BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Sa epilepsijom može normalno da se živi

Život sa epilepsijom ili padavicom još je tabu tema za mnoge.

epi

Ko ima ovu bolest uglavnom je “obilježen”, a najbliži strogo vode računa da porodična tajna ne bude otkrivena. Postavlja se pitanje zbog čega postoji stigma oko bolesti koja nije infektivna i od koje može svako da oboli? Da bi nešto u odnosu prema oboljelima trebalo da se promijeni, možda najbolje govore primijeri ličnosti koje su ostavile dubok trag u civilizaciji, a imale su epilepsiju – Sokrat, Cezar, Alfred Nobel, Gustav Flober, Dostojevski, Vinsent Van Gog…

– “Nemoj da se zna” ili “šta će drugi kažu”, najčešće su teme za razmišljanje koje muče i bolesne i bližnje, bez obzira na to što epilepsija nije nikakvo ludilo, već poremećaj u radu mozga. Od ove hronične bolesti u svijetu boluje oko 50 miliona ljudi, ali to nije razlog da se oboljeli izbjegavaju, a ponajmanje žigošu. Epilepsija, sama po sebi, nije stanje u kojem samo padneš i ustaneš, već zadire u sve sfere života. Određuje kojom će se profesijom oboljeli baviti, da li može da upražnjava sport, da li smije da vozi, da li žena smije da ostane trudna i rodi… Na kraju krajeva, ne podvodi se sve pod epilepsiju, jer postoje i epileptični napadi – objašnjava magistar neuronauka – epileptolog dr Valentina Jakovljević iz beogradskog savjetovališta Centra za epilepsije.

* U čemu je razlika između epileptičnog napada i epilepsije?

– Epileptični napad predstavlja krizu svijesti koju tokom života doživi blizu osam odsto ljudi na planeti. Najčešće se javlja kao posljedica snažnog stresa koji pokreće imunski sistem za odbranu organizma, pri čemu dolazi do napada. Može da se javi i kao reakcija na traumu ili reakcija na lijek u sklopu psihijatrijskih simptoma. Anksioznost, odnosno strah zbog iščekivanja prožet nesigurnošću, kao i privatni problemi također su okidač za nastanak epileptičnog napada. Zna se da ljudi na određene stresogene situacije reaguju stomakom, srcem, a neko glavom. Kod onih koji reaguju glavom može doći do neuobičajene električne aktivnosti u mozgu, koja i uzrokuje epi-napad. Ovo stanje umije da isprovocira i treperava svjetlost određene frekfencije, dugoročno nespavanje ili nedovoljno spavanje… Prilikom javljanja ovih epi-napada, važno je da se ne ponavljaju, već da se simptom otkloni ili liječi. Jer, ukoliko se ponavljaju više od tri puta, onda možemo da sumnjamo i na epilepsiju.

anksioznost

* Šta karakteriše epilepsiju?

– To je stanje koje pokazuje sklonost ka ponavljanju epileptičnih napada. Oboljeli može da predosjeti dolazak napada, ali ne može da ga predupredi. Iako ima mučninu i osjećaj težine u glavi, napad se javlja uvijek iznenada. Klasični napad karakteriše gubitak svjesti, grčenje cijelog tijela, podrhtavanje ruku i nogu, grčenje vilice sa pjenom pljuvačke i ugrizom jezika. Osoba u takvom stanju ne reaguje ni na zvuke ni na pozive. Veoma je važno da se ne dira dok napad traje, odnosno ne treba je osvješćivati, smirivati ili ispravljati zgrčeno tijelo. Jedino je treba okrenuti na bok, ukloniti oštre predmete iz njene neposredne blizine i sačekati da se osvjesti.

* Razlikuju li se po nečemu epileptični napadi?

– Epileptični napad nije nužno praćen gubitkom svjesti i pojavom pjene na ustima. Može biti i bez gubitka svjesti, pri čemu je osoba svjesna ali ne može, zbog moždane aktivnosti, da reaguje ili nešto da kaže. Epi-napad nekada liči i na mjesečarenje, a moguće je i doživljavanje mirisne, vidne ili neke druge halucinacije. Napad traje od par sekundi do nekoliko minuta, koji izgledaju kao “čitava vječnost”. Osoba doživljava tešku, mamurnu glavobolju praćenu povraćanjem. Ovaj tip glavobolje javlja se nakon pola sata do sat i po od napada.

* Šta dovodi do pojave epilepsije?

– Nastanku kumuje široka lepeza uzroka. Mogu da je izazovu tumori mozga, teške povrede glave, stanje nakon šloga, zapaljenje moždanica, urođene moždane mane, parazitske bolesti, multipla skleroza, Parkinsonova bolest… Može da bude i posljedica prekomjernog konzumiranja alkohola ili narkotika, a nekada nastaje i bez nekog jasno vidljivog uzroka. Kod djece je izazivaju i virusi i druge infekcije, visoka temperatura, pa čak i dječiji fras. Često uz epilepsiju ide još neka udružena bolest. Na primjer, epilepsiju istovremeno mogu da prate bolest mozga i bolest mišića, može da bude i u kombinaciji sa poremećajem srčane funkcije ili mišićne distrofije… Javlja se i kod potpuno zdravih osoba koje rade noćne smjene. Ako tri noći zaredom ne spavate koliko je potrebno, može da se javi anksioznost, a sa njim epi-napad. ukoliko se uzrok otkrije na vrijeme, stanje epi napada ne mora da preraste u bolest. U suprotnom, poslije više epi-napada, nastaće oboljenje.

 

* Da li ovu hroničnu bolest moguće staviti pod kontrolu?

– Epilepsija spada u red bolesti za koje ne može da se kaže da su izliječene, već da je pacijent u stanju remisije. Taman i da se bolest tako dobro kontroliše i da napada nema do kraja života, on je u stanju remisije, odnosno povlačenja bolesti. Nekada napadi izostaju i po tri godine, ali se sa sigurnošću ne može tvrditi da se u nekom trenutku neće javiti.

ter

UREDAN ŽIVOT I REDOVNA TERAPIJA

Nakon postavljanja dijagnoze, za pacijenta je važno da vodi uredan život i redovno uzima lijekove, naglašava dr. Jakovljević:

* Mora da se ustanovi satnica spavanja, onoliko koliko je potrebno svakom organizmu ponaosob. Vrijeme spavanja u trajanju od 6 do 8 sati, predstavlja prosjek, koji ne treba da se preuzme kao gotov model. San je individualna fiziološka funkcija. Da bi se organizam u potpunosti resetovao, potrebno je da se apsolutno odmori. Za osobe sa epilepsijom uredan ritam spavanja je od presudne važnosti, a najzdraviji je ako san otpočne između 10 i 11 sati uveče.

* Ritam uzimanja hrane je također je važan. Potrebna su tri obroka na dan, sa obaveznim uzimanjem vode i voća. Posebno se insistira na vodi, jer samo ona u potpunosti može da hidrira organizam i kao neurotransmiter mozgu prenosi informacije. Druge tečnosti za vodu nisu zamjena.

* Satnica za lijekove također strogo mora da se poštuje. Ako je lijek propisan da se uzima na 12 sati ne smije da bude odstupanja. Vrijeme pijenja lijeka ne može da se pomjera, jer efekat medikamenata u pomjerenom terminu nije isti.

* Kvalitet življenja, u smislu upražnjavanja lagane šetnje ili trčanja, lakšeg oblika pilatesa ili joge, takođe je važan za ove pacijente. Oni mogu da odlaze i na more, kupaju se, istina u prisustvu druge osobe, ali tek poslije dvije godine bez epileptičnog napada od posljednje kontrole. Ako osoba dvije godine nema napad može da polaže i vozački ispit, ali ne smije da vozi motor, kao ni bicikl, piše novosti.rs.


Označeno , , ,

Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton