BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Akutna tjeskoba

tjeskoba

Duševna bol ili napetost je reakcija na posebno tešku situaciju, no taj osjećaj bi trebao nestati zajedno s rješenjem problema. U prigodama koje izazivaju tjeskobu poslužite se strategijama za prevladavanje stresa i pokušajte s prirodnim lijekovima. Pokušavate li pronaći kakvu alternativu ili zamjenu za propisane lijekove, kao što su sredstva za umirenje, najprije se posavjetujte s liječnikom.

Tjeskoba je “alarmantna reakcija” čovjekova tijela na uočenu fizičku ili psihičku prijetnju. U stanju akutne tjeskobe možemo biti prije nekoga važnog ili ozbiljnog događaja, primjerice, uoči ispita ili prigodom prijema na posao, ali je obično kratkog vijeka.

Za neke se ljude, međutim, tjeskoba pretvara u gotovo trajno stanje koje teško remeti njihovu sposobnost da se suoče sa svakodnevicom. Takvo se stanje naziva kronična tjeskoba tj. kronična anksioznost.

Akutna se tjeskoba može sastojati u nejasnoj ili u umjerenoj slutnji. Može biti popraćena fizičkim simptomima, kao što su grčevi u trbuhu, suha usta, lupanje srca, znojenje, proljev i nesanica. Patite li od hronične tjeskobe, uznemirenost možete osjećati i ne znajući joj razlog.

Neki ljudi doživljavaju napadaje panike, i to bez prethodnog nagovještaja. Simptomi, koji uključuju čak i osjećaj gušenja, bolove u prsima, drhtavicu, trnce u rukama i stopalima, slabost i užas, mogu biti do te mjere izraženi da oni koji od njih pate, kao i promatrači, često vjeruju kako se radi o srčanoj kapi.

U kakvu god se obliku tjeskoba kod vas javljala, njezini simptomi izazivaju duševnu bol i onesposobljenost, a na dulji rok od toga može stradati i fizičko zdravlje. Morate pronaći način na koji ćete se nositi s njezinim osnovnim uzrocima. Razmislite o stručnoj pomoći koju ćete zatražiti od terapeuta.

Tokom stresnog razdoblja, tijelo troši hranjive tvari brže nego obično pa, ako ih ne nadoknadimo, živčani se sistem postepeno iscrpljuje, što dovodi do tjeskobnog stanja.

Važno je, prema tome, jesti zdravu hranu – bogatu složenim ugljikohidratima, kao što su integralni kruh i smeđa riža, što može imati i smirujući učinak. Svakako u prehranu uključite esencijalne masne kiseline (na primjer, integralne žitarice, jezgričasto voće, sjemenke i povrće), vitamine (posebno B-kompleks) te minerale kao prehrambenu potporu živčanom sustavu. Češće jedite manje količine hrane tokom dana kako biste održali stalnu razinu šećera u krvi.

Međusobna uravnoteženost odmora, tjelovježbe i reakcije isto će vam tako pomoći da se osjećate bolje u tjelesnom smislu, pa da se onda i općenito pozitivnije postavljate prema životu.

Ako ste izrazito tjeskobna osoba, možda će vam trebati stručan savjet, no ima mnogo toga što možete i sami za sebe učiniti.


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton