BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Nagli trzaj glavom može da izazove šlog

Zbog zapušenih arterija na vratu i slabog dotoka krvi u mozak može da se javi niz tegoba. Osim degenerativnih promjena na pršljenovima, drugi razlog slabe cirkulacije su i arterosklerotične promjene.

bol-u-vrazu

Oslabljena cirkulacija u zadnjem dijelu vrata, koja je često udružena sa okoštavanjem kičme i visokim krvnim pritiskom, može da izazove niz neprijatnih, ali nespecifičnih tegoba: vrtoglavicu, nesvjesticu, gubitak ravnoteže, zanošenje pri hodu, osjećaj nestabilnosti pa čak i pravi gubitak svijesti. Da je problem u lošoj cirkulaciji pacijenti obično otkriju na kraju, kad već obiđu nekoliko specijalista, otorinolaringologa, neurologa, oftalmologa.

Profesor dr Miroslav Marković, vaskularni hirurg u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije, kaže da se u ovakvim slučajevima obično radi o takozvanom sindromu vertebro-bazilarne insuficijencije (VBI):

– Dijagnoza se teško postavlja zbog nespecifičnih tegoba koje se javljaju i u drugim stanjima, kao što su problemi sa visokim krvnim pritiskom, degenerativnim bolestima kičme, pa čak i oboljenjima srednjeg uha. Sve ove bolesti mogu biti izolovane, ali nerijetko i udružene sa poremećajem cirkulacije u vertebralnim arterijama na vratu koje ishranjuju mali mozak, a on je odgovoran za održavanje ravnoteže i hod, zbog čega se ove tegobe i javljaju.

Osim degenerativnih promijena na pršljenovima, koji pritskaju krvni sud na svom putu kroz koštano-mišićni tunel, drugi razlog slabe cirkulacije su i arterosklerotične promene, odnosno nakupljanje masnih naslaga koje sužavaju arterije na vratu, a samim tim smanjuju dotok krvi u mozak.

– To posebno dolazi do izražaja u određenim položajima vrata ili naglim pokretima glave, što može da dovede do potpunog prekida protoka krvi i trenutnog prekida svijesti. Ako su arterije veoma sužene, jedan nagli pokret glavom može da isprovocira čak i moždani udar u vertebro-bazilarnom slivu – objašnjava dr Marković.

Za ove arterije važi slično pravilo kao i za karotidne: ako je zapušenje koje uzrokuje tegobe 70 posto ili veće, primjenjuje se hirurški zahvat. Međutim, za razliku od obolelih karotidnih arterija (na prednjoj strani vrata), koje podjednako predstavljaju rizik za moždani udar, vertebralne arterije nisu toliko pristupačne hirugu, pa se opreznije procjenjuje mogućnost i neophodnost hirurške intervencije. Također, ako postoji više lezija, odnosno ako je arterija sužena na više mjesta i u dugačkom segmentu, operacija se najčešće ne primjenjuje.

Jedno od mogućih hirurških rješenja je postavljanje stenta, što je manje agresivan pristup, ili se izvodi klasična hirurška intervencija prespajanja ovih arterija.

– Ako postoje difuzna zapušenja, odnosno na više mjesta u dužem segmentu arterije, pacijentu se savjetuje medikamentozna i fizikalna terapija. Njom se može popraviti pokretljivost vrata i mikrocirkulacija, a samim tim i umanjiti tegobe koje pacijent ima. Uz ovo je neophodan i higijensko-dijetetski režim, kao i kod svih pacijenata sa vaskularnim problemima – kaže dr Marković.

ULTRAZVUK

Doktor Miroslav Marković naglašava da je ispitivanje vertebralnih arterija zahtjevnije od karotidnih arterija:

– Ultrazvuk je zlatni standard u dijagnostici ovog sindroma, a ako taj nalaz nije dovoljan, može da se radi i angiografija, odnosno kontrastno snimanje putem skenera gdje se, osim krvnih sudova, mogu vidjeti i koštane strukture. Ovom procedurom se može procijeniti da li je uzrok tegoba u samoj arteriji ili u okoštavanju kičme.


Označeno ,

Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton