BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Uloga medija u odgoju djece

S obzirom na veliki uticaj elektronskih medija na oblikovanje naših života, roditelji se nalaze pred velikim izazovom kada je u pitanju odgoj njihove djece.

Najšeće roditeljske dileme vezane su za izbor televizijskih sadržaja s obzirom na uzrast djece, te za optimalnu količinu vremena provedenog ispred računara ili televizijskih ekrana.

Pozitivni i negativni uticaji medija

Kada je u pitanju uticaj medija na intelektualni razvoj djece doc. dr Lejla Kafedžić navodi da su istraživanja koja su se bavila uticajem gledanja televizije na učenje pokazala da predškolci koji gledaju obrazovne emisije postižu bolje rezultate, više čitaju knjige i kasnije pridaju veću važnost obrazovanju.

Druga istraživanja pokazala su da da gledanje zabavnih programa (npr.crtanih filmova) odvlači djecu od drugih aktivnosti, poput čitanja ili druženja s drugima. To dovodi do lošijih rezultata u školi.

Prema riječima doc. dr Snježane Šušnjara, pojedini sadržaji koji se nude u medijima poput sapunica, realiti emisija ili emisija o preživljavanju uopće nisu bezopasni.

Ovakvi sadržaji utiču na maštu djece i na njegovu savjest, te postojeće norme i pravila ponašanja kao i na njihove odnose prema drugima.

“Djeca koja provode dosta vremena pred televizijom ili pred računalom, igrajući igrice nasilnog sadržaja, vjerojatno će se ponašati agresivnije od njihovih vršnjaka koji svoje vrijeme provode u drugim aktivnostima”, smatra dr Šušnjara.

Profesorica Šušnjara navodi kako čin nasilja izvršen od strane nekog pozitivnog vampira (npr. knjige i filmovi iz trilogije Sumrak…) u cilju eliminiranja onog zločestog, dovodi u pitanje poimanje djetetova razlikovanja dobra od zla.

Ukoliko se ‘dobri’ lik služi zločestim i nedopuštenim sredstvima da bi uklonio nekog ‘zločestog’, djetetu se šalje poruka da i ono može isto raditi, jer cilj opravdava sredstva. Više nema dobrih i loših likova, nego samo onih manje dobrih i manje zlih. Djeca postaju zbunjena, njihovi osjećaji pomiješani, agresivnost pojačana, a neosjetljivost za patnje i probleme drugih raste.

Kako odabrati odgovarajuće sadržaje u skladu sa uzrastom djeteta?

Sadržaje treba prilagoditi uzrastu djeteta, pri tom voditi računa da ono ne provodi previše vremena pred računarom ili televizijom. Djeca i nesvjesno prate programe koji nisu za njih, zato je vrlo važno da roditelji vode računa o tome koje programe prate kada su djeca u blizini.

Doc. dr Lejla Kafedžić navodi kako postoji veza između roditeljskih i dječijih navika gledanja TV-a.

Ako roditelji mnogo gledaju TV i djeca će isto. Roditelji bi trebali organizirati zajedničko gledanje TV. To je izvrsna prilika za proširenje i objašnjenje nekih ideja iz obrazovnih programa, te prosuđivanja likova i situacija.

Dr Šušnjara naglašava da je važno držati TV ugašen u toku dana, a uključivati  ga samo kad gledamo emisije koje nas zanimaju.

Djetetu  je potrebno omogućiti druge oblike zabave, igre, boravka na zraku, ali raznolikost i zanimljivost učenja.

Sasvim malu djecu ne treba izlagati nikakvim sadržajima koji promiču nasilje, jer ona ne razlikuju stvarno od izmišljenog, smatra dr Šušnjara.

Djeca do treće godine ne bi uopće trebala gledati televiziju. Dijete će, odrastanjem, kroz bajke, igre, razgovore s odraslima, a kasnije i prikladne sadržaje s televizije, postupno sticati saznanja o dobrim i lošim stvarima i pojavama u životu oko njega.

Ukoliko svom djetetu učinimo svakodnevni život zanimljivim i sadržajnim, to će ono manje vremena provoditi pred računarom ili televizijom, smatra dr Šušnjara.

Istraživanja su pokazala da su televizija i internet kod djece doveli do pada čitalačkih sposobnosti i kreativnog mišljenja, te povećanja fizičke i verbalne agresije u toku igre.

Doc. dr Lejla Kafedžić,  navodi da gledanje televizije treba dopustiti i ciljano, ali ne previše. Biće dovoljno jedan sat dnevno, djelimično zbog toga što je besmisleno potpuno zabraniti gledanje televizije, a djelimično što postoji pozitivna strana gledanja.

Djeca smiju gledati, naravno, samo programe za djecu, od kojih većina treba biti obrazovnog karaktera. Programe nasilnih sadržaja treba obavezno izbjegavati.

Prema riječima doc. dr Snježane Šušnjara, djeca trebaju što manje vremena provoditi pred televizijskim i računarskim ekranima.

“Koliko god recimo igrice, služile kao dobar obrazovni materijal, koji može biti koristan za usvajanje novog gradiva, novih vještina, poticati logičko zaključivanje, tako s druge strane, sve brojnije komercijalne tvrtke ne prežu ni od čega kako bi manipulirale osjetljivošću djece i mladih prema svijetu”, ističe dr Šušnjara.


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton