BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Sindrom hroničnog umora

Hronicni_umor_posao_rad

Ovaj poremećaj prate napadaji neobjašnjivog i snažnog umora u razdoblju dužem od 6 mjeseci. Prije se poremećaj zvao mialgični encefalomielitis (ME), sindrom kroničnog umora i imunitet disfunkcije, post-virusni sindrom umora, Epstein-Barrov virusni sindrom, trajna virusna bolest, neurastenija i “japijevska gripa”.

Približno osamdeset posto oboljelih od sindroma hroničnog umora čine žene, a poremećaj obično počne u dvadesetim i tridesetim godinama. Dijagnoza se postavlja nakon eliminacije drugih poremećaja, kao što je zarazna mononukleoza, koji bi mogli izazvati iste simptome. Sindrom kroničnog umora može veoma ograničiti sposobnost bolesnika i trajati mjesecima pa i godinama. Simptomi su različitog intenziteta. Bolest se često vraća, ali mnogi ljudi nakon pet godina pate tek od blagih simptoma, a drugi se posve oporave.

Uzrok sindroma kroničnog umora nije poznat. Katkad se pojavi nakon virusne infekcije, no neki stručnjaci drže da su takve infekcije samo slučajnost ili posljedica oslabljenog imuniteta tokom prvih faza sindroma.

Novija istraživanja pokazuju da ljudi koji pate od njega imaju malo više melatonina nego što je normalno. Melatonin je hormon koji proizvodi epifiza i vjeruje se da utiče na dnevni ritam tijela. Drugi kako uzrok spominju trovanje pesticidima ili olovom te smanjenu količinu estrogena.

Često su važni psihološki faktori. Svaki drugi bolesnik pati od tjeskobe, a svaki četvrti ima neki problem s mentalnim zdravljem, no nije jasno je li to uzrok ili posljedica sindroma. Dok istraživanja pokazuju da su izrazitiji rizični faktori depresija, anksioznost i stres, oni su istodobno razumljiva posljedica iskustva sindroma, posebno ako on traje mjesecima ili godinama. Duh i tijelo tijesno su povezani s hormonima, neurotransmiterima i drugim tjelesnim tvarima, kojih količinu mogu mijenjati i “fizičke” i “mentalne” bolesti.

Ova bolest često napada ljude koji su puni energije, zaposleni, odgovorni i uspješni. Jedna od teorija tvrdi da takvi ljudi sebi postavljaju prevelike zahtjeve pa im se smanjuje otpor na infekcije i stresove, što može uticati na stimulirajući neurotransmiter serotonin.

Tjelovježba je vrlo važan dio liječenja ovog stanja, ali na svojoj kondiciji morate raditi postepeno.


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton