BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


“Šlog” prvi uzrok smrtnosti stanovništva u BiH

 

Akutni moždani udar (“šlog”) je prvi po redu uzrok smrtnosti i invaliditeta stanovništva u BiH, te vodeći uzrok demencije, upozoravaju bh. stručnjaci povodom 9. juna, Svjetskog dana akutnog moždanog udara.

Akutni moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj, uzrokovan prekidom moždane cirkulacije, što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Ovo uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica i oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Samo u Federaciji BiH, od akutnog moždanog udara godišnje umre 2.000 ljudi, što je 10.7 odsto od ukupnog broja od 20.022 umrlih u 2009. godini, pokazuju statistike Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Prema riječima doc.dr. Enre Suljić, šefa Neurološke klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), primjetan je stalan porast broja oboljelih i umrlih od akutnog moždanog udara, pogotovo u najproduktivnijoj životnoj dobi, kaže.

Pomjera se starosna granica

Od ukupnog broja hospitaliziranih pacijenata na Nurološkoj klinici, oko 70 odsto otpada na pacijente s moždanim udarima, od čega veliki dio tih pacijenata umre.

“Ranije se smatralo da su moždani udari rezervisani za treću životno dob, ali je sve veći broj pacijenata srednje životne dobi, koji su vrhuncu radnog napona, a doživjeli su moždani udar. Čini se da su sada i žene u mlađoj, reproduktivnoj životnoj dobi, znatno češće pogođene akutnim moždanim udarima. Čak imamo slučajeve pacijenata u ranim tridesetim godinama, sa nažalost, smrtnim ishodom zbog moždanog udara”, kaže dr Suljić.

Sve ovo je razlog da nadležne vlasti u državi mnogo energičnije rade na prevenciji riziko faktora za nastanak moždanih udara, odnosno promociji zdravih stilova života.

Trebalo bi se mnogo više raditi na edukaciji opšte populacije o zdravim stilovima života, počev već u osnovnim školama.

“Sa primarnom prevencijom nezdravih stilova života i riziko faktora, trebalo bi početi već u osnovnim školama. Umjesto toga, mi se sada bavimo sekundarnom prevencijom i edukacijom o riziko faktorima ljudi u trećem životnom dobu, kada su loše životne navike već dovele do nepovratnih posljedica na krvnim sudovima”, objašnjava dr Suljić i dodaje da nikad nije kasno da se krene u borbu sa faktorima rizika na koje se može uticati

Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće uticati, ali je na mnoge druge moguće djelovati i smanjiti njihov utjecaj.

Najpoznatiji faktori rizika koji su povezani s načinom života, a na koje se može uticati su: pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana i povišene masnoće u krvi, stres, tjelesna neaktivnost i debljina.

“Uklanjanjem ili modificiranjem faktora rizika, moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara. Ali u BiH je očito da je pušenje u porastu, imamo značajan procenat alkoholizma, a i sve je veći procenat pretilosti mladih”, upozorava dr Suljić.

U cilju smanjivanja učestalosti akutnog moždanog udara, neophodno je liječiti prateće bolesti: hipertenziju, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, izraženo suženje vratnih arterija.

Adekvatnom kontrolom bolesti i pridržavanjem propisane terapije, u značajnoj mjeri može se smanjiti mogućnost nastanka akutnog moždanog udara.

Najčešći uzroci i simptomi

Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza.

Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka i kalcija u stjenci krvnog suda, što uzrokuje njegovo sužavanje ili začepljenje, odnosno slabljenje njegove stijenke.

Ovisno o tome moždani udar može biti ishemijski, ukoliko je uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju ili hemoragijski, ako je uzrokovan puknućem krvnog suda.

Dr Suljić: Sa primarnom prevencijom nezdravih stilova života trebalo bi početi već u osnovnim školama

“Oko 80 odsto moždanih udara su ishemijski, koji mogu biti posljedica tromboze, odnosono stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja opskrbljuje mozak krvlju ili embolije.

Na hemoragične moždane udare otpada 20 procenata, pri čemu intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvnog suda izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga”, objašnjava dr Suljić.

Određenom broju moždanih udara prethode “upozoravajući znaci”, odnosno prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena, a nazivaju se tranzitorni ishemijski ataci (TIA).

“Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara i oko 57 odsto njih u šest narednih mjeseci završi sa definitivnim moždanim udarima. TIE praktično upozoravaju na prijeteći moždani udar i da se tada pacijenti jave ljekaru i pristupe promjenama u životnom stilu, značajan broj tih definitivnih moždanih udara bi bio sigurno manji ili sa znatno blažim posljedicama”, tvrdi doktorica Suljić.

Najčešći simptomi moždanog udara su:

  • slabost ili oduzetost lica ili ekstremiteta, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
  • poremećaji govora, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
  • naglo zamagljenje ili gubitak vida na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
  • naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
  • gubitak ravnoteže,
  • pojava omaglice ili vrtoglavice,
  • nesigurnost i zanošenje u hodu ili iznenadni padovi

Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika do najbliže bolničke ustanove ili kliničkog centra.

Liječenje akutnog moždanog udara

U BiH se osim KCU Sarajevo i KC Banja Luka, gdje postoje tzv. jedinice za moždani udar, najsavremenija terapija za liječenje (tromboliza), primjenjuje i u UKC Tuzla, a uskoro se očekuje otvaranje sličnih jedinica  i u kantonalnim bolnicama u Bihaću i Zenici.

Prema riječima mr.dr LJubice Todorović, specijaliste neurologa na Neurološkoj klinici KCU Sarajevo, u jedinici za moždani udar na Neurološkoj klinici KCUS već dvije godine se s uspjehom provodi trombolitička terapija pacijenata s moždanim udarom.

Da bi se pacijentu primjenila trombolitička terapija, mora ispunjavati određene kriterije prema protokolu, jer primjena ove vrste terapije može imati nus-pojava.

“Pacijent mora biti dovezen u bolnicu u roku od tri sata od pojave moždanog udara, ne smije biti u komi, CT glave pacijenta mora biti uredan, gornja vrijednost krvnog pritiska ne smije biti iznad 200 milimetara živinog stuba, vrijednosti šećera u krvi ne smiju biti ispod 2 ili iznad 20, kao i da pacijent nije uzimao acetisalicinu kiselinu tri dana prije primjene terpije, te da nije ranije imao moždane udare”, kaže Todorović

Cilj trombolitičke terapije je razgradnja tromboembolusa, rekanalizacija krvnog suda i ponovna uspostava normalnog protoka krvi, čime se spriječava odumiranje živčanih stanica. Pri tome se koristi rekombinovani tkivni aktivator plazminogena (nPA), koji može otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu.

“Vremensko terapijsko ograničenje za primjenu ovog agensa je u roku od tri sata od nastanka moždanog udara kod pacijenta, čime se maksimalno pospješuje efikasnost i sigurnost kod tretmana. Metoda je jako uspješna, a brzina zavisi i od veličine krvnog suda, obima ishemije, trenutka kad je pacijent došao u bolnicu i od niza drugih okolnosti”, kaže Todorović.

Autor: Irena Vasić Dobrić

 


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton