BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Sučavanje s gubitkom

 

Neke vrste gubitaka često povlače za sobom emocionalne krize . Većina ljudi tuguje kada izgube nešto ili nekoga ko im je blizak, a iako tugovanje može postati neizdrživo ono je nužan proces.

Kako se osjećate zbog tuge?

Način na koji vas tuga pogađa ovisi o mnogim stvarima, kao što su priroda gubitka, vaš odgoj, uvjerenje ili religija, vaša dob, vaši odnosi i vaše fizičko i mentalno zdravlje.

Možete na mnogo načina reagovati na gubitak. Ali, u konačnici tuga se sastoji od nekoliko ključnih emocija. Anksioznost i bespomoćnosti često dolaze prve. LJutnja je takođe uobičajena, uključujući i osjećaj gnjeva prema nekome ko je umro. To je prirodni dio procesa žaljenja i ne bi se trebali osjećati krivim zbog toga. Tu je i tuga, koja često dolazi kasnije.

Saznanje da su te emocije uobičajene, može pomoći da ih normalizirate. Veoma je važno biti svjestan, da će te emocije vremenom proći. Nekim ljudima treba mnogo duže vremena, nego ostalim, da se oporave. Neki trebaju pomoć psihologa/psihoterapeuta i/ili njihovog ljekara opšte prakse. Ali, na kraju ćete se prilagoditi vašem gubitku, a osjećaji tuge vremenom blijede.

Suočavanje s emocijama

Žalost uvijek iziskuje period prilagođavanja. Prepustite se prilagođavanju i oporavku. Poštujte sebe i svoju tugu. Moguće je da se osjećate bespomoćno neko vrijeme. Budite strpljivi.

Nema brzog oporavka. Moguće je da se nakon smrti bliske osobe osjećate isprazno i iscrpljeno, i to svakodnevno u periodu od godinu dana do osamnaest mjeseci. Nakon tog vremena, manja je vjerovatnoća da će vas tuga toliko zaokupiti.

Postoje realne stvari koje možete učiniti tokom vremena krize ili gubitka:

  • Izrazite svoje emocije. Razgovor je obično dobar način da umirite bolne emocije. Razgovor s prijateljem, članom porodice, ljekarom ili psihologom postiče proces ozdravljenja.
  • Dopustite sebi da osjećate tugu. To je sastavni dio procesa žaljenja.
  • Plakanjem omogućavate svom organizmu da se oslobađa napetosti.
  • Pridržavajte se planiranog. Neka obavljanje jednostavnih stvari bude dio svakodnevne rutine. To ublažava osjećaje panike. Važno je da se viđate s drugim ljudima barem jednom sedmično, jer vas to održava.
  • Spavajte. Emocionalno iscrpljivanje  može vas jako umoriti. Ako imate problema sa nesanicom, razgovarajte sa svojim ljekarom
  • Jedite zdravo. Zdrava, dobro uravnotežena ishrana pomoći će vam da se nosite sa svojim osjećajima.
  • Izbjegavajte stvari koje “otupljuju” bol, kao što je alkohol. To će doprinijeti da se osjećate još gore kada obamrlost iščezne.
  • Otiđite do psihologa ako osjećate da je to prava stvar za vas, ali možda ne odmah. Vaše emocije vas mogu nadvladati  na početku. Savjetovanje kod psihologa više može koristiti, nakon nekoliko sedmica ili mjeseci. Ali samo vi možete znati kada ste spremni.

Djeca

Ako imate djecu, možda pred njima ne želite pokazivati svoje osjećaje. Ponekad je to dobra stvar. Na primjer, za dijete može biti bolno vidjeti da iskazujete ljutnju prema njegovom drugom roditelju zbog razvoda. Uvjerite svoje dijete da razvod nije njegova krivica, jer je ta zabluda uobičajena među djecom. Ne odstupajete od njihovog redovnog i svakodnevnog programa kad god je to moguće. Govorite im o tome što se događa, tako da ih to manje zbunjuje.

Međutim, ako oba roditelja tuguju za onim drugim članom porodice, ponekad je dobro za djecu da vide da je normalno osjetiti tugu i ponekad plakati. Obratite pažnju kad vaše dijete želi izraziti svoje osjećaje, bilo kroz priču, crtež ili kroz igre. Djeci je potrebno da ih priznajete i slušate, pa ih uključite u donošenje odluka i događanja, ako smatrate da je to shodno.

Kad se može dobiti pomoć

Postoji puno mogućnosti za  podršku tokom perioda kad osoba proživljava emocionalnu krizu ili teški  gubitak. Potražite pomoć ako se bilo šta od sljedećeg odnosi na vas:

  • Ne osjećate se sposobnim da se nosite s preteškim emocijama ili svakodnevnim životom.
  • Početne intenzivne emocije ne opadaju.
  • Ne spavate.
  • Imate simptome depresije ili anksioznosti.
  • Vaša prijateljstva trpe.
  • Imate seksualnih problema.
  • Postajete skloni nezgodama.
  • Brinete za nekoga ko proživljava emocionalnu krizu

Za početak uvijek se možete obratiti vašem ljekaru opšte prakse. Tamo vam mogu dati savjet o ostalim službama podrške, uputiti vas psihologu ako je primjereno i propisati lijekove ako je potrebno. Vaš ljekar opšte prakse takođe ima podatke o udruženjima za podršku na vašem području.

 

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton