BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Oralno zdravlje epileptičara

Epilepsija (padavica) je neurološki poremećaj koji karakteriziraju povremeni epileptični napadi izazvani nepravilnim funkcijama mozga. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije, smatra se da se pojavljuje kod 2-5 posto osoba, s tim da je više od trećine oboljelih prvi napad imalo prije 20. godine života.

epilepsija

Foto: (Ilustracija – Epilepsija)

Iako epilepsija sama po sebi nije bolest, nego više simptom različitih nepravilnih funkcija mozga, ona kao takva nema neposrednog utjecaja na oralno zdravlje. Međutim, lijekovi koji se daju za suzbijanje epileptičnih napada mogu promijeniti uobičajene anatomske i fiziološke uvjete u usnoj šupljini.

Primjena lijekova

Osim toga, stomatološko liječenje osobe oboljele od epilepsije zahtijeva stručnost i prisebnost jer napad tokom izvođenja stomatološkog zahvata može imati i za život opasne posljedice. Stoga je bitno da i oboljela osoba i stomatolog budu oprezni. Primjena određenih lijekova za epilepsiju donosi nuspojave, kao npr. hiperplazije, odnosno bujanja zubnog mesa (gingive).

Hiperplazija gingive pojavljuje se kod 20 do 50 posto bolesnika. Manifestira se proširenjem međuzubnih gingivnih papila u kojima dolazi do jakog nakupljanja fibroblasta i kolagenih fibrila. Hiperplazija je obično smještena u prednjim dijelovima usne šupljine i zahvata češće labijalnu ili bukalnu gingivu od lingvalne.

Bujanje gingive može biti toliko izraženo da ona prekrije dvije trećine krune zuba, pa nastaju tzv. pseudodžepovi. Takva gingiva, osim što je promijenila svoj oblik, mijenja i boju (izrazito crvena) te postaje vrlo ranjiva i krvari na najmanji dodir.

Hiperplastična gingiva, loša oralna higijena, velike naslage plaka i zubnog kamenca te kariozni zubi mogu uveliko pogoršati oralno zdravlje. Hiperplaziju gingive i posljedične štetne promjene dodatno mogu pogoršati traumatska okluzija, malokluzija, stari i loše izrađeni ispuni te protetske nadoknade (krunice, mostovi, proteze).

Osim hiperplastične gingive, na usnama, sluznici obraza te jeziku osobe oboljele od epilepsije moguće je pronaći ožiljke koji upućuju na ozljede nastale prilikom nekog od prethodnih napada. Pored toga, mogu postojati i frakture kruna zuba (posebno prednjih) do kojih je došlo zbog snažnih kontrakcija mišića za žvakanje.

Pacijent, odnosno njegova pratnja, uvijek stomatologa trebaju upozoriti na mogućnost epileptičnih napada i upoznati ga s terapijom.

Poželjno je stomatologa obavijestiti o posljednjem napadu te opisati njegove karakteristike. Najčešći uzroci epileptičnih napada prilikom posjete stomatologu su: strah, gladovanje (hipoglikemija), stres, umor, bljeskovi svjetla (npr. nepažljivo rukovanje stomatološkom rasvjetom), hipoksija izazvana sinkopom, pojedini lijekovi (npr. lokalni anestetik), alkohol i menstrualno krvarenje.

Zato je preporučljivo da osobe oboljele od epilepsije kod stomatologa dolaze u jutarnjim satima kada su odmorne, te da ne čekaju u čekaonici ordinacije jer čekanje pojačava strah. Stomatologu ne smiju dolaziti gladne, niti smiju prekidati uobičajenu antiepileptičnu terapiju. Oboljeli od epilepsije mogu normalno primati lokalnu anesteziju, ali stomatolog prilikom davanja anestezije takve pacijente treba pratiti s povećanom opreznošću.

Uzrok gušenja

Naime, strah od injekcijske igle i/ili bolnog zahvata mogu potaknuti epileptični napad. Oboljeli od epilepsije mogu na neki način predosjetiti grand mal napade (aura). Taj predosjećaj može se pojaviti samo nekoliko trenutaka prije početka epileptičnog napada, ali može i mnogo prije (nekoliko sati, pa čak i dana), kada se manifestira različitim stepenom uznemirenosti i ponašanjem drukčijim od uobičajenog. Prepoznaju li se znakovi koji upućuju na mogućnost epileptičnog napada uoči odlaska stomatologu, posjetu treba odgoditi za neki drugi put.

U slučaju napada u toku intervencije stomatolog pacijentu treba u usta ugurati neki klinasti predmet (npr. deblji smotuljak tkanine). Iz usta treba sve izvaditi, jer sam napad nije životno opasan (osim pri statusu epilepticusu), međutim svaki zaostali instrument ili predmet u usnoj šupljini je potencijalni uzrok gušenja koje može biti smrtonosno. Ponekad se zna dogoditi da zbog snažnih grčeva viličnih mišića dođe do ugriza u jezik i nastanka krvarenja.

Češće posjete 

Osobe oboljele od epilepsije trebale bi posjećivati stomatologa češće nego zdrave osobe. Naime, zbog često prisutne hiperplazije gingive, gingivitisa, a samim tim i manje učinkovite oralne higijene, dobro je obaviti stomatološki pregled svakih 1 do 3 mjeseca zavisno o stanju usne šupljine.

Meka četkica

Zube treba prati mekom četkicom, kako bi se lako ranjivo zubno meso što manje iritiralo. Pranje treba biti temeljno i treba trajati oko tri minute, tokom kojih se četkicom prođu sve dostupne plohe svih zuba. Od pomoći mogu biti i posebno oblikovane četkice izrazito male, okrugle glave, promjera oko 5 mm koje lako dospijevaju i u teže dostupna područja usne šupljine.


Označeno ,

Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton