BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Šta je stres

 

Stres predstavlja osjećanje koje se kod većine ljudi javlja kada se nalaze pod velikim pritiskom. Mala količina pritiska često može biti produktivna, dati vam dodatnu motivaciju, ali previše pritiska može dovesti do stresa, koji može biti štetan i za tijelo i za um.

Svaka osoba reaguje drugačije na stres, i kod svake osobe se razlikuje preg tolerancije kada je stres u pitanju. Previše stresa često vodi do fizičkih, mentalnih i emocionalnih problema.

Anksioznost i depresija su među najčešćim mentalnim problemima, a većina ovih slučajeva izazvana je stresom.

Hemikalije stresa

Kada se nađete u stresnojh situaciji vaš organizam ispušta hemikalije, među kojima su kortizol, adrenalin, i noradrenalin. Ove hemikalije utiču na pojačanje određenih osjećanja koja nam pomažu da se borimo sa stresom.

Ukoliko se hemikalije koje se ispuštaju tokom stresnih situacija, akumuliraju i ne koriste dovoljno kako bi se izborili sa stresom, javljaju se određene posljedice na organizam.

Nagomilan adrenalin i noradrenalin povećavaju krvni pritisak, rad srca i znojenje. Kortizol sprječava normalno funkcionisanje imunog sistema, te pospješuje ispušatanje masti i šećera u krvotok.

Simptomi

Stres na različite osobe djeluje različito, i svako ima različite metode kojima se nosi s njim. Hemikalije koje se ispuštaju u tijelu, kao rezultat stresa, vremenom se nagomilavaju, i izazivaju različite mentalne i fizičke simptome. Među njima su:

Mentalni simptomi:

  • bijes
  • depresija
  • anksioznost
  • promjene u ponašanju
  • pojačana želja za hranom
  • gubitak apetita
  • često plakanje
  • poteškoće kod spavanja
  • umor
  • poteškoće pri koncentraciji

Fizički simptomi:

  • bol u grudima
  • zatvor ili proljev
  • grčevi
  • vrtoglavica
  • nesvjestica
  • grickanje noktiju
  • pojačano znojenje
  • seksualne poteškoće, kao što su erektilna disfunkcija ili gubitak seksualne želje
  • često gubljenje vazduha
  • bol u mišićima

Ukoliko osjećate ove simptome duži vremenski period, postoji opasnost od toga da vam skoči krvni pritisak, što može dovesti do infarkta ili kapi.

Uzroci

Svako drugačije reaguje na stresne situacije, a neke pojave koje se jednoj osobi mogu činiti stresnim za drugu osobu ne moraju biti. Zbog toga skoro sve može biti izvor stresa, a aktivatori stresa se razlikuju od osobe do osobe. Kod nekih osoba je samo pomisao na nešto, ili nekoliko pojedinačnih sitnica, dovoljno da aktiviraju stres.

Neki od uobičajenih uzroka stresa uključuju:

  • finansijske poteškoće
  • situacije vezane za posao
  • veze i odnos sa partnerom
  • gubitak bliske osobe
  • problemi u porodici
  • selidba

S druge strane, ponekad ni ne postoje konkretni uzroci stresa. Neki ljudi se po prirodi lakše isfrustriraju od drugih, ili lakše padnu u depresiju, što dovodi do toga da su češće pod stresom od drugih.

Dijagnoza

Vaš doktor obično će moći dijagnosticirati stres na osnovu vaših simptoma. Ipak obično se urade i dodatni testovi kao što su ispitivanje krvi ili urina.

Ovi dodatni testovi rade se kako bi se isključila neka oboljenja koja ne uključuju stres, a izazivaju simptome identične onima koje izaziva i stres.

Doktor će vas tokom pregleda vjerovatno i ispitati i o istoriji bolesti u vašoj porodici, kao i o nekim detaljima iz vašeg privatnog života.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton