BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Terapija smijehom

 

Smijeh je instinktivna aktivnost, svojstvena samo čovjeku. Još nije tačno utvrđeno kako je nastao, ali se pretpostavlja da se smijeh pojavio u prvim skupinama praljudi kao oblik ponašanja koji je za funkciju imao otklanjanje napetosti i agresivnosti.

On je odraz našega raspoloženja, zdravlja i sposobnosti uživanja u životu. Interes za istraživanjem smijeha kao terapije, porastao je kada je američki novinar Norman Cousins, šezdesetih godina dvadesetog vijeka, poslije postavljene dijagnoza neizlječive bolesti kičme, odbio uzimati lijekove protiv bolova, izašao iz klinike, zatvorio se u hotelsku sobu i odlučio se smijati. Čitao je viceve i gledao humorističke filmove. Smijeh je uticao na opuštanje njegovih mišića, te na pokretanje malih zglobova kičme. Bolovi su se s vremenom znatno smanjili. Ovaj novinar se uspio izliječiti terapijom koja je nazvana gelotologija, po grčkom gelos – smijeh. Cousins je svoju metodu opisao u knjizi “Kako pobijediti bol” i dobio mjesto predavača humora na medicinskom fakultetu Univerziteta u Kaliforniji. Sigmund Freud, utemeljitelj psihoanalize, smatrao je da smijeh oslobađa od agresije, stvara osjećaj ugode, dobre volje, vedrine, optimističnosti i zdravog raspoloženja.

Mnoge zdravstvene klinike danas prepoznaju pozitivan učinak koji terapija smijehom ima na bolesnike, budući da ljudi koji se više smiju imaju povećano lučenje hormona endorfina koji se stvara u mozgu, smirujuće djeluje na bol i izaziva osjećaj sreće.

Istraživači s Harvardske medicinske škole utvrdili su da ljudi koji se puno smiju imaju veliku priliku doživjeti stotu, upravo zbog blagotvornih učinaka smijeha na zdravlje. Smijeh je nezamjenjiv za opuštanje napetih mišića, poboljšava cirkulaciju, odlična je vježba za srce, najbolji lijek za oslabljeni imunološki i probavni sistem, opskrbljuje organizam kisikom te smanjuje krvni tlak. Smijeh i dobro raspoloženje stimuliraju hipofizu da stvara hormone: adrenalin, noradrenalin i dopemin koji podstiču rad srca. Poznato je i da smijeh potiče lučenje hormona za koje se vjeruje da umanjuju osjećaj boli. Brojne mišićne skupine aktivne su tokom smijanja: dijafragma, trbušni, međurebreni, pomoćni dišni, mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Otkriveno je da je potrošnja energije u nekoliko minuta smijeha jednaka onoj za vrijeme desetominutne vježbe na spravi za veslanje ili petnaestominutnoj na sobnom biciklu. Novija istraživanja su pokazala da dobar smijeh ima iste učinke po zdravlje ljudi kao i masaža ili joga. Smijehom čovjek troši 75% više energije nego u stanju bez smijeha.

Šta se dešava kad se smijemo:

  • Mozak.  Smijeh daje signale hipofizi koja stimuliše stvaranje hormona poput adrenalina, noradrenalina i dopamina. Oni pomažu izbacivanje toksina iz organizma i harmoniju cijelog tijela.
  • Lice. Smijeh je masaža i gimnastika za mišiće lica.
  • Jednjak. Mišići jednjaka jačaju smijehom.
  • Pluća. Pluća se šire i pročišćavaju a strujanje vazduha dostiže i brzinu od 100km/sat
  • srce i krvni sudovi. Puls raste sa 70 na oko 120 otkucaja u minuti. Krv struji brže kroz tijelo i krvne sudove.
  • Organi za varenje. Smijeh podstiče i ubrzava varenje hrane.
  • Mišići. Mišići cijelog tijela su angažovani vibracijama smijeha.

Kako koristiti smijeh kao lijek:

  • smijte se barem par minuta na dan (pričanje viceva u tome vam može pomoći)
    okružite se podsjetnicima na vesele trenutke u kojim ste se od srca nasmijali
  • često pogledajte komedije na filmu i u kazalištu, čitajte knjige i magazine u kojim ima humora
  • ako i nemate malu djecu, imajte pokoju igračku u svom uredu/stanu (katkad se i poigrajte s njima)
  • bavite se stvarima koje vas vesele, a prestanite (barem na neko vrijeme) ako osjetite da ih shvaćate preozbiljno
  • imajte kućnog ljubimca (koji vam se veseli i kojem se veselite)
  • često se sjetite neke vesele anegdote kad razmišljate o životnim situacijama koje vam se čine teške.

 Autor: Aida Spahić-Zekić


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton