BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


U susret 2. aprilu, svjetskom danu autizma

Rana intervencija je ključ uspjeha u razvoju djeteta!

autizam-bh-zdravlje

Prema posljednjim podacima svjetske organizacije “Autism sPEAKS”, čak 1,5 posto djece u svijetu, pa i kod nas u BiH, ima neki poremećaj iz autističnog spektra, piše Oslobođenje.

U životu svakog roditelja pojavljuju se periodi kada brine za razvoj svog djeteta. Za većinu roditelja to su faze koje prođu čim se pokaže da su strahovi bili bezrazložni. Ipak za jedan dio roditelja, strahovi se pokažu kao opravdani i njihovo dijete dobije dijagnozu nekog razvojnog poremećaja. Smatra se da oko 15 posto djece u našoj zemlji ima potrebu za nekom vrstom podrške u razvoju. Jedan od najučestalijih razvojnih poremećaja je autizam, po posljednjim podacima svjeske organizacije “Autism Speaks”, čak 1,5 posto djece u svijetu pa i kod nas, ima poremećaj iz autističnog spektra (ASD). Iako uzroci još nisu tačno utvrđeni, smatra se da se radi o kombinaciji genetskih faktora koji utiču na to da mozak ima atipičnu strukturu i funkciju.

Edukacija i tretmani

Kao pošljedica toga javljaju se simptomi autizma koji se mogu grupisati u tzv. trjadu: poremećaj u razvoju verbalne i neverbalne komunikacije (razvoj govora), poremećaj u razvoju socijalizacije i stereotipije (ponavljajuće i nesvrsishodno ponašanje). Iako medicinski tretman za poremećaje autističnog spektra ne postoji, dokazano je da su najvažniji faktori za bolju prognozu za djecu sa ASD-om rano otkrivanje i prikladna rana intervenija. Dokazano je da intenzivni edukativni tretmani u ranoj razvojnoj dobi (do četvrte godine) uzrokuju dugoročne pozitivne efekte na sveukupan dalji razvoj djeteta. Intervencija u ranim razvojnim stadijima, prije nego što plastičnost mozga počne da stagnira, ima najveću šansu umanjenja kratkotrajnih i dugotrajnih posljedica koje razvojne poteškoće i poremećaji imaju na život djeteta i porodice, izjavila je Sanela Lindsay, generalna sektretarka uUdružena EDUS.

Prema tvrdnji roditelja, do 2011. godine u našoj zemlji nije postojala nijedna institucija u kojoj je dijete sa poremećajem autističnog spektra moglo dobiti prikladni tretman. U 2011. Udruženje EDUS – Edukacija za sve osnovalo je prvi Centar za ranu intervencijuu okviru kojeg su djeca uzrasta od dvije do četiri godine, sa raznim poteškoćama, a najčešće sa autizmom, dobila potrebnu podršku i to prema najvišim svjetskim standardima, primjenom naučne metodologije sa Univerziteta Columbia u New Yorku. To je inače metodologija koja se može primjeniti na svu djeecu a jedina je za koju je nauka potvrdila da pomaže djeci s autizmom, naročito ako se primjenjuje u ranom uzrastu, prije pete godine.

Osim djece, obukom su obuhvaćeni i edukatori i roditelji. EDUS-ova metodologija zasniva se na pozitivnom potkrepljenju i stalnom prikupljanju podataka o broju ponuđenih prilika da dijete nauči, odgovorima djeteta i samoj instrukciji svakog edukatora pojedinačno, na osnovu kojih se donosi odluka o tome da li je dijete nešto naučilo, a onda i određuje sljedeći korak instrukcije. Dakle, edukativni tretman je potpuno prilagođen sposobnostima i potrebama djeteta i zasnovan na mjerenjima, ističe Lindsay i pojašnjava da po dolasku djeteta, EDUS-ov stručni tim prvo uradi opservaciju na osnovu koje se utvrđuje stepen funkcionalnosti djeteta, odnosno koliko sposonosti i vještina, od onih koje su za taj uzrast utvrđene skalama, djete ima, a koliko i u kojoj mjeri nedostaje i treba da nauči i to u oblastima fizičkog, emocionalnog i intelektualnog razvoja. Svako dijete ima različitu “sliku” razvijenosti a ono što je karakteristično za veliki broj djece s poteškoćama a naročito kod autizma jeste da se radi o veoma neujednačenim sposobnostima, u nekim oblastima dijete može biti iznad prosjeka, dok u drugim daleko ispod. Nučnom metodologijom koju primjenjujemo u EDUS-ovom pogramu želi se postići da se kod djeteta razviju sposobnosti koje se nisu razvile prirodnim putem (na primjer sposobnosti slušanja i razlikovanja ljudskog glasa od drugih zvukova koji ga okružuju.

Za svako dijete se onda pravi individualni plan rada u kojem se nalaze dugoročni i kratkoročni ciljevi, koji se onda postižu instrukcijom jedan na jedan, sve dok dijete ne savlada vještine potrebne za rad prvo u manjim, a zatim u većim grupama i najzad ako je to moguće, u grupi redovnog vrtića, dodala je za Oslobođenje generalna sekretarka EDUS-a.

EDUS je dosad pružio podršku za više od 250 djece uzrasta od dvije do 13 godina, od čega je 80 bilo unutar programa rane intervencije, uspješno uljučeno u redovne vrtiće i škole.

Veliki interes

Zbog velikog interesa roditelja u EDUS dolaze i djeca iz svih krajeva BiH te drugih zemalja regiona (Hrvatska, Srbija, Crna Gora), pa i svijeta (Švicarska, Engleska, itd). Trenutno na listi čekanja EDUS ima čak 45 djece za koje EDUS nema prostornih ni kadrovskih kapaciteta.

Iako imaju uspješnu saradnju sa Zavodom Mljedenica, gdje se u dijelu Zavoda provodi program za predškolski i školski uzrast, ograničen i neuslovan općinski prostor u kojem se vodi EDUS-ov Centar za ranu intervenciju roditelji iznajmljuju od privatne kompanije.

Nadamo se da će 2. april Svjetski dan autizma, biti inspiracija za nadležne institucije da olakšaju i podrže rad ove organizacije i tako pomognu još većem broju djece u našoj zemlji da dobiju trenutno u svjetu najbolju moguću podršku.

Izvor: Oslobođenje, autor: Eldina Zolj – Balenović


Označeno

Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton