BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Kako danas izgleda najstarija duševna bolnica na Balkanu?

Prvi pacijenti Doktorove kule na liječenje su dolazili po odluci suda, dijagnoze su bile opisne, a prvi doktori koji su radili u najstarijoj psihijatrijskoj bolnici na Balkanu nisu bili psihijatri.

Beograd, 28. aprila 2015.-Doktorova kula, jedan od najznacajnijih spomenika iz doba Kneza Milosa Obrenovica, ujedno je i prva i najstarija psihijatrijska bolnica na Balkanu, koja je 2011. godine obelezila 150 godina postojanja. Za Noc muzeja u Beogradu bice otvorena Doktorova kula, prva psihijatrijska bolnica na Balkanu, kao i jos neki manje poznati prostori sa zanimljivom istorijom. FOTO TANJUG/ OKSANA TOSKIC/ nr

FOTO TANJUG/ OKSANA TOSKIC/ nr

Najpoznatiji stanovnici “Doma za s uma sišavše”, koji će svoja vrata za posjetioce otvoriti u Noći muzeja 16. maja, bili su naši književnici Laza Lazarević kao lekar i Petar Kočić kao pacijent.

Doktorovu kulu je na brdu Guberevac 1824. godine podigao Vito Romita, ljekar Miloša Obrenovića, i ostavio je doktoru Bartolomeu Kunibertu, koji je zbog nedostatka novca za održavanje, Kulu prodao knezu Milošu. Zdanje, koje predstavlja mješavinu konaka, palate i kule, naslijedio je knez Mihailo Obrenović i 1861. donio odluku da taj prostor postane psihijatrijska bolnica, odnosno “Dom za s uma sišavše” kako je tada nazvana. Psihijatar Svetislav Nikolić, šef Odsjeka za neurofiziologiju i neurologiju, danas je govoreći o istorijatu Doktorove kule, naveo da je bolnica prvo imala pet pacijenata, a samo pet godina kasnije 20.

Prvi ljekarski izvještaj datira od 1861. a prva sačuvana istorija bolesti iz 1880. godine, kada se u istoriji srpske medicine pojavljuje Laza Lazarević, čije ime nosi današnja Klinika za psihijatrijske bolesti, a u čijem je sastavu i Doktorova kula.

Njegov potpis našao se na čak 50 od 150 najstarijih istorija bolesti koje su pronađene. Kompleks bolnice se širio kako se povećavao broj pacijenata, bio je ograđen zidinama, ali one nisu bile garancija da se neki pacijent neće iskrasti. Postojali su muški i ženski paviljon, paviljoni za mirne i uznemirene, kao i za prljave i čiste. Ključ bolničke kapije je sačuvan, kao i jedan od starih EEG aparata, koji je i sada u funkciji.

doktorova-kula-unutrasnjost

Na ulazu u bolnicu nalazio se paviljon za opservaciju, a pacijenti su dolazili po nalogu suda, dok su oni koji su imali novca da se liječe odlazili u Beč. Načelnik Odeljenja intenzivne njege I, psihijatar Slobodan Jovičić, pozivajući se na sjećanja starijih kolega, priča da je prvi pacijent bila Kata Radmanova iz Požarevca, koja se nakon smrti muža odala alkoholu i prostituciji. Ona je kažnjena sa 30 kandžija i nakon toga je “sišla s uma” pa je iz zatvora poslata u bolnicu, odakle je pobjegla.

Prema sjećanju jednog od ljekara, za vrijeme bombardovanja 1915. godine jedan od pacijenata Milan Popović pobjegao je iz bolnice i vratio se s nekoliko austrougarskih zarobljenika i volova.

Budući da austrougarski vojnici od 1914. do 1918. godine nisu ulazili u Doktorovu kulu, priča se i da je korišćena za skrivanje. Jovičić je ukazao da je u jednom momentu u bolnici bilo čak 1.000 pacijenata. Dijagnoze su bile opsine, na primjer: “govoruća apatija (mjesecima ne progovara ništa)” ili “jedna potpuno beslovesna luda samo se smije trči i skače…”

Prva klasifikacija duševnih bolesti je postavljena krajem 19.vijeka. Kod nas su prve dijagnoze poput melanholije, epilepsije i demencije stigle početkom 20. vijeka. Pacijenti su se, inače, lječili kapima opijuma, bromovom solju, rakijom i vinom, insulinskom komom, da bi se prvi lijek pojavio 1953. godine.

doktorova-kula-dokument

Koristili su se i elektro-šokovi, a torturu nad duševnim bolesnicima je pet godina nakon otvaranja bolnice ukinuo doktor Mladen Janković koji je navodno kandžije, koje nisu pronađene, odnio na tavan Doktorove kule.

Potreba za otvaranjem psihijatrijske bolnice kod nas prvi put u javnu raspravu ulazi 1837. godine, kada je jedan čovjek sa znakovima duševne bolesti počinio ubistvo, ukazala je saradnica Noći muzeja Marina Andrić. Tome je prethodilo liječenje duševnih bolesnika u manastirima i u kućama na obodima grada.

Jedan takva je postojala i u Beogradu, na Dorćolu. Kako je ukazala Andrićeva, prva bolnica za liječenje psihijatrijskih bolesnika otvorena je u Londonu.

Doktorova kula je najstarija takva bolnica na Balkanu. Samo zdanje, koje dimenzijama i oblikom podsjeća na kulu, interesantno je jer predstavlja mješavinu dva stila -turskog i evropskog. Ipak, daleko su zanimljivije priče koje krije.

Prizemlje kuće nije autentično i pretpostavlja se da je to bio njen ekonomski dio. Danas se koristi za sastanke za psihoterapiju. Sprat, koji je potpuno netaknut, služio je za život i bio je luksuznog izgleda za to vrijeme. Kraj kamina, u doktorskoj sobi nastala je i Kunibertova Istorija Kneževine Srbije. Bolničku psihijatriju u Srbiji administrativno je osnovao knez Mihailo 1861. donošenjem zakona “Ustroenie doma za s´uma sišavše, kojim je propisano da će se “u ovo zavedenie primati i u njemu čuvati i liječiti samo s´uma sišavša lica svake struke, zgranuta (paralitie) i od padajuće bolesti (epileptie) stradajuća, kako muška tako i ženska, i to kako odrasli tako i djeca””.

Fotografije- OKSANA TOSKIC / Izvor: B92


Označeno ,

Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton