BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Osam sati sna!

Koliko ste puta čuli da morate spavati osam sati svake noći? Sigurno hiljadu puta. A koliko ste puta spavali manje od toga jer ste gledali televiziju, čitali, bili u kinu ili na zabavi s prijateljima? Sigurno isto toliko puta. Zato se možda već pitate nije li onaj savjet ipak pretjeran.

trudnica san

“Zdrav sam, osjećam se dobro, a ako sam malo neispavan, neće mi se dogoditi ništa strašno”, misli većina ljudi kad im se dogodi da kasno pođu u krevet. To je krivi način razmišljanja jer je dobro spavanje jednako važno kao dobra prehrana, ako ne i važnije. Naime, spavanje utječe na rad mozga. Uostalom, to dobro znate i sami: kad ste neispavani, sve radite lošije nego inače.

Međutim, novija su istraživanja pokazala da spavanje izravno utiče i na ostatak tijela. Istraživanjima je utvrđeno da premalo spavanja može oslabiti imunološki sistem vašeg tijela. To znači da ćete imati manje antitijela, vaših “vojnika” koji se bore protiv napada bakterija i virusa, pa je veća opasnost da obolite.

Istraživači sa Univerziteta u Chicagu proučavali su ljude koji noću spavaju samo četiri sata. Pokazalo se da kod takvih ljudi dolazi do poremećaja raznih sistema hormona i metabolizma. Naučnici su zaključili da kronična neispavanost može ubrzati stvaranje dijabetesa, visokog krvnog tlaka i pretilosti, kao i pogoršati te tegobe kod ljudi koji ih već imaju.

 

Pamćenje, učenje…

Nedavna su istraživanja također objasnila kako san utiče na pamćenje i učenje. Ako sjećanja nastaju tako što se stvaraju jače veze između moždanih stanica, naš mozak možda koristi spavanje da uređuje te veze – neke jača a druge oslabljuje – da bi bio bolje funkcionirao.

Osim toga, san možda ima važnu funkciju filtriranja. Dok smo budni, svaki naš trenutak je pun dojmova, misli i osjećaja. Kad bi mozak pokušavao sve to spremiti kao sjećanja, nastala bi prava zbrka i vjerovatno ne biste zapamtili ništa. Naravno, čovjek automatski i nesvjesno odmah zanemaruje velik dio tih dojmova, ali čini se da ih dodatno filtrira dok spava.

U Hrvatskoj živi mnogo ljudi koji zbog ratnih trauma boluju od PTSP-a, posttraumatskog stresnog poremećaja. Jedna teorija kaže da PTSP nastaje zbog neurednog spavanja. Kad čovjek doživi neku strahotu, ona mu ulazi u mozak, a ako nakon toga čovjek ne spava dovoljno, mozak ne može normalno obraditi i pročistiti te dojmove tako da ih premjesti u sisteme pamćenja koji su manje vezani uz jake osjećaje. Zbog toga se poslije svi ti traumatični doživljaji vraćaju u sirovom obliku, jednako strašni kao i prije, ako ne i strašniji.

spavanje

REM

Na poznatom univerzitetu u Harvardu istraživač Richard Stickgold koristio je kompjuterske igre, kao što su “Tetris” i “Alpine Racer”, zajedno s jednostavnijim testovima, da bi provjerio kako spavanje utiče na pamćenje i učenje. Njegovi su eksperimenti pokazali da ljudi imaju bolje rezultate u nekim vrstama testova pamćenja bez ikakve dodatne vježbe pod uvjetom da su zdravo spavali barem šest sati nakon što su prvi put naučili rješavati te testove.

Ustanovio je još jednu stvar, koja se tiče REM-faze. Kad čovjek spava, jedna faza sna zove se REM-faza. To je faza kada se oči brzo pokreću, a mozak funkcionira slično kao kad je čovjek budan. U toj fazi obično sanjamo snove kojih se najbolje sjećamo. Ako dobro spavate, ulazite u REM-fazu otprilike svakih 90 minuta, pa u osam sati sna imate oko četiri REM-faze. Prva traje samo nekoliko minuta, ali svaka sljedeća je sve duža, pa zadnja može trajati oko pola sata.

Stickgold je dao ljudima da nauče neku kompjutersku igru, a sljedeće noći ih je lišio REM-faze sna. Pokazalo se da ti ljudi, za razliku od ostalih, nisu imali ništa bolje rezultate nakon toga, čak ni ako su u noćima nakon te prve spavali normalno. Naravno, bolji rezultati su blisko vezani uz količinu sna u REM-fazi u zadnja dva sata spavanja.

Koliko spavati?

Iz dnevnika, pisama i književnosti znamo da je prije sto godina većina Europljana svake noći spavala oko devet sati. Sada je taj prosjek pao na sedam sati, a jedna trećina ljudi spava šest sati ili manje. Na temelju laboratorijskih eksperimenata koji su omogućili ljudima da spavaju onoliko koliko njihovu tijelu prirodno treba, naučnici smatraju da većina ljudi ima “tjelesni sat” prirodno podešen na malo više od osam sati spavanja svake noći.

Međutim, postoji mnogo zapreka zbog kojih ne spavamo osam sati.

Ponoć je nekad bila “pola noći”. Danas je to vrijeme kad gasimo televizor. Mnogi bi ljudi bili oduševljeni kad bi mogli raditi ili igrati se na kompjuteru 24 sata na dan. Čak i žarulje nisu prirodne. Ljudski je rod hljadama godina imao jarko svjetlo danju i potpuni mrak noću. Naš je dnevni ritam i danas prilagođen tome. Noćni je mrak poticao lučenje hormona melatonina, koji izaziva sanjivost, a zora je bila prvi signal za buđenje.

Ali zadnjih sto godina naše su večeri osvijetljene električnim svjetlom. Vjerovalo se da takvo noćno svjetlo neće uticati na dnevni ritam tijela zato što je električno svjetlo mnogo slabije od sunčeva. Međutim, novija su istraživanja pokazala da je ta pretpostavka pogrešna. Umjetno noćno svjetlo kvari san, a iako to još nije sigurno dokazano, možda čak izaziva poremećaje spavanja.

 Spavanje Genetika

Za bolji san

Evo nekoliko praktičnih prijedloga da se naspavate:

* Ne koristite alkohol da biste lakše zaspali. Činjenica je da alkohol isprva uspavljuje, ali nakon toga vam može poremetiti san.

* Ako vam je teško zaspati, ne koristite krevet ni za što drugo osim spavanja i seksa.

* Kofein se može zadržati u ljudskom tijelu čak 12 sati, pa za svaki slučaj nakon podneva nemojte piti kavu, čaj, ni gazirana pića s kofeinom.

* Vježbanje će vam pomoći da lakše zaspite, ali neće ako vježbate navečer. Tjelesna aktivnost čini čovjeka budnijim neposredno nakon vježbe. Osim toga, rekreacija diže tjelesnu temperaturu, dok niža tjelesna temperatura šalje signal da je vrijeme za spavanje. Da biste bolje spavali, najbolje je vježbati popodne.


Označeno , ,

Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton