BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Tuberkuloza

Uvod

Uvod

The Adobe Flash Player is required for video playback.
Get the latest Flash Player or Watch this video on YouTube.

Tuberkuloza (TB) je bakterijska infekcija. Prenosi se udisanjem sićušnih kapljica pljuvačke prilikom kijanja ili kašljanja zaražene osobe, stoga se naziva kapljičnom infekcijom.

Mikobakterium tuberkulozis (Mycobacterium tuberculosis) je bakterija izazivač tuberkuloze. Mikobakterijum tuberkulozis se veoma slabo kreće u organizmu, pa osoba možda neće osjetiti nikakve simptome bolesti mjesecima, a ponekad i godinama, nakon što je zaražena.

Tuberkuloza primarno zahvata/pogađa pluća i to je najčešći oblik bolesti izazvane pomenutim uzročnikom. Ali moguće je da se infekcija proširi i na mnoge druge organe, kao što su kosti ili nervni sistem. Tipični simptomi tuberkuloze uključuju uporni kašalj, gubitak težine i noćno znojenje.

Vrste tuberkuloze

Postoje tri moguće situacije kada osoba bude zaražena uzročnikom tuberkuloze. One su:

  • Imuni sistem osobe ubije bakteriju i osoba nema daljnjih simptoma. Ovo se dešava kod najvećeg broja slučajeva.
  • Imuni sistem osobe ne može da se izbori sa bakterijom, ali uspijeva da izgradi odbrambenu barijeru prema zarazi. Ovo znači da osoba neće osjetiti nikakve simptome bolesti, ali bakterija ostaje u tijelu. Ovo stanje je poznato kao latentna ili “uspavana” tuberkuloza.
  • Imuni sistem osobe ne uspijeva da ubije bakteriju, niti da da se odbrani od zaraze, te se ona polako širi prema plućima. Ovo je poznato kao aktivna tuberkuloza.

Takođe, postoji i mogućnost da se latentna tuberkuloza razvije u aktivnu tuberkulozu kasnije tokom života, posebno kada imuni sitem oslabi.

Koliko je tuberkuloza česta?

Prije nego što su otkriveni antibiotici, tuberkuloza je bila veliki problem u Evropi, pa samim tim i na našim prostorima. Danas je ovo oboljenje mnogo rjeđe, iako je posljednjih godina u svijetu zabilježen blagi porast oboljelih od tuberkuloze, prema zvaničnim podacima u BiH ovaj broj je u opadanju.

Globalno, tuberkuloza i dalje ostaje veliki problem za pojedince, ali i zdravlje čitavih zajednica. Samo 2007.  godine u svijetu je zabilježeno 9.2 miliona novih slučajeva tuberkuloze, a 1.7 miliona osoba umrlo je od posljedica ove bolesti. Procjenjuje se da je jedna trećina svjetskog stanovništva zaražena latentnom tuberkulozom.

Zemlje sa visokim brojem HIV infekcija, često imaju i visok broj slučajeva oboljelih od tuberkuloze. Razlog ovome je upravo taj što HIV infekcija slabi imuni sistem zaražene osobe, što znači da je veća vjerovatnoća da će se kod te osobe razviti i tuberkuloza.

Dijelovi svijet u kojima je stopa oboljelih od tuberkuloze visoka uključuju:

  • sub-saharsku Afriku (sve afričke zemlje južno od pustinje Sahara)
  • Aziju, posebno zemlje jugo-istočne Azije, kao što su Indija, Pakistan, Indonezija i Bangladeš,
  • Istočnu Evropu
  • Rusiju i
  • Centralnu Ameriku

Prognoza

Ako se ne liječi, aktivna zaraza tuberkulozom može završiti smrću, zato što može da ošteti pluća do te mjere da osoba nije u stanju da normalno diše. Uz tretmane, tuberkuloza je izlječiva bolest. Većini osoba biće potreban duži period uzimanja antibiotika, obično u trajanju od šest mjeseci.

Vakcinacija

Smatra se da je 70-80% osoba koje prime vakcinu BCG zaštićeno od tuberkuloze. BCG vakcina u našoj zemlji daje se rutinski kao dio imunizacije u djetinjstvu, ali to nije slučaj u svim zemljama svijeta, pa čak ni u svim zemljama zapadne Evrope.

Vakcinacija se takođe može savjetovati osobama koje su u povećanom riziku od dobijanja tuberkuloze, a nisu vakcinisane po rođenju. Primjera radi, zdravstveni radnici, ljudi koji su boravili ili planiraju ići u zemlje sa visokim brojem oboljelih od tuberkuloze ili osobe koje su bile u kontaktu se licima zaraženim tuberkulozom.

Pogledajte sekciju Prevencija, kako biste pronašli više informacija o preporukama i savjetima za BCG vakcinaciju.

Simptomi

Simptomi

 

Simptomi plućne tuberkuloze

Oboljeli od tuberkuloze neće u početku ispoljavati nikakve simptome, sve dok zaraza ne stigne do pluća. Kako se bakterija kreće veoma sporo, moguće je da između inicijalnog kontakta sa uzročnikom i pojave prvih simptoma prođe i po nekoliko godina.

Tuberkuloza koja zahvati pluća, poznata je kao plućna tuberkuloza. Simptomi plućne tuberkuloze uključuju:

  • istrajan kašalj koji produkuje iskašljaj (sputum), koji može sadržavati krv,
  • gubitak daha: simptomi gubitka daha obično počinju kao umjereni, da bi se kasnije značajno pogoršali
  • gubitak apetita,
  • gubitak težine,
  • temperatura 38 stepeni Celzijusa ili viša,
  • iscrpljenost i
  • osjećaj opšte slabosti.

Kada trebate potražiti medicinski savjet?

Obavezno posjetite svog ljekara porodične medicine kada imate bilo koji oblik kašlja koji traje duže od tri sedmice ili kada iskašljavate krv.

Vanplućna tuberkuloza

U nekim slučajevima, infekcija se može proširiti na druge dijelove tijela. Slučajevi infekcije tuberkulozom koja se pojavljuje van puća, nazivaju se vanplućnom tuberkulozom. Vanplućna tuberkuloza je češća kod osoba sa oslabljenim imunim sistemom, posebno kod osoba koje žive sa virusom HIV.

Tuberkuloza se može proširiti na:

  • limfne čvorove (žlijezde) koje su u blizini pluća (tuberkuloza limfnih čvorova),
  • kosti i zglobove (skeletna tuberkuloza),
  • sistem organa za vrenje (gastrointestinalna tuberkuloza),
  • mjehur i reproduktivne organe (genitourinarna tuberkuloza) i
  • nervni sistem (tuberkuloza centralnog nervnog sistema).

Dole navedeni oblici vanplućne tuberkuloze, pored opštih simptoma mogu uzrokovati popratne simptome.

Simptomi tuberkuloze limfnih čvorova:

  • istrajan, bezbolan otok limfnih čvorova. Obično su pogođeni limfni čvorovi na vratu, ali otok se takođe može pojaviti i na cijelom tijelu,
  • nakon nekog vremena, iz otečenih limfnih čvorova može početi da se cijedi sekret.

Simptomi skeletne tuberkuloze uključuju:

  • bol u kostima,
  • krivljenje ili deformaciju kosti ili zgloba koji je zahvatila tuberkuloza,
  • gubitak pokreta ili osjećaja u kosti ili zglobu koji je zahvatila tuberkuloza,
  • veća mogućnost loma kostiju.

Simptomi gastrointestinalne tuberkuloze uključuju:

  • bol u području stomaka,
  • diareju (tečna stolica),
  • krvarenje u stolici ili iz čmara.

Simptomi genitourinarne tuberkuloze uključuju:

  • osjećaj pečenja prilikom mokrenja,
  • krv u mokraći,
  • učestalo mokrenje tokom noći,
  • bol u području prepona.

Simptomi tuberkuloze centralnog nervnog sistema uključuju:

  • glavobolje,
  • povraćanje,
  • ukučenost u vratu,
  • promjene svjesti, poput zbunjenosti, dezorjentacije i sl.
  • poremećaj vida i
  • vrtoglavice.
  • visoka temperatura

Uzroci

Uzroci

 

Tuberkulozu uzrokuje vrsta bakterije poznata kao mikobakterijum tuberkulozis. Tuberkuloza se prenosi kada osoba sa aktivnom infekcijom tuberkuloze u plućima kašlje ili kiše, a druga osoba udahne kapljice zaražene pljuvačke. Uprkos tome što se prenosi na isti način kao prehlada ili grip, tuberkuloza nije toliko zarazna.

Obično je potrebno provesti duži vremenski period u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom pije nego što se zarazi uzročnikom tuberkuloze. Primjera radi, infekcija se obično širi među članovima porodice koja živi u istom domaćinstvu sa oboljelim. Bilo bi veoma neuobičajeno da se osoba inficira tuberkulozom samo sjedeći pored zaražene osobe u autobusu ili vozu.

Rizični faktori za tuberkulozu

Svako se može zaraziti uzročnikom tuberkuloze, ali neke osobe imaju povećan rizik, uključujući:

  • osobe koje žive u okruženju u kojem je indeks oboljelih od tuberkuloze veći od normalng, i/ili
  • osobe sa drugim zdravstvenim tegobama (kao što su osobe koje žive sa virusom HIV) ili pojedinačne okolnosti, koje znače da je organizam tih osoba manje otporan da se bori se infekcijom tuberkuloze

Poznati rizični faktori aktivne infekcije tuberkuloze su sledeći:

  • Kontakt sa osobom koja je zaražena.
  • Život, putovanje ili posjeta osobe iz dijela svijeta u kojem je tuberkuloza još uvijek često rasprostranjeno oboljenje.
  • Pripadnici etničkih zajednica porijeklom iz dijelova svijeta gdje je tuberkuloza još uvijek rasprostranjena.
  • Imuni sistem oslabljen virusom HIV-a ili nekim drugim medicinskim stanjima.
  • Veoma stare ili veoma mlade osobe. Imuni sistem mladih ili starijih osoba je slabiji i manje otporan na uzročnike infekcija.
  • Veoma loše zdravstveno stanje ili loša ishrana zbog načina života ili navika, kao što su zloupotreba droga, alkoholizam ili život u lošim stambenim uslovima.
  • Život u lošim uslovima ili prenaseljenim kolektivnim smještajima, poput izbjegličkih centara, ustanova za zbrinjavanje lica sa mentalnim problemima ili zatvorima.

Dijagnoza

Dijagnoza

 

Dijagnostifikovanje plućne tuberkuloze

Dijagnoza plućne tuberkuloze obično se može potvrditi RTG snimkom grudnog koša. Osobe koje imaju infekciju tuberkulozu, imaju promjene na plućima koje su uočljive na RTG snimku. Uzorci iskašljaja takođe se uzimaju kako bi se laboratorijskim analizama utvrdilo prisustvo bakterije uzročnika tuberkuloze.

Dijagnoza vanplućne tuberkuloze

Ako se sumnja na slučaj vanplućne tuberkuloze, postoje brojni testovi koji se mogu koristiti da bi se potvrdila dijagnoza. Oni uključuju:

  • kompjuterizovanu tomografiju (CT skener),
  • snimanje magnetnom rezonancom (MRI skener),
  • ultrazvučni pregled,
  • test krvi,
  • test urina.

U nekim slučajevima može se uraditi i biopsija. To znači da se uzme mali uzorak tkiva sa oboljelog mjesta, koji se zatim testira na prisustvo tuberkuloze. Takođe, ali veoma rijetko radi se pretraga poznata kao lumbalna punkcija, koja podrazumijeva uzimanje uzorka cerebrospinalne tečnosti iz krstačnog dijela kičme. Cerebrospinalna tečnost je bistra tečnost koja okružuje i ishranjuje mozak. Test na prisustvo tuberkuloze radiće se kada se sumnja na tuberkulozu centralnog nervnog sistema.

Pretrage na prisustvo latentne tuberkuloze

Postoje situacije kada je potrebno obaviti test na prisustvo latentnog oblika infekcije tuberkuloze. Primjera radi, Mantuov test na koži (Mantoux test) obavlja se kod osoba koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelima od aktivne infekcije tuberkuloze ili osoba koje su nedavno boravile u zemljama u kojima je indeks tuberkuloze visok.

Mantuov test na koži je široko rasprostranjen za otkrivanje latentne tuberkuloze. Ovaj test obavlja se tako, što se osobi koja se testira injekcijom pod kožu ubrizga susptanca koja se zove (PPD tuberkulin). Kod osoba koje imaju latentnu infekciju tuberkuloze, koža će biti osjetljiva na PPD tuberkulin i pojaviće se jako crvenilo i otok na mjestu ubrizgavanja, obično 48-72 sata nakon izvođenja testa.

Tretman

Tretman

The Adobe Flash Player is required for video playback.
Get the latest Flash Player or Watch this video on YouTube.

Tretman plućne tuberkuloze

Osobe kojima je dijagnostifikovana tuberkuloza, porodični ljekar uputiće timu koji se bavi liječenjem tuberkuloze u ambulanti porodične medicine, odnosno u najbliže odjeljenje za liječenje plućnih bolesti.

Po povratku iz ustanove, osobe oboljele od tuberkuloze i dalje će biti pod nadzorom svog porodičnog ljekara i njegovog tima, koji će pratiti stanje i terapiju pacijenta.

Plućna tuberkuloza liječi se dugo i sistematski, šest mjeseci uzimaju se (specifični antibiotici) antituberkulotici. Obično se tretman sastoji od dva antibiotika koja se uzimaju tokom šest mjeseci i druga dva koja se koriste samo tokom prva dva mjeseca.

Veoma je značajno da pacijent lijekove uzima tačno kako su propisani i da se antibiotici uzimaju tokom svih šest mjeseci, odnosno da se terapija ne prekine ranije, iako se opšte zdravstveno stanje poboljšalo. Ako se uzimanje antituberkulotika prekine prije nego što je završena terapija, ili ako se uzimaju neredovno, uzročnik tuberkuloze može postati otporan na ove lijekove, a bolest ostati neizliječena.

Ovakvo stanje pozanto je kao multirezistentna tuberkuloza i potencijalno je veoma ozbiljno zdravstveno stanje koje je jako teško izliječiti.

Pogledajte sekciju Komplikacije, za više informacija o multirezistentnoj tuberkulozi.

Tretman vanplućne tuberkuloze

Vanplućna tuberkuloza može se liječiti koristeći istu kombinaciju antibiotika koji se koriste za liječenje plućne tuberkuloze, iako je za neke slučajeve potrebno liječenje od 12 mjeseci.

Kao i kod plućne tuberkuloze, veoma je važno da pacijent uzima lijekove tačno prema uputstvima ljekara i farmaceuta, te da se provede do kraja.

Tretman latentne tuberkuloze

Tretman latentne tuberkuloze, preporučuje se:

  • osobama mlađim od 35 godina i
  • osobama koje žive sa virusom HIV bez obzira na godine.

Tretman za osobe koje imaju latentnu tuberkulozu i starije su od 35 godina, a koje na žive sa virusom HIV se ne preporučuje. Razlog ovome je to što je rizik od oštećenja jetre toliko visok da ukupni rizik tretmana prevazilazi koristi istog.

Tretman latentne tuberkuloze uključuje ili:

  • uzimanje kombinacije antibiotika rifampicina i izoniazida tokom tri mjeseca, ili
  • samo izoniazid tokom šest mjeseci.

Popratni efekti tokom tretmana

Rifampicin može smanjiti učinkovitost oralne kontraceptivne pilule, stoga bi tokom uzimanja ovog lijeka trebalo koristiti druge metode kontracepcije, kao što su kondomi.

U rijetkim slučajevima, antibiotici koji se uzimaju za liječenje tuberkuloze mogu ozbiljno oštetiti tkivo jetre ili očiju. Obavezno se javite svom doktoru, ako tokom uzimanja terapije za liječenje tuberkuloze, osjetite neke od sljedećih simptoma:

  • mučninu ili povraćanje,
  • žutilo kože ili (ako vam mokraća potamni,) tamnu mokraću
  • iznenadnu temperaturu, bez očiglednog uzroka, višu od 38 stepeni Celzijusa,
  • trnjenje ili ukočenost šaka ili stopala,
  • osip ili svrab na koži, ili
  • promjene vida, kao što je zamagljenost očiju ili sljepilo za boje.

Komplikacije

Komplikacije

Kao i većina drugih bakterija, mikobakterijum tuberkulozis ima potencijal da razvije otpornost prema postojećim antibioticima.

Tuberkuloza koja razvije otpornost na jednu vrstu antibiotika obično nije problematična, zato što postoji alternativa u vidu uzimanja drugih dostupnih lijekova. Ipak, postoji povećani broj slučajeva kada:

  • tuberkuloza razvije otpornost na dva antibiotika. Ovo je poznato kao višestruko rezistentna tuberkuloza ili polirezistentna tuberkuloza, i
  • tuberkuloza razvije otpornost na tri ili više antibiotika. Ovo je poznato kao ekstenzivna rezistenta tuberkuloza.

Oba oblika rezistentne tuberkuloze zahtijevaju između 18 i 24 mjeseca liječenja, korištenjem kombinacije četiri različita antibiotika. Ako vam je dijagnostifikovano jedno od ovih stanja, bićete upućeni specijalisti za tuberkulozu u jednu od plućnih klinika u zemlji, gdje će specijalisti pratiti vaše stanje koje je veoma ozbiljno.

Prevencija

Prevencija

 

Prevencija širenja infekcije

Ako vam je dijagnostifikovana plućna tuberkuloza, vi ste nosilac zaraze do momenta negativizacije sputuma (iskašljaja). Zbog toga je veoma je važno da poduzmete osnovne mjere opreza kako bi ste spriječili širenje tuberkuloze svojoj porodici i prijateljima. Mjere opreza su sljedeće:

  • Uvijek pokrijte usta kada kašljete, kišete ili se smijete.
  • Pažljivo bacajte sve maramice koje ste koristili u zatvorenim plastičnim vrećicama.
  • Otvorite prozore kada god je to moguće zbog svježeg zraka.
  • Ne idite na posao, školu ili na fakultet dok vam ljekar ne kaže da je bezbjedno.
  • Izbjegavajte da spavate u istoj prostoriji sa drugim osobama zato što biste kašljanjem ili kihanjem tokom sna mogli nesvjesno da prenesete infekciju.

Vakcinacija

Za većinu osoba BCG vakcina obezbjeđuje zaštitu od tuberkuloze. U našoj zemlji ova vakcina se daje novorođenčetu još u porodilištu i to već nekoliko decenija.

Ukoliko se sumnja da neko nije primio BCG vakcinu po rođenju, prije vakcinacije u odrasloj dobi radi se Mantuov test na koži da bi se provjerilo da li osoba ima latentnu tuberkulozu. Vakcinacija se ne preporučuje osobama sa latentnom tuberkulozom, zato što vakcina takvoj osobi ne bi obezbjedila zaštitu, a mogla bi izazvati i neprijatne popratne reakcije.

U zemljama sa niskom incidencom (učestalosti), u kojima se vakcinacija ne provodi po rođenju, te većina stanovništva nije primila imunizaciju, vakcinacija protiv tuberkuloze preporučuje se ljudima koji:

  • su bili ili jesu u bliskom kontaktu sa nekim ko ima plućnu tuberkulozu,
  • imaju negativan test na koži,
  • nisu vakcinisani ranije,
  • mlađi su od 35 godina i
  • rade kao zdravstveni radnici.

Starija djeca koja nisu vakcinisana protiv tuberkuloze kada su bili bebe i koja imaju povećan rizik od dobijanja tuberkuloze, takođe bi trebali biti vakcinisani, te se vakcina preporučuje za djecu koja:

  • dolaze da žive u BiH iz zemalja gdje je tuberkuloza rasprostranjena,
  • imaju negativan test na koži, nisu vakcinisani ranije i
  • imaju manje od 35 godina.

Vakcinacija se preporučuje i u sljedećim slučajevima, kod osobe koja nije vakcinisana ranije, ako:

  • radi sa životinjama na koje se sumnja da imaju tuberkulozu, kao što su krave, svinje i kokoši,
  • radi u zatvoru, hostelu, domu za stare osobe ili nekom drugom mjestu gdje na jednom mjestu boravi veći broj osoba ili
  • planira da provedete više od jednog mjeseca u zemlji u kojoj je tuberkuloza rasprostranjena.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton