BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Srčani udar (Infarkt)

Uvod

Srčani udar je ozbiljano medicinsko stanje, a događa se kada je iznenada onemogućen dotok krvi u srce.

Ovo stanje najčešće izaziva ugrušak krvi.

Nedostatak krvi u srcu može ozbiljno oštetiti mišiće srca.

Ako se ne liječi, mišići će početi odumirati. Medicinski termin za srčani udar je infarkt miokarda.

Simptomi srčanog udara su:

  • bol u prsima: u prsima se osjeća pritisak, a bol može iz grudi može da ukoči čeljusti, vrat, ruke i leđa
  • kratkoća daha

Srčani udar i koronarne bolesti srca

Većina srčanih udara javlja se kod osoba koje imaju koronarnu bolest srca, koja je uzrokovana aterosklerozom. Ateroskleroza je ozbiljano stanje gdje arterije postaju sužene i tvrde od holesterola.

Dvije arterije koje srcu obezbijeđuju dotok krvi nazivaju se koronarna arterija. Osobe koje imaju problema sa koronarnom arterijom smatraju se da boluju od koronarne bolesti srca (KBS).

Faktori rizika za za koronarne bolesti srca  (KBS) uključuju:

  • Pušenje
  • visoke masnoće
  • dijabetes
  • gojaznost

Koliko je čest srčani udar?

Srčani udari su veoma čest i jedan su od vodećih uzroka smrti. Mnogi srčani udari  koji dovode do smrti mogu se spriječiti, i to upravo zbog faktora rizika na koje se može uticati.

Većina srčanih udara javlja se kod ljudi koji su iznad 45 godina starosti. Muškarci imaju dva do tri puta veću vjerojatnoću da će doživjeti srčani udar od žena.

Tokom posljednjih 10 godina, stopa smrtnosti od srčanog udara je pala.

Liječenje i prevencija srčanog udara može uključivati upotrebu lijekova za hemijsko rastvaranje krvnih ugrušaka ili operativnim zahvatima sa kojim se šire koronarne arterije.

LJud koji dožive srčani udar, procjena njihovog stanja je vrlo varijabilana i zavisi od dva važna faktora:

  • Koliko brzo će biti podvrgnuti liječenju nakon početka infarkta (idealno liječenje treba početi najviše 90 minuta od početka simptoma
  • Kako reaguju na liječenje u prvih 28 dana nakon srčanog udara

Trenutno, više od polovine ljudi koji imaju srčani udar umire u prvih 28 dana nakon srčanog udara. Od tih smrtnih slučajeva, 75% se javlja u prva 24 sata, a 30% njih se dešava prije nego što osoba stigne u bolnicu.

Ako osoba preživi 28 dana nakon što je doživjela srčani udar, poboljšava se zdravstveno stanje i većina ljudi živi još dugi niz godina.

Oni koji prežive srčani udar, moraju promjeniti životne navike i stalno konzumirati određene lijekove. Upravo na taj način smanjuje se mogućnost od drugog srčanog udara.

Simptomi

Simptomi srčanog udara su:

  • Bol u prsima: bol se obično nalazi osjeća na sredini prsa. Najsličniji osjećaj je  osjećaj pritiska ili stezanje.
  • Bolovi u drugim dijelovima tijela: može se osjećati kao da bol sa prsa prelazi na ruku (najčešće je to lijeva ruka, ali bol se može pojaviti na obe ruke), vilici, vratu, leđima i u trbuhu
  • Kratkoća daha
  • Mučnina
  • Osjećaj tjeskobe i straha (slično kao kod napada panike)
  • Osjećaj svjetla na čelu
  • Kašalj
  • Povraćanje
  • Teško disanje

Jačina bola razlikuje se od osobe do osobe. Za mnoge ljude, bol je jaka, a to osobe opisuju kao osjećaj “da slon sjedi na grudima”. Ali nije uvijek takav slučaj. Za druge osobe, bol može biti manja, kao osječaj pritiska prilikom prehlade. Takođe, moguće je da neke žene i stariji ljudi ne osjećaju u opšte bolove u prsima.

Jačina bola u prsima nije presudan u dijagnozi imate li ili ne srčani udar. Umjesto toga, dijegnoza se uspostavlja na osnovu više simptoma.

Zabluda da srčani udar uvijek izaziva jake bolove u prsima dovela je do mnogih nepotrebnih smrti zbog popgrešne dijagnoze. Jedno istraživanje pokazalo je da trećina ljudi koja je imala srčani udar nije nazovala hitnu pomoć.

U slučaju da imate srčani udar pozovite odmah broj 124 i tražite pomoć.

Ako niste alergični na aspirin koji je dostupan i bez recepta, potrebno ga je žvakati (ne gutati) na putu do bolnice. Aspirin će pomoći da se vratiti dotok krvi u srce.

Uzroci

Kao i svim ostalim tkivima i organima u tijelu, srcu je potrebna krv bogata kiseonikom. Ako je dotok krvi u srce iznenada prekinut, srčani mišić može se oštetiti.

Ako se ne liječi, mišići srca će doživjeti nepopravljivu štetu. Ako veliki dio srca oštećen na ovaj način, srce će prestati kucati (srčani udar), što nekada izazove smrt

Koronarna bolest srca (KBS)

Koronarna bolest srca (KBS) je vodeći uzrok srčanog udara. KBS je stanje u kojem se koronarne arterije (glavne vene koje obezbjeđuju krv za srce) suze ili začepe zbog velike količine holesterola u krvi.

Tokom srčanog udara, stvara se krvni ugručak na mjestu puknuća. Ugrušak krvi onda može da blokira dotok krvi koja prolazi kroz koronarne arterije do srca, što  izaziva srčani udar.

Faktori rizika

Faktora rizika za KBS, su međusobno povezani, a navedeni su u nastavku.

Pušenje
Toksini koji se nalaze u cigaretama oštećuju koronarne arterije. Osobe koje puše imaju veći rizik da obole od koronarne bolesti. U poređenju sa nepušačima, ljudi koji puše 20 ili više cigareta dnevno imaju 60-90% veću vjerovatnoću za razvoj koronarne bolesti i srčanog udara.

Čak i male količine duvana mogu biti štetne. Ako pušite samo jednu cigaretu na dan, imate 30% veću vjerovatnoću za razvoj KBS-a nego nepušač.

Dijeta
Ako jedete hranu koja u sebi ima mnogo zasićenih amsnoća, količina holesterola u krvi će rasti. To takođe dovodi do povećanja rizika od KBS-a i srčanog udara.

Neke namirnice, kao što su plava riba, mogu pomoći da se  holesterol smanji.

Visoki krvni pritisak
Ako se ne vrši redovna kontrola povišeni krvni pritisak (hipertenzija) može oslabiti koronarne arterije, što ih čini podložnim za koronarne bolesti (KBS). Viši krvni pritisak, znači veći rizik od KBS-a i srčanog udara.

Dijabetes
Povećana količina glukoze u krvi povezana sa dijabetesom tipa 1 i tipa 2 može da oštetiti koronarne arterije, što ih čini podložnim za razvoj koronarne bolesti KBS.

Procjenjuje se da su osobe sa dijabetesom  2-5 puta imaju veću šansu za razvoj KBS-a.

Gojaznost
Gojaznost ne utiče direktno na razvoj konorarne bolesti i srčanog udara, ali dovodi do povezanih faktora rizika koji uzrokuju KBS. Konkretno, ljudi koji su gojazni:

  • imaju povećan rizik od razvoja visokog krvnog pritiska
  • imaju tendenciju da imaju veće količine holesterola u krvi, kao rezultat prehrane
  • imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Nedostatak fizičke aktivnosti
Nedostatak vježbanja nije direktno povezana sa povećanim rizikom od KBS-i srčanog udara. Međutim nedostatak aktivnosti povezan je sa povećanim rizikom od gojaznosti i visokog krvnog pritiska (hipertenzije).

Alkohol
Pretjerana konzumacija alkohola može uzrokovati visoki krvni pritisak (hipertenziju), kao i povećanu količinu holeserola u krvi, čime se povećava rizik od razvoja KBS-a. Većina teških alkoholičara takođe imaju tendenciju da imaju nezdrav stil života, kao što su pušenje, i konzumiranje masne hrane, te nedostatak fizičkih aktivnosti.

Dob i pol
Starije osobe imaju veće šanse da obole od koronarnih bolesti (KBS). Muškarci imaju 2-3 puta veću šansu da dožive srčani udar od žena. U prošlosti se povećan rizik za muškarce mogao objasniti (do određene mjere) sa činjenicom da su više pušili cigarete.

Međutim, danas je broj muškaraca i žena koji puše otprilike isti, ali su muškarci još uvijek po statistici podložniji srčanom udaru nego žene.

Brojne teorije obajšanjavaju povećani rizik od sršanog udara kod muškaraca, a neke od njih su:

konzumacija alkohola kod muškaraca

gojaznost, muškarci su deblji od žena (iako gojaznost je otprilike isti za oba pola)

muškarci su podložniji stresu i podnose ga teže nego žene, povećana količina stresa može uticati na njihovo zdravstveno stanje

Genetika
Ako imate roditelje, brata ili sestru koji imaju problema sa bolesti srca, kao što je angina, infarkt ili moždani udar, imate dva puta veće šanse od ostalih da se i kod vas razviju slični problemi.

Etnička pripadnost
Visoki krvni pritisak i dijabetes zastupljeniji je kod ljudi afričkog i afro-karipskog porijekla. To znači da oni takođe imaju povećan rizik od KBS-a i srčanog udara.

LJudi azijskog podrijetla (Indija, Bangladeš, Pakistan i Šri Lanka) imaju pet puta veću šansu za razvoj dijabetesa nego opšta populacija. Opet, to povećava rizik od KBS-a i srčanog udara.

Rjeđi uzroci srčanog udara

Zlopotreba droga
Stimulansi, kao što su kokain, amfetamini (speed) i „methamphetamines“ (kristalni met), ponekad mogu uzrokovati nagle probleme kod koronarne arterije, koja kao uzrok konzumacije  ograničava dotok krvi i pokreće srčani udar. Srčani udar koji nastaje zbog korištenja kokaina je jedan od najčešćih uzroka iznenadne smrti u mladih ljudi.

Nedostatak kiseonika u krvi (hipoksija)
Ako je količina kiseonika u krvi smanjena zbog trovanja ugljen-monoksidom ili se dešava gubitak normalne funkcije pluća, srce će primiti krv bez dovoljne količine kiseonika. Kao rezultat toga doće do oštećenja srčanog mišića, što izaziva srčani udar.

Aneurizma
Aneurizme je slabost u zidu krvne vene. Ako zid krvne vene oslaboi, neće više moći izdržati pritisak krvi koja prolazi kroz njega, te će puknuti.

Aneurizma se može razviti unutar koronarne arterije, iako je to mnogo rijetko u odnosu na ostale vrste aneurizme. Ako koronarne arterije ne dovode krv do srca, ono će se zaustaviti i izazvati srčani udar.

 

Dijagnoza

Ako postoji sumlja da bi osoba mogla imati srčani udar, odmah bi trebala biti primljena u bolnicu. Obično će biti primljena u jedinicu za intenzivno liječenje, tako da bi se mogla uspostaviti dijagnoza, te da bi se moglo pristupiti liječenju.

EKG (Elektrokardiograf)

EKG je važan test u slučaju da se sumlja da je osoba doživjela ili da će doživiti srčani udar. EKG treba obaviti u roku od 10 minuta nakon prijema u bolnicu.

EKG (Electrocardiograph ) mjeri električnu aktivnost vašeg srca. Svaki put kad srce odkuca, proizvodi male električne signale. EKG aparat evidentira signale na papir. Na osonovu toga ljekar može vidjeti kako dobro vaše srce funkcioniše.

EKG je bezbolan i traje oko pet minuta. Tokom testa, elektrode (ravni metalni diskovi) priključeni su na ruke, noge i prsa. Žice od elektrode spojene su na EKG aparat, koji bilježi električne impulse.

Postoje dva razloga zašto EKG toliko bitan:

  • pomaže u uspostavljanju dijagnoze srčanog udara
  • određuje koji tip srčanog udara je osoba doživjela, a na taj način se određuje metoda liječenja koja će biti najefikasnija.

Vrste srčanog udara

Srčani udar može se odrediti na osnovu mjerenja koje je poznato kao ST segment. ST segment su električna mjerenja koja je zabilježio EKG. Na osnovu njih mogu se odrediti oštećenja na srcu. Veći ST segment, znači veće oštećenje srca.

Postoje tri glavne vrste srčanog udara:

  • ST segment elevacije infarkt miokarda (STEMI)
  • Non-elevacije ST segmenta infarkt miokarda (NSTEMI)
  • nestabilna angina

ST segment elevacije infarkt miokarda (STEMI)
ST segmen elevacije infarkt miokarda (STEMI) je najozbiljniji tip srčanog udara. Ovu vrstu srčanog udara uzrokuje produžen prekid dotoka krvi, što za rezultat ima kompletno začepljenje koronarnih arterija, što uzrokuje veliku štetu na velikom području srca. STEMI je ono što većina ljudi misli kada čuju izraz srčani udar.

Non-elevacije ST segmenta infarkt miokarda (NSTEMI)
Non-elevacije ST segment infarkt miokarda (NSTEMI) je manje ozbiljan nego STEMI. Dotok krvi u srce je samo djelimično blokiran. Kao rezultat toga, srca se manje ošteti. Međutim, NSTEMI još uvijek se smatra kao slučaj za hitnu medicinsku pomoć.

Nestabilna angina
Nestabilna angina je najmanje ozbiljan tip srčanog udara. Kod nestabilne angine, dotok krvi u srce je ozbiljno ograničen, ali u mjeri u kojoj je šteta za srce znatno manja nego u slučajevima STEMI i NSTEMI.

Ostali testovi

Niz drugih testova mogu se koristiti za procjenu stanja srca i opasnosti od komplikacija. Međutim, neki od tih testova obično se provode samo jednom u slučaju početnog liječenja kada počne liječenje i kada se stanje stabilizira.

Krvni testovi
Oštećenje srca koja nastaju zbog srčanog udara uzrokuju određeni enzimi koji se postepeno povećavaju u krvi. Enzimi su posebni proteini koji pomažu regulisati hemijske reakcije koje se odvijaju u tijelu.

Ako postoji sumlja da je osoba doživjela sršani udar, osobi će se izvaditi uzorak krvi kako bi se krv testirali na određene enzime. Enzimi će se mjeriti kroz niz uzoraka krvi koji se od osobe uzimaju tokom nekoliko dana. Na ovaj način se određuje nivo oštećenja srca, te na koji način liječiti stanje.

Prsa x-zraci
Snimanje grudnog koša uz pomoć X-zraka može biti korisno ako je dijagnoza za srčani udar neizvjesna, a postoje i drugi mogući uzroci za određene simptome koji nisu uzrok srčanog udara.

X-zraci se mogu koristiti za provjeru komplikacije koje su mogle nastati kao posljedica srčanog udara, kao što je skupljanje tekućine u plućima (plućni edem).

Echocardiogram
Echocardiogram je sličan ultrazvuku u smislu da koristi zvučne valove za stvaranje slike unutražnjosti srca. To je korisno za tačnu identifikaciju područja oko srca koja su oštećena i koliko štete je nanjeto na funkcije srca.

Koronarna angiografija
Koronarna angiografija može pomoći u određivanju da li je do blokade i sužavanja došlo u koronarnim arterijama. Na taj način se može locirati tačno mjesto začepljenja ili suženja. Test uključuje umetanje tanke cijevi, poznat kao kateter, u jednu od vena na preponama ili na ruci.

Posebna tečnost, poznata kao kontrast agent postavlja se kroz kateter.

Ova tečnost se prikazuje pomoću X-zraka. Na ovaj način lako se može pronaći mjesto blokade ili suženja arterije.

Koronarni angiogram često se izvodi neposredno prije operacije, jer rezultati mogu pomoći u pristupu liječenju.

Liječenje

Plan liječenja zavisi od vrste srčanog udara. Na primjer, ako ste imali elevacije ST segmenta infarkt miokarda (STEMI), postoje dvije mogućnosti liječenja:

  • kombinacija lijekova koja razgrađuje krvne ugrušake i poboljšava protok krvi u srce (ovo je poznato kao tromboliza)
  • Operacija proširenja koronarnih arterija, koja se obično radi pomoću tehnike kojoa se zove koronarna angioplastika

U slučaju ne-elevacije ST segmenta infarkt miokarda (NSTEMI) ili nestabilne angine, tromboliza se obično preporučuje kao prvi tretman.

Ako se zdravstveno stanje ne poboljšava, radi se koronarna angioplastika.

STEMI

STEMI je najozbiljniji tip srčanog udara, i veoma je važno da se brzo reaguje. Zbog toga, nakon što se potvrdi dijagnoza, ljekar donosi odluku da li da se radi hirurški zahvat ili tromboliza.

Istraživanja su pokazala da je hirurgija najučinkovitije liječenje za STEMIs. Međutim, koronarna angioplastika je vrlo složena vrsta hirurgije koja zahtijeva obučene hirurge  i opremu, a nemaju sve bolnice sve potrebno za obavljanje operacije.

U većini hitnih slučajeva, zahvat će se provesti u roku od 90 minuta od dolaska u bolnicu u teškom stanju.

Tromboliza je obično najpoželjenija opcija ako operaciju nije moguće ili nije preporučjivoi  raditi.

Koronarna angioplastika
Koronarne angioplastika, je proceduro kada se pravi kateter kroz koji se na ruci ili preponi uvodi tanka cijev u arteriju. Kroz arteriju vodi sve do srca i pomoću X-zraka se vidi gdje je suženi dio arterije.

Nakon što se pronađe položaj, u arteriju se uvodi „Stent“ (balon) koji se na suženom mjestu napiri i na taj način proširi suženi dio arterije.

Stent (fleksibilna metalna mreža) obično se postavja u arteriju kako bi ga se riješio problem sa suženjem.

Revaskularizacija miokarda
Koronarna angioplastika nekada ne može biti izvedena tehnički, npr u slučaju ako se anatomija arterije se razlikuje od normalne. Najšešće je to slučaj ako postoji previše uski dijelovi u arterijama, ili ako ima puno mjesta gdje je arterija sužena.

U tim slučajevima, provodi se alternativni hirurški postupak, poznat kao aortokoronarno premoštenje graft (Revaskularizacija miokarda. Revaskularizacija miokarda uključuje uzimanje vena iz drugog dijela tijela, obično prsa ili noge, i mijenja postojeću začepljenu venu.

Graft zamjenjuje može da zamijeni bilo koji dio arterije. Hirurg će postaviti diio zdrave vene koji će obezbijediti novi i normalan dotok krvi do koronarnih arterija.

Tromboliza
Tromboliza uključuje metodu u kojoj osobe dobijaju injekcije koje sadrže lijekove pod nazivom thrombolytics. Thrombolytics preparati imaju za cilj da uništite materiju u krvi koja se zove fibrina. Fibrina je tvrdi protein zbog kojeg se stvaraju krvnih ugrušaci. Djeluje kao neka vrsta mrežice koja se stvrdne oko krvi.

Trombolitički lijekovi koji se koriste u liječenju srčanog udara uključuju alteplase i streptokinase.

Takođe postoje dodatni lijekovi za razrjeđivanje krvi, poput aspirina ili heparina, kako bi se spriječilo stvaranje krvnih ugrušaka.

Morfin
Morfin je lijek protiv bolova koji se obično daje za ublažavanje simptoma bolova u prsima i koji smanjuje osjećaj stresa i tjeskobe.

NSTEMI i nestabilne angina

U slučajevima NSTEMI i nestabilne angine, lijeki su prvi izbor za otapanje krvnih ugrušaka kako bi se spriječilo daljnje zgrušavanje.

LJekar će najčešće propisati dodatni lijek pod nazivom glikoproteina IIb / IIIa, ako sumlja da imate povećani rizik od doživljavanja drugog ozbiljnijeg srčanog udara.

Glikoprotein glikoproteina IIb / IIIa ne razgrađuje krvne ugrušake na isti način kao i alteplase streptokinase, umjesto toga ovaj lijek spriječava stvaranje krvnih ugrušaka. Na taj način zaustavlja se pogoršanje zdravstvenog stanja.

 

Oporavak

Oporavak od srčanog udara može potrajati nekoliko mjeseci i vrlo je važno ne žuriti u toku rehabilitacije. Tokom perioda oporavka, pomoć i podršku ćete dobiti od zdravstvenih radnika, koji uključuju:

  • medicinske sestre
  • fizioterapeute
  • nutricioniste
  • ljekare

Ovi profesionalci će pomoći u poboljšanju zdravstvenog stanja kako fizičkog tako i psihičkog. Na taj način će osigurati da se oporavak odvija sigurno i na odgovarajući način.

Proces oporavka obično se provodi u nekoliko faza. Početak je u bolnici, gdje se stanje može pažljivo pratiti i odrediti se individualne potrebe. Nakon toga nastavak oporavka provodi se kod kuće.

Dva su važna cilja ovog procesa oporavka:

  • smanji opasnost od drugog srčanog udara
  • postepeno vraćanje fizičke kondicije, tako da se može nastaviti sa normalnim aktivnostima (poznato kao kardiološka rehabilitacija)

Smanjenje rizika

Smanjenje rizik od drugog srčanog udara uključuje izradu promjene načina života i uzimanje dugoročnih kombinacija različitih lijekova.

Promjene u načinu života

Dijeta
Preporučuje se da jedete 2-4 porcije masne ribe sedmično. Masna riba sadrži vrstu masnih kiselina poznatih kao omega-3. Omega-3 može pomoći da smanjite količinu holesterola.

Masne kiseline omega-3 uključuju:

  • haringa
  • srdele
  • skuša
  • losos
  • pastrmka
  • tunjevina

Ako ne možete ili ne želite jesti masnu ribu, vaš ljekar opšte prakse može preporučiti da omega-3 dodatak dodate prehrani na drugi način (tablete).

Nikada nemojte dodavati dodatke hrani bez prethodnog savjetovanja sa porodičnim ljekarom. Neki od dodataka, poput beta-karotena, može biti potencijalno štetan.

Preporučeno je da kardiovaskularni bolesnici koriste mediteranski stil prehrane. To znači da trebaju jesti više hljeba, voća, povrća i ribe, a manje mesa. Zamijenite maslac i sir sa proizvodima koji se temelje na povrću i biljnim uljima, kao što je maslinovo ulje.

U slučaju srčanog udara od doktora ćete dobiti uputsto za promjene prehrane nakon srčanog udara.

Pušenje
Ako ste pušač, toplo se preporučuje da prestanete pušiti u najkraćem mogućem roku. Vaš porodični ljekar će preporučiti i propisati lijekove koji mogu pomoći priliokom prestanka pušenja.

Alkohol
Ne smije se prelaziti preporučena dnevna granica za unos alkohola. Jedinica alkohola je otprilike pola decilitra od normalne snage piva, mala čaša vina ili jedna mjera (25ml) duhova. Sve iznad preporučene granice alkohola će povisiti krvni pritisak i količinu holesterola, povećavajući rizik od drugog srčanog udara.

Izbjegavajte konzumiranje alkohola (pijenje više od 3 alkoholna pića u 1-2 časa). Pretjerano uzimanje alkohola može izazvati nagli i veliki porast krvnog pritiska, koji bi mogao biti potencijalno opasan.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji su imali srčani udar i nastavili piti imali su dva puta veće šanse da će umrijeti od ozbiljnih zdravstvenih stanja, kao što su još jedan srčani ili moždani udar, u poređenju sa ljudima koji su umjereno konzumirali alkohol nakon srčanog udara.

Obratite se svom ljekaru ako imate problema sa alkoholom.

Gojaznost
Ako su oosbe gojazne, preporučuje se da izgubite težinu, a zatim održavate normalnu tjelesnu masu koristeći kombinaciju vježbe i kontrolisane prehrane.

Redovna fizička aktivnost
Nakon što ste se dovoljno fizički oporavili od posljedica srčanog udara, preporučuju se redovne fizičke aktivnosti.

Odrasli bi trebali  imati fiziče aktivnosti umjerenog intenziteta bar150 minuta (2 sata i 30 minuta), (npr. vožnja biciklom ili brzo hodanje) svake sedmice.

Aktivnosti bi trebale biti umjereno naporane dovoljno da vas ostave i bez daha na tren.

Ako vam je teško postići 150 minuta aktivnosti sedmično, počnite sa tempom da se osjećate ugodno sa (na primjer, 5-10 minuta  vježbe dnevno) i postepeno povećavati trajanje i intenzitet aktivnosti.

Lijekovi

Trenutno su četiri lijeka aktuelan koji se koriste za smanjenje rizika od srčanog udara. To su:

  • angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) inhibitori
  • anti-trombociti
  • beta-blokatora
  • statini

ACE inhibitori
ACE inhibitori često se koriste za snižavanje krvnog pritiska. Oni blokiraju djelovanje nekih hormona koji pomažu pri regulaciji krvnog pritiska. Lijek pomaže pri smanjenju količine vode u krvi i širenju arterija, koje će smanjiti krvni pritisak.

ACE inhibitori su poznati da smanjuju dotok krvi do bubrega, a to može smanjiti učinkovitost. Zbog toga potrebno je uraditi analizu krvi i urina prije početka uzimanja ACE inhibitora kako bi bili sigurni da nema postojećih problema sa bubrezima.

Nuspojave ACE inhibitora može uključivati:

  • vrtoglavicu
  • umor ili slabost
  • glavobolje
  • uporni, suhi kašalj

Većina tih nuspojava proći će u roku od nekoliko dana, iako će neke osobe i dalje imati suhi kašalj.

Ako se kombinuju sa drugim oblicima lijekova, uključujući i (OTC) lijekove, ACE inhibitori mogu izazvati nepredvidljive učinke.

Obično se preporučuje da se počnu uzimati ACE inhibitori odmah nakon srčanog udara i, a u većini slučajeva, i dalje uzimajući ih na neodređeno vrijeme.

Anti-trombociti
Anti-trombociti su vrsta lijekova koja može spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka. Oni rade na način da smanjuju ‘ljepljivost’ trombocita. Trombociti su najsitnije čestice u krvi koje pomažu prilikom ugrušavanja krvi.

Obično se preporučuju male doze aspirina, jer isti razrjeđuje krv i smanjuje bol.

Ako testiranje pokaže da imate veći rizik od drugog srčanog udara, možda će vam se propisati dodatni anti-trombocit lijek, pod nazivom klopidogrel. Klopidogrel se može koristiti ako ste alergični na aspirin.

Nuspojave klopidogrel uključuju:

  • proljev
  • bolove u trbuhu
  • lošu probavu
  • temperaturu

Kao i kod ACE inhibitora, liječenje sa anti-trombocitima obično počinje odmah nakon srčanog udara. Količinu vremena za koje je propisan klopidogrel zavisi od simptoma. To je obično između 4 sedmice i 12 mjeseci.

Obično se preporučuje uzimanje aspirina na neodređeno vrijeme.

Ako ne možete koristiti aspirin ili klopidogrel, biće vam propisana alternativa za  razrjeđivanje krvi. To je lijek pod nazivom varfarin. Varfarin se obično propisuje za najviše četiri godine.

Pretjerano krvarenje je jedna od ozbiljnih nuspojava varfarina. Ako osjetite bilo koju od sljedećih nuspojava , u tom slučaju odmah potražite pomoć:

  • krv u mokraći ili stolici
  • crna stolica
  • teške modrice
  • produženo krvarenje iz nosa (traje duže od 10 minuta)
  • povraćanje krvi
  • iskašljavanje krvi
  • neobična glavobolja
  • kod žena, teška ili povećanja krvarenja tokom menstrualnog ciklusa ili bilo koje drugo krvarenje iz maetrnice

Odmah je pooptrebno potražiti medicinsku pomoć ako:

  • postoje velike traume (nezgode)
  • ako ste zadobili značajan udarac u glavu
  • ako ne možete zaustavi krvarenje

Beta-blokatori

Beta-blokatori su vrsta lijekova koji se koristi za zaštitu srca od daljeg oštećenja nakon srčanog udara. Oni pomažu da se opuste mišići srca, tako da srce kuca sporije i krvni pritisak se snizi, a to smanjuje pritisak na srce.

Obično se preporučuje da liječenje počne beta-blokatorima čim se zdravstveno  stanje stabilizuje. Uzimaju se na neodređeno vrijeme.

Uobičajene nuspojave beta-blokatora su:

  • umor
  • hladne ruke i noge
  • spor rad srca
  • proljev
  • mučnina

Manje česte nuspojave su:

  • poremećaji spavanja
  • noćne more
  • impotencija

Beta-blokatori mogu se koristiti u kombinaciji sa drugim lijekovima, ali to uzrokuje moguće štetne nuspojave. Potrebno je potražiti ljekarski savjet ako se koriste još neki lijekovi. U grupu koja je rizična spadaju i (OTC) lijekovi.

Statini

Statini su vrsta lijekova koji se koriste kako bi smanjili količinu holesterola u krvi. To pomaže da se spriječe dalja šteta na koronarnoj arteriji i na taj način smanjuje se rizik od drugog srčanog udara. Statini blokiraju djelovanje enzima u jetri koji se  zovu HMG-CoA reduktaze.

Statini ponekad imaju blage nuspojave, uključujući:

  • zatvor
  • proljev
  • glavobolju
  • bolove u trbuhu

Statini mogu uzrokovati bolove u mišićima, slabost i nježnost. Obratite se svom ljekaru ako imate ove simptome..

Obično se preporuča da se statini uzimaju na neodređeno vrijeme.

Kardiološka rehabilitacija

Srčani program rehabilitacije će početi kada je osoba u bolnici. Vođa kardiološkog rehabilitacijskog tima u bolnici će pružiti detaljne informacije o:

  • zdravstvenom stanju i kako srčani udara može uticati
  • vrsti liječenja
  • koje lijekove ćete morati uzimati kada napustite bolnicu
  • upozori će na određene faktore rizika koji su pridonijeli srčanom udaru
  • promjene koje je potrebno napraviti da bi se smanjio faktora rizika

Nakon povratka iz bolnice obično se preporučuje odmor i umjerene aktivnosti, kao što je penjanje gore i dole stepenicama nekoliko puta na dan, ili umjerene šetnje.

Fizičke aktivnosti koje radite svaki dan tokom nekoliko sedmica potrebno je postepeno pojačavati. Koliko brzo možete to raditi zavisi od stanja srca i opšteg zdravstvenog stanja.

Aerobik vježbe su dizajnirane za jačanje srca, poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju krvni pritisak. (vožnja bicikla, džoging plivanje).

Povratak na posao

Većina ljudi može se vratiti na posao nakon srčanog udara, ali koliko brzo zavisiti od vašeg zdravlja, stanja srca i od vrste posla. Ako radite kancelarijski posao trebali bi biti u mogućnosti da se vrate na posao u roku od šest sedmica. Međutim, ako vaš posao uključuje obavljanje teških poslova za rehabilitaciju je potrebno dva do četiri mjeseca

Pol

Srčani bolesnici u mogućnosti su da sigurno imaju seksualni odnos. Nakon seksa neće vam se javljati daljnji rizik od drugog srčanog udara.

Nakon srčanog udara, oko 30% muškaraca ima erektilnu disfunkciju (poteškoće ili održavanju erekcije), što može biti zaista teško. To je najčešće zbog emocionalnog stresa koji je povezan sa srčanim udarom. Manje često, erektilna disfunkcija uzrokovana je sa nuspojavom beta-blokatora.

U slučaju problema sa erektilnom disfunkcijom, obratite se svom porodičnom ljekaru. Oni će biti u mogućnosti da preporuče tretman koji će pomoći u riješavanju problema.

Vožnja

Ukoliko ste vozač automobila ili motora i imate srčani udar, neće vam biti oduzeta vozačka dozvola.Preporučuje se da nakon srčanog udara boolesnik ne vozi najmanje četiri sedmice.

Ako osoba koja je doživjela srčani udar vozi veliki teret ili prevozi putnike, morate obavijestiti poslodavca da ste imali srčani udar.

Depresija

Posljedice srčanog udara mogu biti vrlo zastrašujuće i traumatične, a nakon toga je uobičajen osjećaj depresije. Za mnoge ljude, emocionalni stres može izazvati da se osjećaju depresivno i da budu u suzama za prvih nekoliko sedmica nakon povratka kući iz bolnice.

Ako osjećaj depresije traje, razgovarajte sa stručnjakom kako se osjećate jer je moguće da imate ozbiljan oblik depresije. Važno je da osobe traže savjet, jer ozbiljne vrste depresije često se ne mogu riješiti bez liječenja. Emocionalno stanje takođe može imati negativan utjecaj na vaše fizičko zdravlje.

Komplikacije

Potencijalne komplikacije koje proizlaze iz srčanog udara mogu d abudu veoma bezopasne ali isto toliko i po život opasne.

Neke osobe dožive ono što se ponekad naziva ‘manji’ srčani udar (iako je i to vrlo ozbiljno) bez povezanih komplikacija. Ovaj udar poznat je kao jednostavan srčani udar.

Veliki (jači) srčani udar ima široki spektar komplikacija koje zahtjevaju opširno liječenje. Neke uobičajene komplikacije srčanog udara:

Aritmija

Aritmija je nenormalan rad srca, kao što su prebrzi (tahikardija), prespori (bradikardija) ili nepravilni (fibrilacija atrija) otkucaji.

Aritmija se može razviti nakon srčanog udara, kao posljedica oštećenja srčanog mišića. Oštećeni mišići poremetiće električne signale koji se koriste od strane tijela za kontrolu srca. Neke aritmije, kao što su tahikardija, uzrokuju simptome kao što su:

  • lupanje srca
  • bol u prsima
  • vrtoglavica
  • ošamućenost
  • umor
  • gubitak daha

Ostali oblici aritmije mogu biti opasne za život, a to su:

  • oštećenje kompletnog bloka srca, gdje električni signali ne mogu da putuju sa jedne do druge strane srca, tako da srce ne može pumpati krv ispravno
  • ventrikularne aritmija, srce počinje kucati brže i brže, nakon toga dolazi od grčenja srčanog mišića, to opet znači da srce nije u stanju da pumpa krv ispravno.

Ove opasne po život aritmije mogu biti glavni uzrok smrti u 24 sata nakon srčanog udara. Stopa preživljavanja znatno je poboljšana od izuma prenosnog defibrilatora. To je vanjski uređaj koji stvara električni šok za srce i ‘vraća’ ga u pravi ritam.

Blaga aritmija najčešće se može kontrolisati lijekovima, kao što su beta-blokatori. Aritmija koja uzrokuje ponavljanje i dugotrajne simptome mora se riješavati sa pejsmejkerom. Pejsmejker je električni uređaj koji se hirurški ugrađuje u prsa osobe kod koje je potrebno regulisati rad srca.

Otkazivanje srca

Zatajenje srca je stanje u kojem srce nije u stanju da pumpa krv oko vašeg tijela. To se može desiti nakon srčanog udara, ako su mišići u vašem srcu ozbiljno oštećenei, a to se obično događa u lijevoj strani srca (lijeve komora). Simptomi zatajenja srca uključuju:

  • kratkoća daha
  • umor
  • oticanje ruku i nogu zbog nakupljanja tekućine

Zatajenje srca može se liječiti kombinacijom lijekova, a u nekim slučajevima, i  hirurškim zahvatom.

Kardiogeni šok

Kardiogeni šok je sličan zatajenju srca, ali je ozbiljniji. On se razvija kada su mišići srca toliko oštećeni da srce više ne može dostaviti dovoljno krvi za održavanje mnogih funkcija tijela.

Simptomi kardiogeni šok su:

  • mentalna konfuzija
  • hladne ruke i noge
  • smanjen ili nikakav urin
  • ubrzan rad srca i disanje
  • blijeda koža

Kardiogeni šok može se liječiti pomoću Thinning lijekova, koji pomažu da se krv lakše pumpa. Može se koristiti vrsta lijekova pod nazivom vasopressors. Vasopressors će pomoći stisnuti vene, što povećava krvni pritisak i poboljšava cirkulaciju krvi.

Nakon što su simptomi kardiogenog šoka su stabilizovani, moguće je uraditi hirurški zahvat kako bi se poboljšao rad srca. Jedna mogućnost je da se ugradi  implantat (mala pumpa). To može poboljšati protok krvi od srca.

Druga mogućnost je aortokoronarno premoštenje graft.

Srce rupture

Srce rupture je ozbiljna i relativno česta komplikacija srčanog udara. Pukotina na srcu koja se pojavljuje u oko 1 na svakih 10 slučajeva. Ovo se  može pojaviti ako je srce znatno oštećeno tokom srčanog udara. Potrebna je operacija na otvorenom srcu za popravak oštećenja. Izgledi za ljude koji imaju prekid u radu srca nisu  dobr, a procjenjuje se da 50% ljudi umire u roku od pet dana od pojave ove komplikacije.

Prevencija

Pet glavnih faktora rizika koji mogu dovesti do srčanog udara su:

  • pušenje
  • ne dovoljno fizičke aktivnosti
  • visok krvni pritisak
  • gojaznost
  • količina holesterola u krvi

Da bi se smanjio rizik od srčanog udara, moraju se napraviti neke promjene u stilu života.

Prestanak pušenja

Pušenje je glavni faktor rizika za mnoge ozbiljne bolesti, kao što su bolesti srca i raka pluća. Ako pušite, odustajanje od te navike je jedan od najboljih načina kako bi se spriječio srčani udar.

Ako ste pokušali prestati pušiti, i niste u tome uspjeli, vaš ljekar bi trebao biti u stanju propisati neke lijekove koji bi mogli pomoći u odvikavanju.

Fizičke aktivnosti

Da bi srce bilo zdravo, veoma je važno da osobe imaju redovne fizičke aktivnosti. Vježba će poboljšati cirkulaciju i pomoći srcu da radi kako bi trebalo.

Za osobe koje nemaju bolesti srca u svojoj porodici (nasljedni faktor), potrebno je 30 minuta snažane vježbe dnevno, najmanje pet puta sedmično, preporučuju stručnjaci. Vježba bi trebala biti naporana dovoljno da srce radi brže i jače, a nakon vježbe osobe bi na kratko trebale ostati bez daha. Primjeri vježbe su: brzo hodanje, biciklizam, trčanje….

Ako ste imali infarkt (srčani udar), savjete za vježbe potražite od stručnog osoblja.

Dijeta

Za zdravo srce, nisku masnoću u krvi, potrebna je posebna prehrana koja uključuje  žitarice i obilje svježeg voća i povrća (najmanje pet porcija dnevno). Ograničena je količina soli u vašoj prehrani i to ne više od 6g (0.2oz) dan. Previše soli povećava krvni pritisak. Jedna kašičica soli jednaka oko 6g.

Izbjegavati namirnice koje imaju visoku količinu masnoće u krvi, jer to će povećati razinu holesterola. Namirnice koje sadrže zasićene masnoće uključuju:

  • meso
  • pite
  • kobasice
  • maslac
  • mast
  • kreme
  • tvrdi sir
  • kolač i keks
  • namirnice koje sadrže kokosovo ili palmino ulje

Potrebno je jesti neke namirnice koje su bogate nezasićenim mastima mogu pomoći u smanjenju količine holesterola. Namirnice koje su bogate nezasićenim mastima su:

  • masna riba
  • avokado
  • oraščasti plodovi i sjemenke
  • suncokret
  • uljana repa
  • maslinovo ulje

Alkohol

Pijenje prekomjernih količina alkohola će uzrokovati porast krvnog pritiska, kao i podizanje količine holesterola u krvi. Dakle, potrebno je uzimati preporučene količine alkohola, i to je najbolji način da se smanji rizik od razvoja visokog krvnog pritiska (hipertenzija), kao i rizik od srčanog udara.

Preporučene dnevne granice konzumiranja alkohola su:

  • 3-4 jedinice alkohola za muškarce
  • 2-3 jedinice za žene

Jedinica alkohola je mala čaša vina (25ml) .

Smršajte

Postoje mnoge prednosti povezane sa gubitkom težine. Doći do idealne tjelesne mase za svoju visinu, to će definitivno pomoći sa se snizi količina holesterola i krvnog pritiska. Sa gubitkom težine, znatno će biti smanjeni i rizik od razvoja bolesti srca, a životni vijek će biti povećan.

Najuspješniji programi mršavljenja su najmanje 30 minuta vježbanja dnevno. Jesti samo manje porcije i konzumirati samo zdravu hranu prilikom obroka. Preporučen je gubitak težine od oko 0.5kg sedmično.

Ostali uslovi

Nekoliko drugih medicinskih stanja može povećati rizik od srčanog udara. Dva najčešća uslova su hipertenzija (visok krvni pritisak) i dijabetes.

Imajući druge zdravstvene faktore pod kontrolom, smanjiće se rizik od srčanog udara. Posjetite svog porodičnog ljekara i radite redovne zdravstvene preglede kako bi bili sigurni da ste zdravi.

 

revizija : Dr- Danijel Atijas

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2011


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton