BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Sinuzitis

Uvod

Sinuzitis je zapaljenje (otok) sluznice sinusa, izazvano virusnom ili bakterijskom infekcijom.

Sinusi su male šupljine ispunjene vazduhom iza jagodičnih kostiju i čela.

Sinuzitis obično izaziva visoku temperaturu, bolove i osjetljivost u predjelu lica, i začepljen nos ili curenje nosa (vidjeti simptome sinuzitisa).

To je česta bolest i može se javiti kod ljudi svih dobi.

Sinusi

Imate četiri para sinusa u glavi:

  • dva sinusa iza čela (frontalni sinusi),
  • dva sa obje strane nosa (etmoidni sinusi),
  • dva iza očiju (sfenoidni sinusi), i
  • dva iza jagodičnih kostiju (maksilarni sinusi).

Sinusi su otvoreni prema nosnoj šupljini i pomažu u kontrolisanju temperature i količine vode u vazduhu koji dospijeva u pluća.

Obično se sluz koju sinusi proizvode prirodno slijeva u nos putem malih kanala. Ovi kanali se mogu začepiti kada su sinusi inficirani i upaljeni.

Maksilarni sinusi (najveći sinusi koji se nalaze iza jagodičnih kostiju) najčešće obolijevaju.

Akutni i hronični sinuzitis

Sinuzitis se dijeli na:

  • akutni, koji se brzo razvije (tokom nekoliko dana) nakon prehlade ili gripe i prođe u roku od 12 sedmica, ili
  • hronični, kada simptomi traju duže od 12 sedmica.

Hronični sinuzitis je rjeđi i ponekad može potrajati više mjeseci.

Prognoza

Sinuzitis često sam prođe, a oko dvije trećine ljudi koji se razbole ne moraju ići kod ljekara.

U prosjeku je potrebno dvije i po sedmice da sinuzitis prođe.

Lijekovi protiv bolova i dekongestanti koji se kupuju bez recepta mogu se koristiti za ublažavanje bolova u predjelu lica i začepljenog nosa. Malo je vjerovatno da će antibiotici pomoći osim ako sinuzitis ne pređe u hronični (uporni).

Simptomi

Najčešći simptomi sinuzitisa su:

  • Začepljen vam je nos ili curi. Ako u nosu nastaje zelena ili žuta sluz, vjerovatno imate bakterijsku infekciju.
  • Bolovi i osjetljivost u predjelu lica (blizu inficiranih sinusa). Možda ćete osjetiti probadajuće bolove koji se pogoršaju kada pomjerate glavu i zubobolju ili bolove u vilici kada jedete.
  • Visoka temperatura.

Drugi mogući simptomi su:

  • umor,
  • glavobolja,
  • kašalj,
  • neugodan zadah (halitoza),
  • pritisak u ušima,
  • gubitak čula ukusa i mirisa, i
  • generalno se loše osjećate.

Djeca

Djeca sa sinuzitisom mogu biti razdražljiva, dišu na usta i imaju problema sa hranjenjem.

Mogu pričati kroz nos (kao da im je začepljen nos od prehlade) jer su im sinusi začepljeni.

Ako primijetite ove simptome kod svog djeteta, odvedite ih kod porodičnog ljekara.

Uzroci

Postoji niz načina da sinusi postanu upaljeni i začepljeni.

Infekcije

Najčešći uzrok sinuzitisa je virusna infekcija, obično je u pitanju obična prehlada ili gripa. Virus prehlade ili gripe se širi u sinuse iz gornjih disajnih puteva.

Ponekad može nastati sekundarna bakerijska infekcija, koje dovodi do oticanja unutar sinusa.

Inficirani zub takođe može izazvati infekciju sinusa.

Ostali uzroci

Postoji niz drugih faktora koji mogu učiniti sinuse podložnijim infekciji. To su:

  • Supstance koje mogu iritirati sinuse, kao što je zagađen vazduh, dim, hemikalije (kao što su pesticidi), sredstva za dezinfekciju u domaćinstvu i deterdženti.
  • Alergije, kao što su alergijski rinitis, astma i polenska groznica.
  • Sve što izaziva sužavanje kanala u nosu, kao što su povrede lica ili nazalni polipi (izrasline) u nosu. Sluz se može nakupiti iza suženih područja, dovodeći do infekcije sinusa.
  • Cistična fibroza, genetska bolest koja izaziva nakupljanje guste, ljepljive sluzi u organizmu, čineći vas sklonim infekcijama.

Dijagnoza

Vaš porodični ljekar obično može uspostaviti dijagnozu sinuzitisa na osnovu vaših simptoma.

Gotovo uvijek je uzrok virusna infekcija, kao što je obična prehlada ili gripa, i dijagnoza se zasniva na sljedećem:

  • Nos je začepljen ili curi, uz bolove u predjelu lica, i/ili
  • Oslabljeno ili gubitak čula mirisa.

Radi se o akutnom sinuzitisu ako ovi simptomi traju manje od 12 sedmica, a o hroničnom sinuzitisu ako traju duže od ovoga.

Gubitak čula mirisa je učestaliji, a bolovi na licu su rjeđi kod hroničnog sinuzitisa.

Uputnica specijalisti

Ako se radi o teškom obliku sinuzitisa ili se on vraća, vaš porodični ljekar vas može uputiti specijalisti za uho, grlo i nos (ORL) koji će uraditi pretrage da bi ustanovio primarni uzrok.

Možda ćete raditi rendgenski ili CT snimak kako bi se otkrio uzrok sinuzitisa (CT se radi tako što se napravi serija rendgenskih snimaka kako bi se dobila detaljna slika sinusa).

Tretman

Ne preporučuje se

Sljedeće terapije se ne preporučuju za liječenje sinuzitisa:

  • inhaliranje pare (zbog opasnosti od opekotina),
  • steroidne tablete,
  • komplementarni ili alternativni lijekovi (nisu dokazane koristi),
  • antihistamini, i
  • mukolitici (lijekovi koji razrjeđuju sluz).

Oko dvije trećine ljudi koji dobiju sinuzitis ne moraju ići kod ljekara. Najveći broj slučajeva je izazvan virusnom infekcijom koja često prođe sama od sebe.

Sinuzitis traje oko dvije i po sedmice dok ne prođe, tako da traje duže od obične prehlade.

Ako imate blaži oblik sinuzitisa, možete uzeti tablete protiv bolova i dekongestante koji se kupuju bez recepta kako biste ublažili simptome (vidjeti okvir, desno).

Kada treba zatražiti terapiju od porodičnog ljekara

Obratite se svom porodičnom ljekaru ako se simptomi ne poboljšaju u roku od sedam dana, ako se pogoršaju ili ako se sinuzitis stalno vraća.

U tom slučaju, opcije liječenja su:

  • antibiotici,
  • steroidni sprejevi ili kapi, ili
  • operacija (ako druge terapije ne uspiju).

Međutim, ove terapije se koriste samo za teže oblike sinuzitisa.

Vaš porodični ljekar će vas možda uputiti specijalisti za uho, grlo, nos (ORL), koji će izvršiti pretrage da bi ustanovio primarni uzrok hroničnog (upornog) sinuzitisa. Hronični sinuzitis može potrajati nekoliko mjeseci.

Antibiotici

Ako imate teže simptome i sinuzitis ne prođe u roku od sedam dana, vaš porodični ljekar vam može prepisati antibiotike. Oko jedna trećina ljudi sa sinuzitisom dobije bakterijsku infekciju koja zahtijeva liječenje antibioticima.

Steroidni sprejevi ili kapi

Steroidni sprejevi ili kapi se obično prepisuju ako vam je uspostavljena dijagnoza hroničnog sinuzitisa, jer oni mogu pomoći da s smanji oticanje sinusa.

Operacija

Ako se simptomi ne poboljšaju nakon doze antibiotika, i još uvijek osjećate tegobe u bolesnim sinusima, možda će vam preporučiti funkcionalnu endoskopijsku operaciju sinusa (FESS). To je najčešća operacija za sinuzitis i može uspješno ublažiti simptome.

FESS se obično radi pod opštom anestezijom (uspavaju vas), ali se takođe može izvesti pod lokalnom anestezijom (kada se predio nosa učini neosjetljivim).

Hirurg umeće endoskop u nos. To je tanka cijev sa sočivom koje daje uvećanu sliku unutrašnjosti nosa. Tako može vidjeti otvor sinusnih kanala.

Hirurg će uraditi sljedeće:

  • odstraniti tkivo, kao što su nazalni polipi (izrasline), koje blokira oboljeli sinus, ili
  • naduvati mali balon unutar nosa, da bi otvorio sinusne kanale. To se zove balon dilatacija.

Operacijom će se poboljšati dreniranje sinusa i omogućiće se normalan rad sinusa.

Ublažavanje simptoma

  • Tablete protiv bolova bez recepta kao što su paracetamol, ibuprofen ili aspirin se mogu koristiti za ublažavanje glavobolje, visoke temperature i bolova ili osjetljivosti u predjelu lica. Djeca mlađa od 16 godina ne bi smjela uzimati aspirin, a ibuprofen se ne preporučuje ljudima sa astmom.
  • Dekongestanti u vidu sprejeva ili kapi za nos se mogu kupiti bez recepta u apotekama. Mogu biti korisni za ublažavanje začepljenog nosa i za omogućavanje lakšeg disanja. Međutim, dekongestanti neće ubrzati oporavak od sinuzitisa i ne treba ih koristiti duže od jedne sedmice bez prekida.

Komplikacije

Komplikacije kod djece

Komplikacije sinuzitisa su češće kod djece nego kod odraslih. Ako je vaše dijete imalo sinuzitis i ima otok oko jagodičnih kostiju ili kapaka, to može biti facijalni celulitis (bakterijska infekcija kože i mekog tkiva) ili periorbitalni celulitis (infekcija tkiva oko očiju).

Ako primijetite ove simptome, odvedite dijete kod porodičnog ljekara, koji će ga možda uputiti specijalisti za uho, grlo, nos (ORL).

Infekcija kosti

Kada se radi o težem obliku, često se antibioticima može kontrolisati širenje infekcije ka okolnim kostima. Međutim, u veoma rijetkim slučajevima (oko jedan na 10,000), infekcija se može proširiti na predio oko očiju, na kosti, krv i na mozak.

Prevencija

Postoji mnogo stvari koje možete učiniti da biste smanjili rizik od sinuzitisa:

  • Redovno vježbajte,
  • Pijete dovoljno tečnosti, naročito vode,
  • Nemojte pušiti i izbjegavajte zadimljene prostorije,
  • Vakcinišite se protiv gripe jednom godišnje, i
  • Ako imate alergiju, redovno uzimajte odgovarajuće lijekove.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton