BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Trovanje hranom

Uvod

Uvod

Trovanje hranom je bolest uzrokovana konzumiranjem hrane ili pića koji su zaraženi: bakterijama, poput salmonele, virusima, poput norovirusa, parazitima, poput giardija parazitom, ili (rjeđe) toksinima i hemikalijama, poput olova ili žive.

Najčešći simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje i proliv. Simptomi trovanja hranom će obično proći za sedam dan bez potrebe za odlaskom ljekaru.

Međutim, bakterije poput listerije i salmonele mogu dovesti do teških simptoma trovanja hranom, a ponekada i do smrti. LJudi sa oslabljenim imunitetom su naročito osjetljivi.

Najbolji način da se spriječi trovanje hranom je održavanje visokog nivoa higijene vezanog za hranu. Na primjer, uvijek kuhajte hranu na odgovarajućoj temperaturi i perite ruke sapunom i toplom vodom nakon odlaska u toalet i prije i poslije rukovanja hranom.

Prijavljivanje slučajeva trovanja hranom

Ako mislite da ste trovanje hranom dobili u restoranu ili na nekom drugom mjestu gdje se poslužuje hrana, prijavite to vašem lokalnom odjeljenju za sanitarne poslove.

Čak i ako simptomi nisu teški, neko drugi ko je osjetljiviji poput trudnica ili onih sa oslabljenim imunim sistemom se može teže razboljeti ako pojede zaraženu hranu.

Sanitarni inspektori će sprovesti istragu i ako je potrebno osigurati da restoran poboljša svoje higijenske standarde kako bi spriječili da se to ponovo desi.

Simptomi

Simptomi

Vrijeme koje je potrebno da se simptomi razviju nakon konzumiranja zaražene hrane se zove period inkubacije.

Period inkubacije može da bude od jednog sata do 90 dana. U većini slučajeva trovanja hranom period inkubacije traje između jednog i tri dana.

Najčešći simptomi trovanja hranom su:

  • mučnina,
  • povraćanje, i
  • proliv.

Drugi simptomi trovanja hranom uključuju:

  • grčeve u stomaku,
  • bolove u stomaku,
  • gubitak apetita,
  • visoka temperatura (groznica) od 38°C (100.4°F) ili više,
  • bolovi u mišićima, i
  • drhtavica.

Kada treba potražiti ljekarsku pomoć

U većini slučajeva trovanja hranom nije potrebna ljekarska pomoć. Ali obratite se svom porodičnom ljekaru ako imate neke od dolje navedenih znakova:

  • povraćanje traje duže od dva dana,
  • ne prestajete da povraćate duže od jednog dana,
  • proliv traje više od tri dana,
  • krv u povraćenom sadržaju,
  • krv u stolici,
  • grčevi,
  • promjene u psihičkom stanju, kao što je zbunjenost,
  • poduplan vid,
  • nejasan izgovor, ili
  • znakovi koji ukazuju na dehidrataciju, poput suvih usta, upalih očiju i nemogućnosti mokrenja.

Uzroci

Uzroci

Kontaminacija

Hrana se može zaraziti u bilo kojoj fazi u toku proizvodnje (uzgoja), obrade ili pripreme. Kontaminacija može da nastupi bilo kad na putu od farme do viljuške.

Do trovanja hranom može da dođe:

  • kada hrana nije kuvana na odogovarajućoj temperaturi i/ili određeno vrijeme,
  • kada hrana nije ohlađena na odgovarajućoj temperaturi,
  • kada je hranu pripremao neko ko nije pravilno oprao ruke,
  • kada ljudi jedu hranu kojoj je prošao rok trajanja, i
  • kroskontaminacijom.

Kroskontaminacija

Kroskontaminacija je uzrok trovanja hranom koji se često previdi. Ona se dešava kada se štetna bakterija širi sa hrane na površine i opremu i obratno.

Na primjer, ako pripremate sirovo pileće meso na dasci za rezanje a zatim uopšte ne operete dasku prije pripreme salate ili sendviča, štetna bakterija se može prenijeti sa daske za rezanje na već spremljeno jelo.

Kroskontaminacija se takođe može desiti ako u frižideru držite sirovo meso iznad kuvanih jela. Sokovi iz mesa mogu kapati na jelo i zaraziti ga.

Izvori kontaminacije

 

Bakterije

Hrana se obično zarazi bakterijama. Neke česte vrste su opisane u nastavku.

Kampilobakterija

Kampilobakterija se najčešće nalazi u sirovom mesu i peradi, nepasterizovanom mlijeku i neprečišćenoj vodi.

Salmonela

Bakterije salmonele se obično nalaze u sirovom mesu i peradi. Mogu se prenijeti u mliječne proizvode poput nepasterizovanog mlijeka i jaja.

Listerija

Bakterije listerija su uobičajene i nalaze se u brojnim vrstama hrane uključujući već pripremljena jela koja se drže u frižideru poput:

  • pripremljeni sendviči,
  • pašteta,
  • maslac,
  • meki sirevi, poput brie, camembert ili drugih sa sličnom korom,
  • meki plavi sirevi,
  • pripremljeni komadi mesa, i
  • dimljeni losos.

Ešerihija koli

Ešerihija koli, poznata kao E. coli, je bakterija koja se nalazi u probavnom sistemu mnogih životinja, kao i kod ljudi. Većina podvrsta su bezopasne, ali E. coli O157 može dovesti do teškog oboljenja.

Većina slučajeva trovanja hranom zbog E. coli se dešava usljed konzumiranja govedine koja nije dovoljno kuvana ili pijenja nepasterizovanog mlijeka.

Virusi

Dva najčešća uzročnika virusnog trovanja hranom su:

  • rotavirus, i
  • norovirus.

Rotavirus se češće javlja kod djece nego kod odraslih zato što većina odraslih razvije otpornost na njega. Norovirusi mogu da dovedu do oboljenja kod ljudi bilo koje dobi.

LJudi zaraženi bilo kojim od ova dva virusa mogu zaraziti hranu ako ne operu ruke na pravilan način nakon odlaska u toalet, a potom rukuju hranom.

Paraziti

U razvijenim zemljama je trovanje hranom uzrokovano parazitima rijetko. Mnogo je češće u zemljama u razvoju.

Toksoplazmoza je jedan od najčešćih oblika parazitnog trovanja hranom. Uzrokovana je parazitom koji se nalazi u probavnom sistemu mnogih životinja, naročito mačaka.

LJudi mogu dobiti toksoplazmozu konzumirajući nedovoljno kuvano zaraženo meso ili hranu ili vodu zaraženu izmetom inficiranih mačaka.

Toksini

Postoji mali rizik da masne ribe budu zaražene toksinima poput hemikalije zvane polihlorni bifenili (PCB).

Nivoi toksina u zaraženoj ribi se smatraju veoma niskim ali oni ipak mogu predstavljati rizik nerođenim bebama. Trudnicama i ženama koje žele imati djecu se ne savjetuje da jedu više od dvije porcije masne ribe sedmično. Primjeri masne ribe su:

  • svježa tunjevina (ne konzervirana, koja se ne broji u masnu ribu),
  • skuša,
  • sardine,
  • pastrmka, i
  • losos.

Neke ribe sadrže visok nivo žive, koja takođe može oštetiti nervni sistem nerođene bebe. Stoga se trudnicama savjetuje da izbjegavaju da jedu:

  • morskog psa,
  • sabljarku,
  • marlin, i
  • više od dva odreska tune sedmično (ili četiri konzerve tunjevine srednje veličine sedmično).

Dijagnoza

Dijagnoza

Dijagnoza za trovanje hranom je obično potrebna samo ukoliko:

  • su simptomi teški,
  • su simptomi uporni uprkos liječenju,
  • pokazujete znake dehidratacije, i/ili
  • postoji još sličnih slučajeva povezanih sa mogućim izvorom zaraze.

Vaš porodični ljekar će vas upitati o simptomima i mogućim načinima dolaska u kontakt sa kontaminiranom hranom ili pićem.

Oni će vas poslati na analizu krvi da se ustanovi da li ima infekcije. Mogu od vas tražiti da date stolicu za test na bakterije ili parazite.

Dalje pretrage su obično potrebne samo ako imate simptome koji ukazuju da se infekcija proširila iz probavnog sistema u druge dijelove tijela, poput nervnog sistema. Ove pretrage uključuju:

  • snimanje kompjuterizovanom tomografijom (CT), koje uključuje niz rendgen snimaka koji se zajedno sklapaju da bi se dobile slike poprečnog presjeka,
  • snimanje magnetnom rezonancom (MRI), koje se koristi jakim magnetnim poljem i radio talasima da bi se dobile detaljne slike unutrašnjosti tijela, i
  • lumbalna punkcija.

Lumbalna punkcija se koristi da bi se ispitao uzorak tečnosti iz kičmene moždine. Tečnost se naziva cerebrospinalna tečnost (CSF) ili likvor a okružuje mozak i kičmenu moždinu. Služi da ih podupre i zaštiti.

Tokom lumbalne punkcije šuplja igla se ubacuje u donji dio kičmenog kanala da bi se uzeo uzorak CSF. Ako se infekcija proširila na nervni sistem, bakterija će se pojaviti u CSF.

Tretman

Tretman

Samopomoć

U većini slučajeva trovanja hranom možete sami liječiti simptome bez ljekarske pomoći. Najvažnija stvar je da se postarate da ne dehidrirate jer će to pogoršati stanje i usporiti oporavak.

Dehidratacija predstavlja rizik jer se tečnost gubi putem povraćanja i proliva. Cilj je da se piju najmanje dvije litre vode dnevno kao i 200ml vode svaki put kada je stolica u tečnijem stanju.

Soli za oralnu rehidraciju

Ako ste osjetljiviji na efekte dehidracije (na primjer, starija ste osoba ili imate neko drugo oboljenje), preporučuju se soli za oralnu rehidraciju.

Mogu se nabaviti u apotekama u malim pakovanjima. Rastvaraju se u vodi i piju. Pomažu da se zamijeni izgubljena so, glukoza i drugi važni minerali koje organizam gubi u procesu dehidracije.

Ako bolujete od bolesti bubrega, neki tipovi soli za oralnu rehidraciju možda nisu pogodni za vas. Obratite se apotekaru ili porodičnom ljekaru za savjet o tome.

Evo još nekih načina kako da se borite sa simptomima i ubrzate svoj oporavak:

  • Jesti manje obroke češće umjesto da pokušavate da jedete tri veća obroka.
  • Držite se lako probavljive hrane, kao što su tost, krekeri, banane i riža dok se ne počnete osjećati bolje.
  • Izbjegavajte alkohol, cigarete, kofein te ljutu i masnu hranu jer će oni samo učiniti da se osjećate lošije.
  • Odmarajte se mnogo. Trovanje hranom može imati gore efekte po organizam nego što to većina ljudi shvata.

Dodatno liječenje

Ako pokazujete znake dehidracije, vaš ljekar opšte prakse vas može uputiti u bolnicu. To je zato da bi vam mogli dati tečnost i hranjive tvari intravenozno (putem cjevčice koja se stavlja direktno u venu).

Antibiotici se mogu koristiti ako testovi pokažu da je izvor trovanja hranom bakterijski i ako su simptomi teški ili traju duže od tri do četiri dana.

Obično se koriste oralni antibiotici (tablete) mada se antibiotici mogu dati i intravenozno (injekcija) ako su simptomi teški ili ako se smatra da tablete mogu biti povraćene.

Prevencija

Prevencija

Higijenske mjere u vezi sa hranom mogu pomoći da se izbjegne trovanje hranom, infekcija salmonelom i druge bakterijske infekcije. Nutricionista daje praktične savjete kako sačuvati kuhinju i hranu od mikroba.

Četiri pravila

Stručnjaci smatraju da se trovanje hranom može spriječiti ako se držite ova četiri pravila:

  • čišćenje,
  • kuvanje,
  • hlađenje, i
  • kroskontaminacija.

Čišćenje

Možete spriječiti širenje štetnih bakterija i virusa tako što ćete održavati ličnu higijenu i održavati svoje radne površine i posude čistim.

Često perite ruke sapunom i toplom vodom, naročito:

  • nakon odlaska u toalet,
  • nakon rukovanja sirovim namirnicama, i
  • prije pripreme hrane.

Zapamtite da nikada:

  • ne rukujete hranom ako imate stomačnih problema, tj. ako imate proliv ili povraćate, i
  • dodirujete hranu ako imate povrede i rane (ukoliko nisu prekrivene vodootpornim zavojem).

Kuhanje

Uvijek je važno do kraja skuhati hranu, naročito meso jer će se tako uništiti štetne bakterije kao što su listerija i salmonela.

Pobrinite se da je hrana u potpunosti skuhana i da je jako vrela u sredini. Možete provjeriti da li je meso gotovo tako što ćete ga probosti nožem: ako su sokovi koji iscure čisti i nema više roza/crvenog mesa, ono je sasvim skuhano ili pečeno. Neka mesa kao što su odresci ili pečenke govedine ili jagnjetine mogu biti srednje pečeni (nepečeni u sredini) sve dok je meso spolja dobro pečeno.

Ako hranu podgrijavate, neka se dobro zagrije u cjelini. Ne podgrijavajte hranu više od jednog puta.

Hlađenje

Važno je čuvati hranu na odgovarajućoj temperaturi da bi se spriječio rast i razmnožavanje štetnih bakterija. Uvijek provjerite etiketu na pakovanju.

Ako hrana mora da bude u frižideru, namjestite temperaturu frižidera između nula i 5°C (32 i 41°F).

Ako hrana koja treba da se hladi ostane na sobnoj temperaturi, bakterije mogu da rastu i da se razmnožavaju do opasnih razmjera.

Ostaci kuhane hrane treba da se brzo ohlade, najbolje u roku od jednog do dva sata, i stave u frižider ili zamrzivač. Pakovanje hrane u plitke posude i u manje porcije ubrzava proces hlađenja.

Kroskontaminacija

Kroskontaminacija se dešava kada se bakterije prenesu sa jedne hrane (obično sirovih namirnica) na drugu. Kontaminacija može biti:

  • direktna, kada jedna hrana dotiče drugu ili kaplje na drugu vrstu hrane, ili
  • indirektna, kada se bakterije sa ruku, opreme, radnih površina ili posuda prenesu na hranu.

Da bi se spriječila kroskontaminacija:

  • Uvijek operite ruke nakon rada sa sirovim namirnicama.
  • Držite kuhanu hranu i sirove namirnice odvojene.
  • Držite sirovo meso u dobro poklopljenim posudama na dnu frižidera tako da ne može kapati na drugu hranu.
  • Koristite različite daske za rezanje za sirovu i već pripremljenu hranu ili je dobro operite prije pripreme različitih vrsta namirnica i hrane.
  • Dobro očistite noževe i druge posude nakon što ste ih koristili za sirove namirnice.
  • Nikada ne perite sirovo meso jer se štetne bakterije prskanjem vode mogu raširiti po kuhinji.

Reproduced with permission from NHS Choices (www.nhs.uk) © Crown Copyright 2010


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton