BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Sve bolesti koje vrebaju na odmoru

Upravo na ljetovanjima često pokupimo neki crijevni virus ili prehladu i često smo lak plijen komarcima i ostalim malim nasrtljivcima.
I baš kada bi trebalo da uživamo, mi bolujemo: prema statistikama čovjek na godišnjem odmoru prosječno dva i po dana provede bolestan, u postelji. Međutim, ukoliko se prije puta informišete kakve bi vas nevolje mogle snaći i ponesete li sa sobom dobro isplaniranu i opremljenu putnu apoteku, uveliko ćete sebi olakšati moguće tegobe.

Morska bolest

Plovidba uzburkanim morem, ali i vožnja vijugavim putem, mogu izazvati morsku bolest – snažnu mučninu u želucu i vrtoglavicu. Razlog je zbunjenost centra za ravnotežu u uhu. Kako biste je izbjegli, ne krećite na put praznog, ali ni pretrpanog želuca. Na putu povremeno pojedite koji zalogaj dvopeka, i obavezno pratite kretanje vozila.

U automobilu gledajte kroz prednje vjetrobransko staklo (ne čitajte tokom vožnje). Na brodu gledajte horizont. U avionu se udobno smjestite i zatvorite oči. Važan je i izbor mesta gde sedite. Na brodu odaberite sedište u sredini, u avionu u blizini krila, a u automobilu ili autobusu prednje sedište. Ne zaboravite da pre puta popijete (i ponesete) tablete koje sprečavaju putnu mučninu.

Smetnje sa probavom

Najčešće bolesti na godišnjim odmorima su povraćanja i proliv. Uzrok su im mikroorganizmi na koje nismo naviknuti i higijenski uslovi često lošiji od onih kakve imamo kod kuće. Kako izbjeći opasnosti?

U područjima s niskim higijenskim standardom jedite samo kuhane ili oguljene namirnice i pijte samo kupovnu vodu u boci. Na velikim vrućinama ne pijte jako hladnu vodu, jer nadražuje želudac.

Prije odlaska na godišnji odmor možete ojačati probavni sistem – dvije-tri nedelje pre putovanja redovno jedite probiotske mliječne proizvode koji će pomoći uspostavljanju normalne crijevne flore, probava će biti učinkovitija i cio organizam otporniji.

Ako vas na putu ipak snađu probavne tegobe, pokušajte da sebi olakšate situaciju. Proliv (osim ako nije vrlo težak) nemojte zaustavljati, kako bi uzročnici što lakše i brže izašli iz organizma, ali uzimajte dovoljno tekčnosti kako biste spriječili dehidraciju. Medicinski ugalj apsorbuje otrove iz tela i pomaže da brže izađu iz organizma.

Dobra podrška su i proizvodi od kvasca i probiotici. Ako ih nemate, pomoći će i kora jabuke koja dobro veže otrov, cimet koji dezinfikuje želudac ili papaja koja uravnotežuje probavu i pomaže i kod zatvora i kod proliva. Jedite umjereno i pijte mnogo tečnosti.

Ubodi buba

Svrab je najčešća posledica uboda bube, ali posledice mogu biti i ozbiljnije. Zato je važno da se prije putovanja raspitate koje su bube najopasniji tamo gde putujete. Insekti, i dnevni i noćni, najradije se zadržavaju oko bilja, pa se može smatrati da su viši spratovi hotela sigurniji.

Hladan vazduh klima uređaja takođe odbija brojne insekte. Pametno je staviti i zaštitne mreže na prozore.

Ako vas ipak ubodu, mesto uboda ohladite kako biste smanjili otok. Svrbež ublažite antihistaminskim kremama, a ako imate mnogo ubodnih mesta na telu, obratite se ljekaru. Prva pomoć za umirenje mogu biti priručna sredstva poput kolutova svježe iseckanog luka ili nasjeckanog peršuna.

Ukoliko putujete u tropske krajeve, raspitajte se kod lekara da li je potrebno da nosite lekove uz pomoć kojih ćete izbeći teže posledice izazvane ubodom pojedinih vrsta insekata (malarija).

“Nemani” iz dubina

Kako biste sprečili bliski susret s morskim ježom, nosite zaštitnu obuću za kupanje. Ako se ipak nabodete na ježa, bodlje izvadite pincetom. Savjetuje se da mjesto uboda natopite na dva-tri sata u maslinovom ulju, nakon čega bi svi ostaci bodlji trebalo da lako izađu iz tkiva. Nakon toga ranu dezinfikujte.

Ako vas opeče meduza, povredu ne dirajte prstima i ne ispirajte slatkom vodom, jer time dodatno oštećujete kožu. Bolje je ranu isprati morskom vodom, pa prekriti pjeskom, a zaostale bodljice ukloniti, jer naknadno ispuštaju još otrova (nekoliko dana nakon povrede žarenje na opečenom mestu ponovno će se pojačati). Potom mjesto ohladite i namažite antihistaminskom ili kortizonskom kremom. Ako je ozljeda na velikoj površini, licu ili očima ili ako osjetite probleme s cirkulacijom, obavezno potražite pomoć lekara.

Ljetnje prehlade

Iako ih doživljavamo kao tegobe tokom zimskog dijela godine, prehlade su česte i na ljetovanjima. Nije čudno – klimatizovan prostor isušuje disajne puteve pa ih virusi lakše napadaju. Stoga je važno piti dovoljno tečnosti kako bi sluzokoža ostala vlažna. Vlažnost sluznice nosa možete održavati i sprejevima za nos.

Letnju prehladu obično ćete prepoznati po grlobolji. Ako te prve znakove bolesti suzbijete, moguće je izbeći napredovanje virusa u organizmu.

Kad sunce upeče…

Od sunčevih zraka potrebno je dobro se zaštititi, ne samo zbog njihovog delovanja na kožu, već i kako biste sprečili sunčanicu. Glavu zaštitite prozračnim slamnatim šeširom, kožu namažite odgovarajućim kremama i pijte dovoljno vode.

Nakon izlaganja suncu obavezno se namažite kremama za njegu kože posle sunčanja. Ukoliko ste dobili opekline, crvenilo, pečenje i svrab, tegobe ublažite kortizonskim kremam. Ako ste izgorjeli, nemojte nanositi masne kreme, jer usporavaju otpuštanje topline i pojačavaju upalu. Acetilsalicilna kiselina (aspirin) pomoći će lečenju opeklina iznutra. Neugodnost zbog crvenila kože možete olakšati i hladnim oblogama s kravljim sirom, octom ili crnim čajem.

Prva pomoć kod glavobolje, mučnine ili obamrlosti izazvane sunčanjem najbolje je sklanjanje sa sunca. Osobu treba odvesti u hladan prostor da legne, a glavu joj staviti u malo povišen položaj.

Bilo da je reč o sunčanici ili kolapsu od vrućine, pozovite ljekara zbog opasnosti od zastoja cirkulacije.


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton