BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Studentski stres

 

Fakultetski život može biti jako stresan za velik broj studenata. Način na koji se nosite sa ovim stresom odlučuje o tome da li će se taj stres pretvoriti u ozbiljniji zdravstveni problem ili ne.

Stres u malim količinama može biti jako koristan za studente. U umjerenim količinama on pojačava čula i ubrzava reakcije što može biti jako korisno na ispitima. Ipak, pretjerana količina stresa može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Studentski stres najčešće je izražen kod osoba koji odlaze od kuće na studiranje. To podrazumijeva dosta promjena kao što su odvajanje od porodice i prijatelja, ostvarivanje novih veza, samostalni život….. Za neke su ove životne promjene uzbudljive, dok za druge predstavljaju veliki pritisak, što može da utiče na njihovo mentalno i fizičko zdravlje.

Prvi znaci studentskog stresa su:

  • razdražljivost
  • problemi sa snom
  • glavobolje
  • vrtoglavica
  • gubitak apetita

Previše stresa vodi do fizičkih i psihičkih problema kao što su:

  • anksioznost
  • sušenje usta
  • ubrzan rad srca
  • znojenje
  • nedostatak vazduha
  • depresija

Kako si pomoći

Kratki periodi stresa su normalna stvar i često se mogu lako riješiti tako što ćete na primjer riješiti neki zadatak i time smanjiti obaveze ili porazgovarati sa nekim o svojim problemima ili se opustiti.

Neki od dole navedenih prijedloga mogu biti od koristi:

  • pokušajte identifikovati tačan uzrok stresa. Da li su to ispiti, finansije ili veza sa partnerom. Pokušajte izmijeniti okolnosti kako bi ublažili pritisak
  • pokušajte uravnotežiti navike: jedite pravilno, spavajte dovoljno, vježbajte redovono, smanjite unos alkohola i družite se sa vršnjacima
  • nemojte se previše opterećavati ni upoređivati sa drugima
  • naučite da se opustite. U stresnim situacijama fokusirajte se na sporedne stvari, kao što je gledanje TV-a ili razgovor sa nekim
  • pokušajte riješiti lične probleme razgovarajući sa prijateljem ili nekim iz porodice

Profesionalna pomoć

Stres koji traje dug vremenski period, i anksioznost koju izaziva ponekad nećete moći sami riješiti, pa se preporučuje da potražite stručnu pomoć.

Nemojte se ustručavati da ovo uradite, jer anskioznost može jako negativno uticati na vaše akademske sposobnosti. Stres dakle, osim što može biti jako iritantan može i negativno da se odrazi na vaše ocjene i proces učenja.

Profesionalna pomoć, bilo da uključuje lijekove, savjetovanje, ili kombinaciju oba pristupa, može imati veliki značaj u vašoj borbi sa stresom.

Porazgovarajte sa svojim doktorom ili se obratite u studentsko savjetovalište. Studentska savjetovališta nude kratkoročnu pomoć i obično imaju savjetnike koji su specijalizovani za pomoć u borbi protiv stresa pred ispite, pretrpanosti poslom i druge studentske probleme.

Savjeti za ispite

Biti u potpunosti spreman za ispit, najbolji je način da prevaziđete osjećaj stresa i anksioznosti pred ispit.

  • napravite plan učenja i držite ga se. Odredite tačno koliko morate učiti za ispit i tu količinu rasporedite u manje cjeline koje vas neće preopteretiti. Pokušajte si odrediti svega nekoliko sati za učenje dnevno, i učite različite predmete kako vam ne bi postalo dosadno
  • odredite način učenja koji vam najviše odgovara. Učenje u mirnoj sobi, dok ste sami je način koji odgovara većini studenata, ali ne vole svi tišinu kad uče. Pokušajte učiti uz muziku ili sa prijateljem, možda tako dođete do boljih rezultata
  • nemojte pretjerati. Višesatno učenje bez pauza će vas umoriti, znatno umanjiti koncentraciju i učiniti vas još anskioznijim. Preporučuje se da pravite kratke pauze svakih 45-60 minuta učenja. Tokom ovih pauza radite nešto opuštajuće kao što je čitanje knjige ili gledanje nekog filma

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton