriste.

Najbolje su umjerene vježbe koje ne opterećuju previše zglobove. Plivanjem, na primjer, trenirate mišiće uz malo opterećenje zglobova zato što voda podupire vašu težinu.

Fizioterapeut će vam moći dati vježbe koje će poboljšati pokretljivost. Oni će za vas osmisliti odgovarajući plan vježbanja. Okupacioni terapeut će vas takođe posavjetovati o tome kako možete prilagoditi način života da biste bili samostalniji, da biste imali više samopouzdanja i kontrole.

NJihov savjet se može ticati praktičnih rješenja koja će vam pomoći u svakodnevnim poslovima, ili vas mogu naučiti tehnikama relaksacije i kako da se nosite sa bolešću.

Dopunske terapije

Mnogi ljudi sa reumatoidnim artritisom probaju dopunske terapije. U većini slučajeva, nisu sprovedena naučna ispitivanja i nema dokaza koji potvrđuju da su one djelotvorne.

Međutim, postoje neke terapije, naročito one koje za cilj imaju smanjenje stresa zbog života sa reumatoidnim artritritisom, koje mogu pomoći da se bolje osjećate. To su:

  • Masaža.
  • Akupunktura – probadanje tankim iglama na određenim mjestima na koži.
  • Osteopatija – kombinacija nježnijih i grubljih tehnika masaže kojima se smanjuju bolovi i otok.
  • Kiropraktika – je pažljiva manipulacija zglobovima, mišićima i tetivama da bi se ublažili bolovi.
  • Hidroterapija – vježbanje u toplom, plitkom bazenu ili u specijalnoj kadi za hidroterapiju.
  • Elektroterapija – koristi električne impulse (male električne šokove) da bi se stimulisao nervni sistem.
  • Dodaci ishrani – kao što su glukozamin sulfat, hondroitin i riblje ulje.

Komplikacije

Može biti teško živjeti sa reumatoidnim artritisom. Ukočenost, bolovi i zamor do kojih dovodi ovo oboljenje mogu svakodnevne poslove učiniti veoma teškim. Pošto oboljenje smanjuje pokretljivost, hodanje može biti otežano ili nemoguće.

Može biti teško nositi se sa nepredvidivom prirodom ove bolesti. Bolovi i ukočenost su nekada izraženiji nego inače i ne postoji način da se zna kada će nastupiti akutne faze bolesti („flare-up“).

Nepredvidiva i teška priroda reumatoidnog artritisa mogu da dovedu do toga da se neki ljudi budu depresivni, zabrinuti ili pod stresom.

Reumatoidni artritis može značiti i veći rizik od dobijanja drugih oboljenja kao što su sljedeća:

  • Sindrom karpalnog tunela – ovo je uobičajeno oboljenje kod ljudi sa reumatoidnim artritisom. Sindrom karpalnog tunela je kada postoji povećan pritisak na nerv u ručnom zglobu. Može uzrokovati bolove, oduzetost i utrnulost u palcu, prstima i dijelu šake.
  • Zapaljenje – zbog toga što je reumatoidni artritis zapaljensko oboljenje, može ponekad dovesti do zapaljenja u drugim dijelovima tijela kao što su pluća, srce, krvni sudovi ili oči.
  • Pucanje tetiva – tetive su dijelovi fleksibilnog tkiva kojima se mišić povezuje sa kostima. Reumatoidni artritis može uzrokovati zapaljenje tetiva koje u najtežim slučajevima može dovesti do njihovog pucanja. To se najčešće dešava na tetivama na zadnjoj strani prstiju.
  • Cervikalna mijelopatija – ako već neko vrijeme imate reumatoidni artritis, izloženi ste povećanom riziku od dobijanja cervikalne mijelopatije. Ovo oboljenje je uzrokovano dislokacijom zglobova na vrhu kičme koji pritišću kičmenu moždinu. Iako je relativno rijetko, ovo je teško oboljenje koje može u velikoj mjeri smanjiti vašu pokretljivost.
  • Vaskulitis – je oboljenje koje uzrokuje zapaljenje krvnih sudova. Može dovesti do zadebljanja, slabljenja, sužavanja ili oštećenja zidova krvnih sudova. Kod najtežih oblika, može oslabiti dotok krvi u organe i tkiva.

LJudi sa reumatoidnim artritisom su izloženi većem riziku od dobijanja infekcija poput prehlade, gripe i upale pluća, naročito ako uzimaju jake antireumatske lijekove koji savladavaju imuni sistem.

Gripa se može spriječiti vakcinom protiv gripe. Sve osobe starije od 65 godina mogu primiti besplatnu godišnju vakcinu protiv gripe.

Takođe, ako bolujete od teške bolesti kao što je bolesti bubrega ili dijabetis, ili ako vam je oslabljen imunitet zbog terapije protiv raka ili steroidnih lijekova, možete primiti besplatnu godišnju vakcinu protiv gripe.

Takođe možete imati pravo na pneumokoknu vakcinu koja vas štiti od upale pluća. Daje se jednokratno i besplatna je za sve preko 75 godina starosti i za osobe koje primaju imunosupresive. Obratite se svom ljekaru opšte prakse za savjet.

Prevencija

Reumatoidni artritis je oboljenje koje se trenutno ne može spriječiti. To je uglavnom zbog toga što je tačan uzrok bolesti nepoznat. Iako su virusi i bakterije mogući uzročnici, istraživanja to još nisu potvrdila.

Međutim, brza dijagnoza i terapija mogu znatno usporiti progresiju bolesti i spriječiti dalju tešku degeneraciju zglobova.

Revizija : Dr. Danijel Atias

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton